Djela koja koriste umrlom

386
djela koja koriste umrlom

Pripremio: Resul Mehmedović

Šejhu-l-islam Ibn Tejmijje, neka mu se Allah smiluje, kaže: „Imami su se saglasili u vezi s time da sadaka stiže do umrloga. Isto tako, u vezi s tim su se saglasili i kada su u pitanju ibadeti (pobožna djela) materijalne prirode, kao što je oslobađanje roba.

Međutim, razišli su se u mišljenju kada su u pitanju tjelesni ibadeti, kao što je namaz, post, učenje Kur'ana i tome slično.” (1)

S tim u vezi, Buhari i Muslim bilježe, a Aiša, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jedne prilike rekao: „Za onoga, koji preseli, a ostane dužan post, to će napostiti njegov nasljednik.”

Buhari bilježi, a Ibn Abbas, r.a., prenosi da je jedne prilike kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., došla jedna žena i rekla mu: „Moja sestra je preselila, a ostala je dužna da isposti dva mjeseca uzastopno.” Allahov Poslanik, s.a.v.s., ju je upitao: „Da je tvoja sestra nekome nešto ostala dužna, da li bi ti to izmirila?” Odgovorila je potvrdno, pa joj je Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Izmirivanje obaveze prema Allahu je još preče.”

Muslim bilježi, a Abdullah b. Burejda b. Husajb od svoga oca prenosi da je jedne prilike kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., došla jedna žena i rekla: „Moja majka je preselila, a ostala je dužna postiti jedan mjesec. Hoće li to nadomjestiti da umjesto nje ja ispostim?” Allahov Poslanik, s.a.v.s., je odgovorio: „Da, hoće.”

Navedeni primjeri jasno govore da se za umrloga može postiti zavjetni post. Imami su se po ovom pitanju razišli u mišljenju, a navedenim vjerodostojnim hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u mišljenju su se suprotstavili samo oni do kojih (ovi) hadisi nisu stigli.

Kada je, pak, u pitanju hadž, većina imama smatra da se može obaviti umjesto umrloga. Razilaženja u vezi s tim su neodrživa.

Buhari i Muslim bilježe, a Ibn Abbas, r.a., prenosi da je jedne prilike kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., došla jedna žena iz plemena Džuhejna te rekla: „Moja majka se zaklela da će obaviti hadž, ali preselila je prije nego što je to učinila. Da li da to ja za nju učinim?” Allahov Poslanik, s.a.v.s., je odgovorio: „Da, obavi za nju hadž. Zar ti ne bi izmirila dugove da ih tvoja majka ima?! Izmirite dugove prema Allahu, jer je najpreče izmiriti dugove prema njemu.”

Muslim bilježi, a Burejda prenosi da je jedne prilike Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., jedna žena kazala: „Allahov Poslaniče! Moja majka je preselila, a nije obavila hadž. Hoće li biti dovoljno da to ja za nju uradim?” Allahov Poslanik, s.a.v.s., je odgovorio: „Da, biće dovoljno.”

Ovi hadisi nikako ne proturječe Allahovim, dž.š., riječima: „…i da je čovjekovo samo ono što uradi”,(2) kao ni riječima Muhammeda, s.a.v.s.: „Kada čovjek umre, prestaje mu vrijediti sve, osim sljedeće troje…”, nego je i jedno i drugo ispravno.

Također, stvari od koristi umrlome su spomenute u hadisu: „Kada čovjek umre, prestaje mu vrijediti sve, osim sljedeće troje: trajna sadaka, znanje (naučno djelo ili učenici) koje je ljudima od koristi te pobožno i čestito dijete koje za njega Allahu upućuje dove.”

U jednoj vjerodostojnoj predaji stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jedne prilike rekao: „Nema nijednog čovjeka koji za svoga brata uputi dovu, a da Allah za njega ne zaduži jednog meleka. Kada god on za brata Allahu uputi dovu, taj melek kaže: ‘Amin! I tebi isto.'”

Kada je u pitanju učenje Kur'ana za umrloga, ne postoji nijedan vjerodostojan hadis koji podstiče da se to radi ili slično. Za učenje Kur'ana umrlom većina islamskih učenjaka smatra da umrli ima koristi od takvog učenja, za razliku od imama Šafije koji smatra da nema.(3)

U djelu Medžmu'ul-fetava na upit o već navedenim djelima (post, hadž, sadaka itd.) koja koriste umrlom, navodi se da nema sumnje u njihovu korist na osnovu hadisa Poslanika, s.a.v.s., dok o dobrovoljnom namazu i učenju Kur'ana za umrloga postoje dva stava među učenjacima:

1. Biće mu od koristi. To je stav imama Ahmeda, Ebu Hanife, nekih sljedbenika šafijske pravne škole i nekih drugih.

2. Neće mu biti od koristi. Ovo je stav malikijske i šafijske pravne škole.

Kada je u pitanju uzimanje naknade za učenje Kur'ana te posvećivanje tog učenja umrlome, treba znati da to nije ispravno.(4)

Husein Đozo, rahmetullahi alejhi, o ovoj negativnoj pojavi, koja je u njegovo vrijeme u poređenju sa današnjim bila u začetnoj fazi, rekao je sljedeće:

„Treba jedanput zauvijek znati da se sa Kur'anom ne može ni u kojem vidu trgovati. Trgovina sa kur'anskim ajetima predstavlja težak grijeh. Na mnogo mjesta u Kur'anu najoštrije se osuđuje takva prljava rabota. Nesumnjivo je da prodaja ‘gotovih hatmi’ spada u zabranjenu trgovinu. Zaista je veliko poniženje i uvreda za Kur'an da ga upletemo u naše špekulacije i pretvorimo u sredstvo za postizanje naših sebičnih materijalnih interesa.”(5)

Ako ljudi uče Kur'an zarad ovozemaljskih dobara, neće imati za to nagradu, a ako za to nema nagrade, ne može ni stići do umrloga, jer do umrloga stižu samo nagrade za djelo, a ne samo djelo. Npr. Ako čovjek udijeli sadaku, za to djelo će stići nagrada za umrloga, a ako je udijeli nekome koji će se tim novcem pomoći u učenju Kur'ana i njegovom podučavanju, onda je to još pohvalnije, imajući u vidu nagradu koja proističe iz učenja Kur'ana i podučavanja istome.(6)

(1) Medžmu'ul-fetava (24/309 i dalje)

(2) En-Nedžm, 39.

(3) Pogledati: Safet Kuduzović, Pravne decizije, Stichting Hidzra, Sarajevo, 2010., str. 461.

(4) Pogledati: Mustafa ibn El-Adevi, Odnos prema roditeljima u islamu, Bookline, Sarajevo, 2009., str. 154.

(5) Husein Đozo, Fetve, tom I, str. 98.

(6) Ibid, str. 155.