Na listi 210 osoba iz Rusije koje je administracija predsjednika SAD-a Donalda Trumpa identificirala u sklopu zakona o sankcijama i borbi protiv negativnog ruskog utjecaja, nalazi se i Vladislav Šurkov.
Ovaj savjetnik i saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina se dovodio u vezu s predsjednikom bh. entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom i utjecajem Moskve na izbor predsjednika RS-a 2014. godine.
Šurkov se nalazi na takozvanoj Putinovoj listi osoba koje je SAD identificirao kao moguće nove mete sankcija zbog veza s Kremljem te spornih aktivnosti u Ukrajini, širenju ruskog utjecaja ili kršenja ljudskih prava.
Prema navodima američke nevladine agencije Stratfor, Šurkova i Dodika povezuje uloga ruskog propagandiste i ultranacionaliste Konstatina Malofeeva, koji je identificiran kao agent Putinovog savjetnika.
“Dodik je dvije sedmice prije izbora 2014. godine putovao u Moskvu na sastanak sa Putinom. Dodik se s Malofeevom susreo u hotelu kod Banja Luke. Malofeev je agent Putinovog savjetnika Vladimira Šurkova. Njih dvojica su navodno organizirali i finansirali referendume na Krimu te u regijama Donjeck i Lugansk. Štaviše, Malofeeev je u Banja Luku došao s grupom Kozaka, koji su bili u blizini biračkog mjesta”, navodi se u tekstu Stratfora, koji je objavljen krajem marta prošle godine, a u kojem se tretira porast utjecaja Rusije u regiji.
Bugarski istraživač Hristo Grozev je te navode potvrdio u tekstu objavljenom na internet stranici bellingcat.com, koja objavljuje istraživačke priče, te je istakao da je Malofeev bio zadužen da osigura pobjedu Dodika na izborima.
Na listi čelnici ruskih kompanija
Grozev je objavio i fotografiju na kojoj su, kako navodi, Dodik i Malofeev na dan izbora.
Dodik je 2014. godine u vrlo tijesnoj utrci te rezultatima koji su objavljeni sa zakašnjenjem pobijedio kandidata Srpske demokratske stranke Ognjena Tadića za desetak hiljada glasova.
Osim Šurkova, na “Putinovoj listi”, koja je objavljena na zahtjev američkog Kongresa, nalaze se i čelnici kompanija koje djeluju u Bosni i Hercegovini, direktno ili putem filijala, poput Alekseja Millera, čelnika Gazproma, i Germana Grefa, čelnika Sberbank.
Izvor: Al Jazeera
