Hrvatski mediji upozoravaju: Putin stvara Dodikovu gardu na hrvatskoj granici

1143

Parlament Republike Srpske u četvrtak je podržao nacrt zakona koji predviđa uvođenje do sada nepostojećeg rezervnog sastava policije u tom entitetu, a Federacija BiH odmah je najavila da će, bude li takav zakon usvojen, morati posegnuti za sličnim mjerama, piše hrvatski Express.

Sada se moramo zapitati ko će činiti jezgru rezervnog sastava policije. Za pretpostaviti je da će to biti najgorljiviji pripadnici određenih grupa kao što je to Srbska čast. Express je već ranije o njima pisao, ponajviše zbog njihovog hvalisanja dobrim odnosima s političkim vrhom RS-a. Jedna od najvažnijih nastala je 12. decembra 2017. godine u dvorani Narodne skupštine Republike Srpske.

U prvom redu su sjedili Igor Bilbija iz Prijedora i Bojan Stojković iz Niša, vođe “Srbske časti”. Igor Bilbija je poznat po čestom sudjelovanju u crnoj hronici. Uhapšen je zbog prostitucije, prevare i organiziranog kriminala. Bojan Stojković iz Niša poznat je kao “najsnažniji Srbin”, ali nosi i odlikovanje koje mu je dao ruski general Valerij Vječesljavević Kaljakin. Zajedno s kolegama iz Srpske časti prošao je obuku u kampu 63. padobranske brigade u Nišu što je ovjekovječio i prigodnom fotografijom.

Tokom 2007. godine boravio je u kasarni “Ševatske Livade” u Preševu. Dio obuke je zahvaljujući vezama s ruskim veteranima okupljenih oko udruženja “Nasljednici pobjede” prošao u Moskvi. “Za takvog predsjednika vrijedi umrijeti”, napisao je Stojković na svom Instagram profilu pod fotografijom Vladimira Putina.

Ako je iko sumnjao da će Rusija na evropskom tlu ostaviti vakum tamo gdje ga je ostavila Amerika, gadno se vara i treba samo pogledati prema Balkanu. Otkako je Washington izgubio interes za ovu regiju, Rusija je upravo ovdje vidjela mogućnost da pojača svoj utjecaj, piše Foreign Policy.

Glavni cilj nije Hrvatska, koja je članica Europske unije i NATO-a; nije to niti Srbija koja već ima dugu povijest veza s Moskvom. Umjesto toga Kremlj se okrenuo BiH, zemlji usmjerenoj prema Zapadu, ali koja je itekako podložna destabilizaciji.

Bosna je administrativno podijeljena između dviju decentraliziranih subjekata: Federacije Bosne i Hercegovine, koja ima uglavnom bošnjačko i hrvatsko stanovništvo, te Republiku Srpsku, koja ima srpsku većinu. Ruska politika koristi potonje i njihove separatističke instinkte.

To podrazumijeva naizgled bezazlene akcije kao što je podrška srpskom stanovništvu pravoslavne vjere u Republici Srpskoj. U septembru će se tako u Banja Luci postaviti kamen temeljac za novu pravoslavnu crkvu pod pokroviteljstvom Rusije u čast ruskog cara Nikole II, koji je došao u odbranu Srbije u Prvom svjetskom ratu. Nakon završetka crkve, ovdje će mise služiti naizmjence srpski i ruski svećenici.

Međutim, najintenzivnija suradnja između bosanskih Srba i Rusije usmjerena je kroz snage sigurnosti Republike Srpske.

Tokom službene posjete ruske delegacije Banja Luci 2016. godine, razgovori su bili usredotočeni na uspostavu partnerstva između Republike Srpske i ruske policije o pitanjima koja uključuju prikupljanje obavještajnih podataka, protuterorizam i borbu protiv cyber kriminala.

Republika Srpska se također složila da će slati pripadnike srpskih specijalnih jedinica u Moskvu na obuku. Od tada, ruski obavještajni oficiri često održavaju predavanja i predaju tečajeve na policijskoj akademiji Republike Srpske i na Univerzitetu u Banja Luci na fakultetu za sigurnosne studije, koji služi kao odjel za planiranje politike regionalne policije.

Članovi fakulteta ne skrivaju svoje pro-ruske stavove. Predrag Ćeranić, dekan fakulteta, bivši je oficir obavještajne službe i autor knjige “Koga smetaju mali Rusi” što se odnosi na Srbe.

U intervjuu za Foreign Policy izjavio:

“Razvoj situacije na Bliskom Istoku i takmičenje zmeđu Rusije i Zapada reflektiraju se na Balkanu. Bliski Istok i Balkan su strateški važni za velike sile i rat na Bliskom Istoku utječe na suparništvo između njih na Balkanu “.

Razmjena vojnog znanja i druženje među sigurnosnim osobljem također teče i u suprotnom smjeru, iz Republike Srpske prema Rusiji. Bivši vojni časnici RS često putuju i rade u Rusiji. Na primjer, bivši kapetan Tihomir Ivanović iz Banje Luke bio je predavač na jednoj od moskovskih državnih vojnih akademija.

U međuvremenu, pod izgovorom protuterorizma, Republika Srpska nedavno je ojačala svoju policiju na način koji nalikuje izravnoj militarizaciji, ponekad i uz pomoć Rusije. Na primjer, Ministarstvo unutarnjih poslova RS-a prošle je godine kupilo 2.500 dugih cijevi iz tvornice Zastava, srbijanskog proizvođača u Kragujevcu.