Kako se pripremiti za ramazan

1797

Piše: Abdullah ef. Hodžić
Bismillahir-Rahmanir-Rahim
Blagoslovljeni i najbolji mjesec ramazan nam stiže za dvije sedmice i sada je najbolje vrijeme da se intenzivnije počnemo pripremati. Varaju se oni koji misle da će se naglo promijeniti kada dođe ramazan i da će danonoćno ibadet činiti. Prenosi se da su se ashabi, r.a., pripremali šest mjeseci za ramazan, a pet mjeseci ga ispraćali. Dakle, subhanallah, daškom, mirisom i ljepotom ramazana su bili zapahnuti tokom cijele godine. I mi ako želimo da izvučemo što je najbolje iz ramazana, odmah treba da počnemo sa pripremama.

Kao što nikada nismo sigurni hoćemo li osvanuti i omrknuti živi, tako nam ovo može biti posljednji ramazan, jer je život nesiguran. Samo maloumni se mogu osjećati bezbjednim. Stoga ramazan treba na najbolji način iskoristiti, jer se u njemu svako dobro djelo mnogostruko nagrađuje. Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Ko obavi nafilu u ramazanu kao da je obavio farz izvan ramazana, a ko učini farz, bit će nagrađen kao da je učinio sedamdeset farzova.” Pa, zašto ne iskoristiti blagodati i ogromne nagrade koje su dostupne samo u ramazanu?! Ovakve akcije niko ne dijeli na dunjaluku. Zato je najbolje da se od danas počnemo pripremati za žetvu ramazanskih blagodati i nagrada. Ovo su neke od priprema za dolazeći ramazan:

1. Dobrovoljni post
Da bi se postilo 30 dana ramazana, najbolja priprema je postiti dobrovoljni post. Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., postio najviše ponedjeljak i četvrtak. Kada je upitan za to, rekao je: “Djela se predočavaju Allahu ponedjeljkom i četvrtkom, pa volim da se moje djelo predoči dok postim.“

Lijepo je postiti “bijele dane”, a to su 13, 14. i 15. dan svakog mjeseca islamskog kalendara. Ebu Zer prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Tko bude postio tri dana svakog mjeseca, kao da je postio cijelu godinu!“, te da mu je savjetovao: “Ako postiš u mjesecu tri dana, onda posti trinaesti, četrnaesti i petnaesti!“ Kako se post u bijelim danima nagrađuje deseterostruko, ova tri dana vrijede kao trideset, što je jednako cijelom mjesecu. Post tri bijela dana svakog mjeseca je, prema tome, jednak postu cijele godine. Allahu ekber! Pametan će ovu priliku svakako iskoristiti prije i poslije ramazana, jer će se post zauzimati za postača na Sudnjem danu.

2. Učenje/čitanje kur’ana
Uzvišeni Allah kaže: “U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, Upute za ljude, i jasnih dokaza Pravog Puta, i razlikovanja Istine od laži. Pa koji od vas u ramazanu budu kod kuće, neka poste!” (El-Bekare,185) Ramazan je, dakle, mjesec Kur’ana, pa veliki dio ovog blagoslovljenog mjeseca treba posvetiti učenju Kur’ana. Sufjan Es-Sevri bi tokom ramazana zapostavio nafile, a posvetio bi se učenju Kur’ana. Kod većine nas se na Kur’an nataložilo mnogo prašine otkako smo ga zadnji put uzimali u ruke. Neki ga uredno umotana u peškir čuvaju kao puki suvenir u vitrini, a da ga nikada ne otvaraju i ne čitaju!! Kao da je Kur’an objavljen da čuva naše kuće, a ne da bude uputa u našem svakodnevnom životu! Estagfirullah!

Zato, opušimo prašinu i izvadimo Kur’an iz regala i počnimo ga učiti/čitati, jer će se Kur’an za nas zauzimati na Sudnjem danu. Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Ko uči Kur’an lijepo, tečno i pravilno, biće u društvu plemenitih i poslušnih meleka. Oni koji ga budu učili s poteškoćama, mucajući i zapinjući, imat će duplu nagradu.” (Buhari i Muslim) Za svaki pročitani harf/slovo Kur’ana Allah, dž.š., daje deset nagrada u svako vrijeme, a tokom ramazana nagrada je mnogostruka. Pa, učimo Kur’an sa prijevodom i nastojmo ga implementirati u našem životu. Steknimo naviku čitanja Kur’ana svakodnevno, prema našim mogućnostima: po jednu-dvije stranice, pola džuza ili džuz. Da bismo bili redovni i ustrajni u učenju Kur’ana, ne trebamo se opterećivati iznad naših mogućnosti.
3. Klanjanje nafila (dobrovoljnih namaza)
Tokom ramazana, svaku nafilu Uzvišeni Allah nagrađuje kao farz u drugo vrijeme. Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Ko obavi nafilu u ramazanu, kao da je obavio farz izvan ramazana, a ko učini farz, bit će nagrađen kao da je učinio sedamdeset farzova izvan ramazana.” Imajući u vidu ogromne nagrade, odmah trebamo početi klanjati sve sunnete i nafile a da bismo spremni dočekali ramazan i ibadete u njemu. Nafilama se približavamo Allahu, dž.š., i možemo zaraditi mjesto u Džennetu sa Poslanikom, s.a.v.s.

4. Učenje dova
“Dova je srž ibadeta”, no mnogi od nas provode vrlo malo vremena učeći dove. A i kad ih učimo, žurno ih učimo, a tokom učenja srce i um su nam odsutni. Veću pažnju moramo posvetiti svojim dovama, moramo se skoncentrisati i zamisliti da se direktno obraćamo Uzvišenom Gospodaru, Koji nas vidi, čuje i naše dove uslišava. U dovama moramo biti ponizni, skrušeni i mali pred Gospodarem svih svjetova. Mi smo doista, mali, slabi, ništavni i nemoćni da uradimo bilo šta bez pomoći Uzvišenog Allaha, a On nam je ipak, iz Svoje milosti, potčinio cijeli kosmos.

Allahu ekber! Subhanallah! Uzvišeni Allah je uvijek blizu onih koji Mu se obraćaju dovama. (El-Bekare, 186) Ramazan je i mjesec dova, naročito poslije noćnog namaza u posljednjoj trećini ramazana. Dobro se organizujte kako biste prisustvovali tom namazu, kada je Bijela džamija puna. Ta atmosfera je nezaboravna i ostavlja dubok trag na um i srce. Jedva čekamo taj namaz sa specijalnim dovama. Bože, omogući nam da uživamo u tim ljepotama kao i prošlih godina.
5. Iskreno pokajanje
Ramazan je mjesec u kojem se stječe Allahova milost i oprost grijeha, prošlih i sadašnjih. Allah, dž.š., je najmilostiviji i voli da oprašta. On kaže: “Sine Ademov, ako bi tvoji grijesi dosezali do oblaka na nebesima, a ti budeš tražio Moj oprost, Ja bih ti oprostio.” Griješnik koji se vrati Allahu, dž.š., i iskreno traži oprosta, naći će da Allah oprašta i da je milostiv. (En-Nisa’, 110) “Allah, doista, voli one koji se kaju i voli one koji se čiste.” (El-Bekare, 222) Naviku treba steći da se kajemo svaki dan do kraja života. Nesretni su oni koji dočekaju kraj ramazana a ne zarade oprost i Džennet.

6. Darežljivost i milosrđe
Ramazan je mjesec darežljivosti i davanja. Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Najbolja sadaka i milostinja je ona koja se daje u ramazanu.” (Tirmizi) Sada, a posebno u ramazanu, je prilika da se sjetimo onih koji imaju manje od nas, a i da se zahvalimo Allahu, subhanehu ve te’ala, za sve nimete/blagodati kojima nas je počastio. U ramazanu trebamo povećati svoju darežljivost i pomoći onima koji imaju manje od nas. Mnogi će se kajati zbog toga što nisu udjeljivali od imetka koji im je Uzvišeni Bog podario.

7. Kontrolisanje jezika
Ramazan je mjesec kada moramo kontrolisati strasti i požude svojih duša kao i svoje jezike. Jer: “Post nije samo sustezanje od jela i pića, već i sustezanje od praznog govora i griješna jezika. Ako nekog od vas budu psovali i uznemiravali, neka samo kaže: ‘Ja postim, ja postim!’” Kontrolisati jezik znači ne lagati, ne ogovarati, ne klevetati, prazno pričati. Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Najbolji musliman je onaj od čijeg jezika i ruku su sigurni drugi muslimani.” (Tirmizi) Vladati svojim jezikom nije lahka stvar, pa sa kontrolisanjem moramo odmah početi. Jer, ružnih navika se ne može otarasiti preko noći. Jezik ćemo najbolje kontrolisati ako budemo dobro mislili prije nego kažemo bilo šta. Vrlo je važno znati da ako ne budemo kontrolisali svoje jezike, uzaludan će biti post. To će biti samo gladovanje i žeđ.

8. Poboljšanje karaktera i ponašanja
Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslan je da usavrši plemenite ćudi kod ljudi. On je rekao: “Najbolji među vama su oni koji su najboljeg morala i ponašanja.” (Buhari) On je također rekao: “Ništa na Sudnjem danu neće biti teže na vagi od lijepog morala.” (Tirmizi i Ebu Davud) Usavršavanje morala i ponašanja se ne može postići preko noći, pa je nužno otpočeti sa promjenama odmah. Trudimo se da poboljšamo svoj karakter i ponašanje prema drugima, jer će to biti najteže na vagi djela na Sudnjem danu i obezbijedit će nam najviše stepene u Džennetu.

9. Umjerenost u jedenju
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ”Nikada nije sin Ademov napunio goru posudu od svog stomaka, a ako baš mora, neka jedna trećina bude za hranu, trećina za piće, a trećina za zrak.” Pretjerano jedenje je uzrok mnogih bolesti, ali je i glavni faktor za slabljenje pokornosti Allahu, dž.š. Eš-šafi’i se nije najeo šesnaest godina, jer prejedanje čini tijelo teškim, onemogućava čisto rasuđivanje, prouzrokuje pospanost i čini čovjeka slabim za ibadet. Mnogi poste, ali na iftaru sve “pometu” i tako nadoknade sve što su propustili tokom posta. U SAD postoji lanac restorana gdje se po istoj cijeni nudi sve što želiš i koliko možeš pojesti (eat all you can). Kažu da je jedna grupa sa izuzetnim apetitom redovno svraćala na iftar i bukvalno “mela” ogromnu količinu hrane. Kada je to vlasnik primijetio, obratio im se riječima: “Gospodo, koliko želite da vam platim da više ne dolazite?!” Bilo kako bilo, poučno je.

Ramazan je prilika da se naučimo umjerenosti i sjećamo se onih koji imaju manje od nas. A kako ćemo se sjećati onih koji su u nevolji ako se stalno prejedamo?! Umjerenost u jedenju koristi zdravlju, a Hasan El-Basri je rekao: “Kušnja Ademova je bila hrana, a to je i vaša kušnja do Sudnjeg dana.” Rečeno je da mudrosti nema u punom stomaku.

10. Primjena sunneta u svakodnevnom životu

Slijediti sunnet je naredba Allaha, dž.š.: “Ti (Muhammede) reci: ‘Ako vi Allaha volite, mene slijedite! I Allah će vas voljeti i grijehe vam oprostiti!’” (Ali ‘Imran, 31) Ako bismo slijedili Poslanika, s.a.v.s., u svim aspektima života, tada bi sve što radimo postalo ibadet. Dužnost nam je upoznati sunnet pri ustajanju i lijeganju, ulasku i izlasku iz kuće i džamije, oblačenju i skidanju, susretu i komuniciranju s drugima itd. Sunnet, dakle, treba upoznati pa ga primijeniti, te će naš cijeli život postati ibadet, tj. obožavanje Uzvišenog Allaha.

Ramazan je na vratima, pa ga iskoristimo maksimalno za spomenuto da bismo postigli sreću, blagostanje i uspjeh na dunjaluku i ahiretu. Uzvišeni Allahu, ukabuli našu hutbu, nagradi one koji su je slušali, implementirali i drugima prenosili, omogući nam da dočekamo ramazan, da ga ispostimo i da nam on bude ključ ulaska u Džennet sa Tvojim miljenicima i odabranicima.