Gdje su srpski dobrovoljci sa ukrajinskog ratišta: Zašto niko nije u zatvoru?

1916

“”Slučaj Aleksandra Sinđelića, koji se sumnjiči da je umiješan u pripremu terorističkih napada u Crnoj Gori, a za koga domaći mediji tvrde da je bio na ukrajinskom ratištu, akualizovao je pitanje u Srbiji – gdje su danas bivši ratnici koji su se na ruskoj strani borili u Ukrajini? Da li su oni, koji se nisu vratili prije oktobra 2014. godine, kada je dopunama Krivičnog zakona postalo kažnjivo učešće na stranim ratištima, procesuirani? Kakvi su efekti tih zakonskih odredbi?

Do sada su se pred Tužilaštvom i sudom u Srbiji našle 24 osobe koje su prekršile zakon učešćem na ratištima u Ukrajini. Oni su svi sklopili sa Tužilaštvom sporazum o priznanju krivice i svi ti sporazumi su pred sudom uvaženi. Za sve njih je sud donio osuđujuću presudu, ali kazne zatvora su dobila samo trojica. Ostali su dobili uslovne kazne, saznaje eksluzivno Radio Slobodna Evropa u Višem javnom tužilaštvu i Višem sudu u Beogradu. Tri lica su osuđena na kaznu zatvora u trajanju od po šest mjeseci, koju će služiti, kako piše u presudi, „u prostorijama u kojima stanuju“.

Za 15 lica izrečena je uslovna osuda, kazna zatvora u trajanju od jedne godine, uslovno tri godine; za pet osuđenih kazna u trajanju od jedne godine i šest mjeseci, uslovno na četiri godine zatvora, dok je jedan dobio godunu dana i 10 mjeseci zatvora – uslovno pet godina.

Nema tačnih podataka o tome koliko se srpskih državljana ukupno borilo na ruskoj i pobunjeničkoj strani u Ukrajini, kao ni koliko se njih vratilo prije nego što je dopuna Krivičnog zakona stupila na snagu.

Predrag Petrović, izvršni direktor Beogradskog centra za bezebjdonosnu politku kaže da su izmjene Krivičnog zakonika donijete pod pritiskom zapadnoevropskih zemalja kako bi se kriminalizovali oni koji organizuju učešće na stranim ratištima, prije svega u Siriji i Iraku.

“Tako da se meni čini da nikada nije ni postojala iskrena volja da se kazne ti ljudi koji organizuju odlaske na ratišta i oni koji su na njima bili pa vratili u Srbiju”, kaže Petrović”, piše Radio Slobodna Evropa.

U Bosni i Hercegovini je situacija još gora. Iako se zna da su i bosanski Srbi učestvovali na ukrajinskom ratištu, niko od njih nije čak ni izazvao pažnju sigurnosno-pravosudnih agencija u BiH. Procesuirani su samo dobrovoljci koji su ratovali u Siriji i Iraku. Prirpema državnog udara u Crnoj Gori je dokaz da su srpski četnički dobrovoljci dio terorističkog sistema koji nastoji ugroziti mir u regionu. Četnički dobrovoljac Aleksandar Sinđelić je vjerovatno otkrio crnogorskoj policiji samo dio informacija o srpskim teroristima. Pozivamo sigurnosne agencije i Tužilaštvo BiH da se ozbiljno pozabave četničkim dobrovoljcima sa ukrajinskog ratišta.