Allahu je najdraže djelo unijeti radost u srce muslimana

555

Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Siromašna djevojčica, koja je ostala bez oca i majke, prodavala je maramice kako bi zaradila prijeko potreban novac. Jedanput je, prodajući maramice, naišla pored jedne žene koja je sjedila na klupi i plakala, jer ju je muž, nakon žestoke svađe, istjerao iz kuće. Djevojčica se nasmiješila, pogledala je tužnu ženu svojim nevinim dječijim pogledom, a zatim joj je dala maramicu da obriše suze.

Žena je požurila da izvadi novac iz torbe da joj plati maramicu, ali je djevojčica već bila otišla. Žena ju je ispratila pogledom i nasmijala se, jer joj je ta djevojčica unijela sreću i radost u srce. To je ostavilo pozitivan dojam na nju i ona je odmah uzela i napisala pismo u kojem se izvinjava mužu zbog nesporazuma koji je doveo do svađe te traži da se vrati kući.

Muž je dobio pismo dok je sjedio u restoranu, pročitao je izvinjenje svoje žene i mnogo se obradovao. Zbog neopisive sreće i radosti, odlučio je počastiti konobara i bogato ga nagraditi. Konobara je zadivila njegova velikodušnost, nasmijao se, a zatim je otišao u prodavnicu i kupio namirnice za kuću i poklone za svoju porodicu. Na putu prema kući prošao je kroz jedan park u kojem je bilo mnogo golubova. Zadivio ga taj prizor pa je otišao do nasmijane starice koja je prodavala žito za golubove i platio joj mnogo više nego što vrijedi jedna posudica žita. Starica se mnogo obradovala tom novcu i odlučila je da kupi mesa, jer ga nije jela dugo vremena.

Došla je kući nasmijana i vesela, te je pripremila ukusan mesni obrok sebi i svojoj unuci, djevojčici koja je prodavala maramice.