Dok bošnjačka politika spava: Čović formirao vladu tzv. Herceg-Bosne?!

1583

“Razgovarali smo o vrućim temama, oživljavanju trećeg entiteta. Čović mi je rekao da Hrvati ne kane praviti treći entitet i jedino loša bošnjačka politika ih može okrenuti u tom smjeru”, kazao je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA 10. aprila ove godine.

Samo dvadesetak dana kasnije, u sjeni prvomajskih uranaka, novi-stari lider HDZ-a je, a nakon osnivanja Hrvatskog narodnog sabora (HNS), krenuo, izgleda, i u formiranje svojevrsne vlade HNS-a. Ili tzv. Herceg-Bosne, svejedno.

Sve je to mirno ispratilo ono što se zove (ili se zvalo) političko Sarajevo, te, naravno, međunarodna zajednica, u koju se još sasvim naivni uzdaju.

Plan B

Šest mjeseci nakon Općih izbora Vijeće ministara BiH i Vlada FBiH nisu formirani, pa se pragmatičnom i inžinjerski preciznom Čoviću ova trenutak činio kao zgodna prilika.

Plan B?

Ima ona izreka – ako nešto izgleda kao kokoš, kokodače kao kokoš, nosi jaja, onda je vjerovatno kokoš.

Tako je i sa vladama. Ako nešto izgleda kao vlada, ako je čine imenovani ljudi, ako se tako predstavlja i donosi određene odluke, na konkretnom prostoru i za konkretne ljude…, onda sigurno nije kokoš.

Teško da se ovdje bilo šta može prigovoriti Draganu Čoviću. Čovjek o svemu otvoreno govori. Već odavno. U januaru je rekao da „Herceg-Bosna ostaje naša opcija“, a već 27. marta na zvaničnoj obnovi stare ideje poručio da „uvežemo sve što nosi ime Herceg-Bosne“.

Štaviše, HDZ je na 13. izbornom saboru HDZ-a BiH usvojio dokument u kojem se zvanično konstatira da će se zalagati za podjelu BiH na tri administrativno-teritorijalne jedinice, te Sarajevo kao distrikt.

Potom 30. aprila stiže zaključak:

„Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora danas je zasjedalo u Mostaru te je raspravljalo o funkcioniranju Glavnog vijeća, odjela u Glavnom vijeću i aktualnoj političkoj situaciju u BiH. Predsjedništvo je danas imenovalo voditelje Odjela Glavnog vijeća u prijelaznom razdoblju s obzirom da je pred Odjelima određen broj aktivnosti“, saopćeno je iz HNS-a.

Na istoj sjednici Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora imenovalo voditelje odjela Glavnog vijeća HNS-a. Sve je to zabilježeno i prigodnom fotografijom.  O čemu je riječ jasno je i analizom biografija imenovanih.

Tako je predsjednik Glavnog vijeća HNS-a je dr. Božo Ljubić, inače zastupnik Sabora Republike Hrvatske, bivši ministar i državni poslanik u BiH.

Voditelji odjela Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora su: Odjel za ustavno-pravna pitanja – Bariša Čolak (bivši državni ministar pravde i aktuelni zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda),  Odjel za financijska pitanja – Vjekoslav Bevanda (ministar finansija BiH), Odjel gospodarstva Ljiljana Lovrić, Odjel za prostorno planiranje, građenje, infrastrukturu i komunikacije Stjepan Krasić, Odjel za međunarodne odnose Josip Brkić (zamjenik ministra vanjskih poslova BiH), Odjel za znanost i obrazovanje Ivo Čolak (prorektor za znanost i razvitak Sveučilišta u Mostaru), Odjel za kulturu, medije, sport i informiranje Ivan Vukoja, Odjel za branitelje HVO-a i Domovinski rat Vlado Džoić (bivši glavni tajnik HDZ-a BiH), Odjel za analitiku i nacionalnu sigurnost – Mijo Krešić(zamjenik ministra sigurnosti BiH), Odjel za iseljeništvo – Niko Marušić, Odjel za II. Svjetski rat i poraće – Mile Pušić (ispred Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO HB), Odjel za socijalna pitanja i koordinaciju civilnog nevladinog sektora – Bojan Domić.

Tajnik Glavnog vijeća je Josip Merdžo.

Slučaj Krešić

Posebno je zanimljivo da je Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti i jedan od glavnih aktera afere „Selefije“ imenovan na čelo Odjel za analitiku i nacionalnu sigurnost.

Istovremeno, dok Predsjedništvo BiH zadužuje Ministarstvo vanjskih poslova BiH, ono isto gdje sjedi Josip Brkić, da uputi protestnu notu Hrvatskoj zbog ove afere, HDZ i Čović odlučili da nagrade  Krešića. Ni, ovdje nema ništa nejasno.

Jedino je nejasna tzv. probosanska politika.

Da li je iskrena ona politika Sarajeva kada zamjenik predsjednika vodeće bošnjačke stranke Adil Osmanović kaže da je „SDA bila, danas je i bit će partner HDZ-u ne samo u koaliranju za uspostavljanje vlasti“, te da su „SDA i HDZ u koaliciji dugi niz godina, što nas obavezuje da razmišljamo drugačije, odgovornije od onih koji ne bi voljeli da nas vide zajedno“, ili politika neke zaštite interesa države BiH koja ukazuje na agresivni pristup Zagreba i antidržavnu politiku HDZ-a BiH, sve će vam se samo kazati.

Možda je vrijeme za mrvu iskrenosti prema građanima ove zemlje?

Piše: Faruk Vele / Radiosarajevo.ba