SAFF

Kako je Karl Marx, “otac” komunizma, govorio o Jevrejima i njihovim osobinama

Facebook
Twitter
WhatsApp

U moru neosnovanih optužbi prema istaknutom bošnjačkom intelektualcu Mustafi Busuladžiću zaboravljaju se iznašeni stavovi o Jevrejima od strane “oca” komunizma Karla Marxa u tekstu pod nazivom “Prilog jevrejskom pitanju”. Prije prenošenja Marxovih stavova o Jevrejima, pitamo sve sljedbenika Karla Marxa i komunizma iz redova SDP-a, Naše stranke, DF-a, Građanske stranke i svih sličnih istomišljenika zašto još uvijek slijede ideje čovjeka koji je ovako govorio o Jevrejima.

U svom tekstu “Prilog jevrejskom pitanju” Marx tretira položaj Jevreja u društvu, te općenito njihovo shvatanje vremena u kojem autor živi. U nastavku prenosimo dijelove spomenutog teksta.

“Mi pokušavamo da razbijemo teološku formaciju pitanja. Pitanje o sposobnosti Jevreja za emancipaciju pretvara se za nas u pitanje: Koji posebni društveni element treba savladati da bi se ukinulo jevrejstvo? Jer sposobnost za emancipaciju današnjeg Jevreja jeste odnos jevrejstva prema emancipaciji današnjeg svijeta. Taj odnos nužno proizilazi iz posebnog položaja jevrejstva u današnjem porobljenom svijetu.”

“Koja je svjetovna osnova jevrejstva? Praktička potreba, sebičnost.

Koji je svjetovni kult Jevreja? Trgovanje. Tko je njegov svjetovni bog? Novac.

Pa dobro! Emancipacija od trgovanja i novca, dakle od praktičnog, zbiljskog jevrestva, bila bi samoemancipacija našega vremena.”

“Emancipacija Jevreja je u svom krajnjem značenju emancipacija čovječanstva od jevrejstva.”

“Novac je surevnjivi bog Izraela, pred kojim ne smije postojati nijedan drugi bog. Novac ponižava sve čovjekove bogove i pretvara ih u robu. Novac je opća, za sebe konstituirana vrijednost svih stvari. Stoga je cijeli svijet, čovjekov svijet, kao i prirodu lišio njihove osebujne vrijednosti. Novac, to je čovjeku otudjeno biće njegova rada i njegova postojanja, i to tudje biće njime vlada, a on mu se klanja.”

Naslov teksta: Zur Judenfrage (objavljeno u časopisu: “Deutsch-Franzosische Jahrbucher”, Paris 1844.)

/Saff/ Akos.ba/

Facebook
Twitter
WhatsApp

PREPORUKA