Islamsko bankarstvo kao alternativa savremenim finansijskim sistemima

61

Piše: mr. Maja Mirković

Pojava velike ekonomske krize u posljednjoj dekadi je pokazala u punom kapacitetu sve nedostatke suvremenog, „zapadnjačkog“ finansijskog sustava – posljedice rasta radi samog rasta su dovele do toga da su se brojne države suočile s bankrotom, a to je pak rezultiralo kolapsom bankarskog sektora, reflektiranog u stečaju velikog broja banaka i finansijskih kompanija, kao i državnim intervencionizmom.

U isto vrijeme, zemlje istoka su, unatoč brojnim političkim previranjima i peripetijama, uspjele da održe ekonomski rast, zbog čega se posljednjih godina kao svjetski ekonomski trend nameće islamsko bankarstvo – kvalitetna alternativa suvremenog finansijskog sustava.

Polazno uvjerenje oko koga se okreću svi islamski koncepti jeste ono da je univerzum stvorio i kontrolira jedan Bog. Islam postavlja jedinstvenu sponu ugovora između Stvaratelja, čovjeka i društva na temelju Božanskog zakona koji izravno utječe na djelovanje različitih društvenih, političkih, ekonomskih i finansijskih sustava. Prema tome, da bi se razumio način na koji se ekonomska pitanja i financijske institucije trebaju organizirati u islamskom sustavu, prvo je potrebno razumjeti prirodu ove povezanosti.

Ovakva uska, tijesna povezanost religije i ostalih aspekata života se očituje i u razlikama islamskog finansijskog sustava naspram konvencionalnog sustava. Iako oba sustava obavljaju slične alokacije finansijskih sredstava, kao i ulaganja u ekonomiju, ipak se ova dva koncepta suštinski razlikuju u pogledu i načinu poslovanja. Naime, konvencionalni finansijski sustav poznaje dužničke ugovore, tj. dobici i gubici se dijele asimetrično. Dakle, dužnik snosi veći rizik prilikom uzimanja zajma (rizik likvidnosti gospodarstva, ciklusa gospodarstva i itd.), te država osigurava instrumente prisile ili osiguranja depozita koji finansijske institucije potiče na izlaganje prevelikim rizicima. Takav sustav, također potiče stvaranja moralnog hazarda, nastajanje mnoštva asimetričnih informacija kod svih sudionika, te nedovoljnu kvalitetu kontrolu svih sudionika finansijskog sustava. S druge strane, koncept islamskog bankarstva zasniva se na tzv. islamskoj štednji gde je štediša – investitor. On na kraju poslovne godine, dobija profit u procentu na uložena sredstva srazmjerno procentu profita banke. (U slučaju da banka ostvari gubitak – i štediša ostvaruje srazmjeran procentualni gubitak). Dakle, islamsko bankarstvo daje najmanje jednak (ako ne i veći) značaj i etičko-moralnoj, pa i socijalnoj dimenziji unutar religiozno prihvatljive dimenzije u cilju postizanja društveno prihvatljive distribucije bogatstva (odnosno jednakosti), a u duhu solidarnosti. Pravda i pravednost su ugrađeni u temeljne principe islamskog bankarstva, a proklamrani cilj je ostvariti jednakost u društvu, za dobrobit društva kao cjeline, u duhu učenja islamske religije (kao uostalom i ostalih monoteističkih religija) po kojoj je ostvarivanje „viših ciljeva“ iznad bilo kakve materijalne koristi.

Lista zabranjenih kategorija u islamu, pa time i u islamskom bankarstvu nije duga, ali je veoma striktna: prva na listi zabranjenih stvari je kamata (arapski: riba). Drugu zabranjenu kategoriju predstavlja garar (rizik ili špekulacija). Treća zabranjena kategorija je kocka (majsar). Trgovina određenim dobrima ( baj-al-ina) je također zabranjena.
Specifičnost islamskog bankarstva se ogleda da ono nije orijentirano isključivo na muslimane, već na sve pripadnike društvene zajednice u kojoj se osnivaju i djeluju takve banke. Tako danas u svijetu nalazimo na oko 325 islamskih banaka, a prva banka u regiji jugoistočne Evrope je Bosna Bank International d.d. Sarajevo koja posluje po principima islamskog finansijskog sustava, te je osnovana 19. listopada 2000. godine, i u potpunosti je orijentirana ekonomskom razvoju i prosperitetu Bosne i Hercegovine u cjelini.

Međutim, islamske banke se u svom poslovanju susreću sa brojnim izazovima i problemima – od nerazumijevanja same prirode i suštine ovog koncepta, do rizika kod samog osnivanje, no vjerojatno najveći problem je nepostojanje adekvatne pravne regulative pod koje bi se podvela koncepcija islamskog bankarstva, što je naročito izraženo za zemlje europskog kontinentalnog kruga, pri čemu iznimka nije ni Bosna i Hercegovina. Postoje određene inicijative za izmjene propisa koji reguliraju funkcioniranje bankarskog sektora u cjelini, no, u kojem će se pravcu ove aktivnosti odvijati, tek ostaje da se vidi.