SAFF

Mnogi albanski muslimani strahuju za svoju budućnost

Facebook
Twitter
WhatsApp

Piše: Olsi JAZEDŽI/Magazin Stav

Bajram-namaz u albanskom glavnom gradu Tirani 1. septembra 2017. godine nije se održao na uobičajen način. Islamska zajednica Albanije organizirala je zajedničko klanjanje namaza na centralnom trgu Skenderbeg, što su oštro napali brojni albanski političari i novinari optužujući Islamsku zajednicu da je “sakrila” kip Skenderbega postavljajući dva velika monitora između ovog kipa i ljudi koji su obavljali namaz.

Gnječenje neistomišljenika kao bubašvaba

Iako MZA, zapravo, nije namjeravala pokriti kip, fotografije događaja koje su načinili fundamentalistički kršćani pokazale su kip pokrivenim. Ova fotografija (u početku objavljena na stranicama na Facebooku katoličke supremacije) otišla je u virtualni svijet. Vodeće kolege (historičari) i novinari bliski premijeru Ediju Rami napali su muslimane, tvrdeći da su oni namjerno “burkom” pokrili kip albanskog nacionalnog heroja. Neki kršćanski političari optužili su muslimane da su teroristi, Talibani i Otomani, idući čak tako daleko da su zahtijevali hapšenje tiranskog muftije zbog omogućavanja osmanskog skrnavljenja Skenderbega. Masovna histerija pokrenuta na društvenim mrežama i bezbroj novinskih portala naveli su neke albanske političare i novinare katoličke pozadine da zahtijevaju vojnu zaštitu Skenderbegovog kipa, dok je Kastriot Muftaraj, dobro poznati albanski islamofob i obožavatelj Andersa Breivika, otvoreno izjavio: “Mi ćemo one koji skrnave Skenderbega zgnječiti kao bubašvabe!”

Iako je Islamska zajednica Albanije brzo reagirala na ove optužbe i javno izjavila da nisu imali namjeru da pokriju kip, društveni mediji nastavili su s bijesom zapaljivih poruka protiv muslimana i islama. Mnogi kršćani i sekularni Albanci optužili su svoje muslimanske sunarodnjake da su izdajice, “ostaci Turske” i “Turkoarapi” koji moraju biti deportirani u Tursku ili Arabiju, jer odbijaju pokazati odgovarajuće poštovanje zvaničnom albanskom nacionalnom heroju.

Međutim, mnogi muslimani ne vide Skenderbega kao nacionalnog heroja, jer se on, kao što to mnogi historičari i dokumenti pokazuju, nije borio za Albaniju (s obzirom na to da je Albanija stvorena tek 1913. godine) već se borio za papu. Vatikan je pozdravio Skenderbega kao “Kristovog vojnika”, rimokatoličkog feudalnog gospodara koji je počinio masakre protiv albanskih i turskih muslimana.

Pored toga, rasprave koje su počele na internetu proširile su se i na televiziju, gdje su muslimanski imam i autor ovog članka predstavili i vjerske i historijske činjenice koje osporavaju Skenderbegove borbe u ime albanske nacije. Tokom ovih debata na televiziji prikazivani su dokumentarni snimci Skenderbega koji pokazuju kako je masakrirao muslimane isto onako kako je Ratko Mladić kasapio muslimane Srebrenice. Zatim je postavljen muslimanski argument: Kako možemo prihvatiti Skenderbega kao nacionalnog heroja kada je njegova biografija priča o vjerskom ratu protiv muslimana, Albanaca, Turaka i drugih? Duboko poštovanje Skenderbega daleko je od toga da bude faktor ujedinjavanja i ono podstiče na vjersku i etničku mržnju i rasizam. Još od pada komunizma, njegov mit preuzele su određene kršćanske fundamentalističke grupe koje pozivaju albanske muslimane da napuste islam i vrate se u katoličanstvo jer se radi toga Skenderbeg i borio protiv mrskih Turaka.

Iznova napisana historija

U raspravu o tome da li je Skenderbeg nacionalni heroj svih Albanaca brzo se uključio i premijer Albanije Edi Rama. U govoru dostavljenom parlamentu on je napao one muslimane koji su ga odbili, tvrdeći da niko ne može osporiti Skenderbega u Albaniji. Nekoliko dana poslije, 2018. godinu proglasio je “godinom Skenderbega”, što znači da će Vlada Albanije tokom 2018. godine provesti niz aktivnosti kako bi obilježila život i djelo ove srednjovjekovne ličnosti.

Debata o Skenderbegu otkrila je zabrinjavajući trend koji se razvio u Albaniji od pada komunizma. Pod režimom Envera Hodže, Vlada je bila veoma oprezna u predstavljanju albanskog nacionalnog identiteta u sekularnim uvjetima. Skenderbeg nikada nije bio predstavljan kao heroj Katoličke crkve. Poslije raspada komunizma, novi vladari Albanije pokušali su uvesti nove “heroje i mitove” u albanski nacionalni identitet. Pod utjecajem Italije i Vatikana, fašistički kvislinzi i antisemitski katolički svećenici i političari, kao što su Gjergj Fishta i Ernest Koliqi, u albanskim školskim udžbenicima predstavljeni su kao heroji i patriote. Njihova dobro dokumentirana saradnja s fašističkom Italijom i nacističkom Njemačkom potpuno je gurnuta pod tepih i, umjesto toga, oni su predstavljeni kao velike katoličke nacionalne patriote koje su pokušale stvoriti veliku Albaniju.

Edi Rama nastavlja s istim uznemirujućim trendom. Nakon što je postao premijer, sebe je proglasio katolikom iako dolazi iz pravoslavne porodice. Poslije polaganja zakletve, kao prvi katolički premijer u historiji Albanije, u kojoj su muslimani natpolovična većina, odveo je sve ministre iz Vlade u Vatikan, gdje ih je blagoslovio papa. Nakon ovoga, Rama je 2014. godine pozvao papu Franju da posjeti Albaniju i potrošio 2,6 miliona dolara državnih sredstava kako bi ovu posjetu učinio što raskošnijom. Tokom papinog boravka u Tirani, Ramina antiteroristička policija uhapsila je više od 300 muslimanskih državljana koji su tada nezakonito zadržani sve dok je papa boravio u Albaniji.

Za papinu posjetu ulice Tirane bile su ukrašene slikama četrdeset katoličkih svećenika lokalne Katoličke crkve, koje je Vlada proglasila mučenicima Crkve. Mnoge od ovih “mučenika” strijeljale su između 1945. i 1974. godine tadašnje vlasti zbog podrške fašističkoj invaziji i okupaciji Albanije te suprotstavljanja sekularnoj albanskoj državi. Međutim, historija je sada iznova napisana, tradicija ponovo izmišljena, a papa je blagoslovio ovo novo katoličko ispisivanje albanske historije na isti način kao što vidimo da je ona danas revidirana u Hrvatskoj ili Ukrajini, gdje su antisemitski i nacistički saradnici završili kao nacionalni heroji.

“Albanija nije muslimanska zemlja”

Iako Ustav navodi da Albanija nema zvaničnu religiju i da je država neutralna u pitanjima religije, Rama je stalno pokušavao da Albaniju predstavi kao katoličku državu (ili makar ne kao većinski muslimansku). Nakon što je došao na dužnost 2013. godine, Artan Shkreli, Ramin nanovo kao katolik rođeni savjetnik, preuredio je kancelarije premijera ukrašavanjem zidova i premijerovih stolova katoličkim mapama koje su pokazivale Albaniju kao dio “kršćanske Evrope”. Kada je papa posjetio Tiranu 2014. godine, Rama ga je podsjetio da “Albance treba poštovati za krv i patnju koju su dali za kršćanstvo, dajući otprilike pedesetak mučenika Crkvi, i to prije svega nekoliko decenija”. Rama je ocijenio papinu posjetu kao dodatni put u “pridruživanju Evropi” i više je puta izjavio, i papi i zapadnim medijima, da “Albanija nije muslimanska zemlja”, odnosno da je evropska.

Prokatolička pristranost Vlade Albanije vidi se u svakoj javnoj instituciji Albanije. Jedini aerodrom u Albaniji dobio je ime po Majci Terezi. Također, ona je proglašena narodnim herojem, a dan njene beatifikacije proslavlja se kao nacionalni praznik, iako nije rođena u Albaniji, nije govorila albanski jezik i nije uradila ništa izravno za Albaniju. U sudovima, bolnicama i školama širom zemlje slike velom pokrivene Majke Tereze predstavljaju nacionalne simbole, dok muslimanke koje nose hidžab često otpuštaju s posla pod izgovorom sekularizma. Od pada komunizma školski udžbenici neprestano pripovijedaju djeci da su dva najveća heroja albanskog naroda Skenderbeg, koji se borio protiv Turaka da bi branio kršćanstvo i svoje feudalno gazdinstvo, i Majka Tereza, koja je služila Katoličkoj crkvi do te mjere da ju je papa proglasio sveticom.

Mnogi Ramini savjetnici “ponovo su rođeni” kao katolici. Jedan od njih prethodno je spomenuti Artan Shkreli, koji je javno branio kvislinške vladare Albanije koji su sarađivali s fašističkom Italijom u prvoj polovini 20. stoljeća. Shkreli je 2015. godine savjetovao Ramu da buldožerima ruši pravoslavnu crkvu Svetog Anastasija u Dhermiji i na tom mjestu izgradi katoličku crkvu u čast Nila Katalana, misionara koji je pokušao preobratiti pravoslavne hrišćane Himare u katolike u 17. stoljeću. Shkrelijev plan bacio je Albaniju u diplomatski sukob s Grčkom, koja je snažno protestirala zbog ove namjere da se diskriminira albanska pravoslavna zajednica. Još jedan “preporođeni” katolički svećenik savjetnik Rame jeste general Sander Leshi, koji savjetuje premijera kako se treba boriti s radikalnim islamom. U tekstu NATO, naš savez Leshi je 2013. godine opisao NATO kao nasljednika saveza između katoličkog Rima i Skenderbega protiv Osmanskog carstva (i islama, naravno).

Kršenje ljudskih prava hrišćana i muslimana

Katolička nadmoć koju Vlada teži naglasiti često dovodi do toga da Ramina Vlada ozbiljno krši ljudska prava albanskih hrišćana i muslimana. Rama je 16. septembra 2017. godine, kada je vojni komitet NATO-a održao konferenciju u Tirani, naredio zatvaranje džamije Ethem Bega. Učinio je to s jedinstvenim ciljem da pokaže inostranim gostima kako Albanija nije muslimanska zemlja. Radi toga je naredio Islamskoj zajednici Albanije da zatvori centralnu džamiju Tirane prvi put od januara 1981. godine, kada je ponovo otvorena nakon raspada komunizma.

Dok se albanska država voli prikazivati kao katolička i “evropska”, maskirajući se odjećom “rata protiv terorizma”, deseci albanskih muslimana hapšeni su kao “pristalice terorizma” džihada u Siriji. Albanska Vlada s pravom je zatvorila više pristalica džihada, ali vrlo je često u ovome prerevnosna. U januaru 2017. godine antiteroristička policija uhapsila je i zatvorila Emine Alushi, nastavnicu u medresi u Skadru, nakon što je snimljena da je rekla: “ISIS je dobar.” Trenutno je u kućnom pritvoru, iako samo kaže: “ISIS je dobar”, što ne predstavlja zločin u Albaniji. Iako je Alushi ostala u kućnom pritvoru zbog izgovaranja ove fraze, nijedan od mnogih katoličkih i drugih antimuslimanskih ekstremista, koji javno pozivaju na uništenje muslimana i rušenje svake džamije u Albaniji, nije pritvoren niti stavljen u kućni pritvor.

Posljednji metež u vezi sa Skenderbegovim kipom u Tirani, zbog čega su mnogi političari i novinari označili albanske muslimane “teroristima”, “Talibanima” i “Osmanlijama”, te pozvali na njihovo istrebljivanje i deportaciju u Tursku, otkriva zabrinjavajuće tokove kada je riječ o budućnosti vjerske tolerancije i suživota u Albaniji. Iako mnogi muslimani u Albaniji odbacuju Skenderbega kao nacionalnog heroja – na isti način na koji ljevičari u Sjedinjenim Državama odbacuju generala Leeja, ili kao što mnogi Kosovari odbacuju mit o caru Lazaru – pokušaj albanske države da nametne katoličke simbole svim Albancima vrlo je uznemirujući trend.

Kada je 1920. godine Albanija stvorena kao država, očevi albanskog nacionalizma pristali su usvojiti sekularizam kao “religiju” države. Međutim, danas, kada katolički suprematisti pokušavaju monopolizirati sve glavne simbole albanske države i predstaviti muslimane i islam kao ostatke Turske, muslimani se plaše za svoju budućnost.

Kada je Ratko Mladić 1995. okupirao Srebrenicu, on je izjavio svojim vojnicima: “Na ovaj dan srpskom narodu predajem Srebrenicu. Konačno smo se osvetili Turcima koji žive na ovom području.” Ove iste stvari albanska djeca čitaju u svojim udžbenicima o Skenderbegu, njihovom “nacionalnom heroju” koji je u 15. stoljeću radio muslimanima i Turcima isto ono što je Mladić činio 1995. godine. Katolizacija modernog albanskog identiteta i nestajanje sekularizma čine da mnogi albanski muslimani strahuju za svoju budućnost.

Facebook
Twitter
WhatsApp

PREPORUKA