Piše: mr. Muhamed Emšo
Kako samo ime kaže, islamsko bankarstvo se zasniva na islamu – predanosti i pokornosti Allahu dž.š. Ta predanost i pokornost nije samo u činjenju islamskih obreda (namaza, posta i sl.), već i u cjelokupnom čovjekovom djelovanju, a samim tim i njegovim ekonomskim aktivnostima. Stoga, osim materijalne dimenzije, pri prakticiranju islamskog bankarstva trebamo prije svega biti svjesni i njegove duhovno-vjerske vrijednosti, a to je pokornost Allahu dž.š., te Njegovo zadovoljstvo i ahiretska nagrada koja za to slijedi.
Kada je u pitanju sama ekonomsko–materijalna strana islamskog bankarstva, i nju, kao i sve drugo u životu jednog vjernika, reguliše Allahov dž.š. zakon – Šerijat. On se prije svega temelji na Kur’anu (Allahovoj knjizi) i Hadisu (riječima i djelima Muhammeda a.s.), a zatim idžma’u (konsenzusu uleme jednog vremena) i kijasu (analogiji). Stoga, ne treba biti sumnji u načela i principe na kojima počiva islamsko bankarstvo, jer oni sami imaju utemeljenje u Božijem dž.š. zakonu i Njegovoj uputi.
Pravednost je sama suština Šerijata i njegov glavni cilj. Tako je pravednost osnova svih poslovnih aktivnosti, kako u islamskom bankarstvu, tako i u cjelokupnoj islamskoj ekonomiji. Sva načela, principi i karakteristike islamskog bankarstva nastoje da omoguće pravdu za sve one koji su u njemu direktno ili indirektno prisutni.
Ovdje ćemo ukratko pojasniti ta načela i povući kratku paralelu sa njihovom prktičnom primjenom u radu Bosna Bank International, jedine banke u regionu, koja posluje na načelima islamskog bankarstva.
Finansiranje pokriveno imovinom
Ovo je jedna od najvažnijih karakteristika islamskog bankarstva. Konvencionalni pristup finansiranja podrazumjeva da banke i finansijske institucije rade samo s novcem i vrijednosnim papirima, koje ih definiraju i tretiraju kao robu, i njihovom razmjenom za taj isti novac uzimaju kamatu kao logičnu i opravdanu. Za razliku od toga, finansiranje u islamu uvijek je zasnovano na realnim dobrima koja imaju stvarnu upotrebnu vrijednost sama po sebi. Pošto novac po sebi (po svojoj prirodi) nema upotrebnu vrijednost, nego služi samo kao mjera vrijednosti i sredstvo razmjene, on po islamu ne može biti predmet trgovine. Profit se stvara kada nešto, što ima upotrbnu vrijednost po sebi, bude prodano za novac ili kada se razmjenjuju različite valute jedna za drugu.
Zbog ovog načela, BBI svoj rad bazira na namjenskim kreditima, u kojima se finansira konkretna roba ili usluga.
Apsolutna zabrana kamate
Za razliku od konvencionalnog bankarstva, koje je utemeljeno na kamati, islamsko bankarstvo u potpunosti zabranjuje kamatu i u osnovi se bazira na trgovini, jer Allah dž.š. u Kur’anu kaže: ”A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu.” (El- Bekare, 275.) Mnogi su i hadisi Muhammeda a.s. koji opisuju kamatu kao jedan od najtežih grijeha i osuđuju svakoga ko ima dodira sa kamatom. Kamata sadrži veliku nepravdu i štetu, koja se, između ostalog, ogleda u sljedećem: 1. prisvajanje tuđeg imetka na nepošten način, 2. izrabljuje čovjeka, 3. unosi među ljude neprijateljstvo, nepodnošljivost i mržnju, a sprječava ljubav, bratstvo i harmoniju, 4. destimuliše ulaganje u časne i poštene poslove (npr. zemljoradnja, zanatstvo, trgovina i sl.), 5. sprječava dobročinstvo u beskamatnom pozajmljivanju, 6. onaj ko uzima kamatu će, zbog njenog zuluma i nasilja, i sam kad tad osjetiti kobne posljedice.
S druge strane,”Allah je dozvolio trgovinu” i ona je pohvalna i stimulisana u islamu. Muhammed a.s. je i sam u svojoj mladosti bio trgovac, a kasnije, kao Božiji Poslanik, izrekao je brojne hadise koji pohvalno govore o trgovini. Trgovina je, za razliku od kamate, ispravan i pošten način dolaska do nečega što je čovjeku potrebno, a ne posjeduje ga, i to na takav način da bude zadovoljan i prodavac i kupac.
Takođe, i ovo načelo je ispoštovano u radu BBI, gdje Banka, umjesto kamate, ostvaruje svoju zaradu putem profitne marže, kroz trgovinski ili partnerski poslovni odnos sa svojim klijentima.
Obaveza podjele dobitka, ali i gubitka
Ovaj princip posebno je zastupljen u mušareki i mudarebi (poslovnim partnerstvima), gdje partneri u poslu dijele profit po unaprijed dogovorenim procentualnim omjerima (nikako fiksnim), ali i u slučaju pojave gubitka partneri ga dijele po omjeru ulaganja njihovog udijela u partnerstvu.
Nemogućnost zarade bez preuzimanja rizika
U svim instrumentima ili ugovorima islamskog bankarstva prisutan je određeni rizik, kojeg subjekti svjesno preuzimaju, a kao nagrada za taj rizik pojavljuje se ostvareni profit. Kod mušareke i mudarebe taj rizik se ogleda u mogućnosti pojave gubitka. Kod murabehe (trgovine) rizik je nad robom prije njene prodaje kupcu i pravovremene naplate, pošto islam ne poznaje koncept vremenske vrijednosti novca. Kod idžare (lizinga, najma) rizik nad iznajmljenom imovinom snosi najmodavac tokom cijelog perioda najma.
U konvencionalnom bankarstvu ovih rizika nema, jer je zagarantovan povrat kako glavnice, tako i zarade u obliku kamate u fiksnom iznosu.
U svoje poslovne aktivnosti BBI ulazi sa maksimlnim oprezom, kada je u pitanju rizik gubitka. U slučaju, ako se on ipak pojavi, zbog nekih nepredviđenih okolnosti, Banka ga ne prebacuje odmah na klijenta, već zajednički pokušavaju da iznađu najbolje rješenje za saniranje tog gubitka.
Zabrana kockanja, neodređenosti pretjeranog rizika i špekulacija
Kockanje je samo proces preraspodjele već postojećeg kapitala u zavisnosti od rezultata nekog budućeg događaja na koji se ne može uticati. U tom procesu nema produktivnog iskorištavanja svojih sposobnosti i napora, s ciljem ostvarenja novog kapitala.
Zabrana finansiranja ili rada sa haram proizvodima ili aktivnostima
Za razliku od konvencionalnog bankarstva, gdje je bitna samo dobit, u islamskom bankarsvu su zabranjene sve ekonomske aktivnosti koje su same po sebi zabranjene u Šerijatu, ili su štetne za moralno zdravlje pojedinca ili društva, bez obzira što donose dobit. Kao primjer, ovdje možemo navesti zabranu finansiranja kockarnica, pornografije, proizvodnje alkohola, svinjskog mesa, itd.
BBI strogo vodi računa o tome da finansira samo halal projekte i aktivnosti. Zato je potrebno da klijenti prilože određeni dokument (predračun, ugovor, predugovor i slično) iz kojeg se jasno vidi šta Banka finansira.
Jasnost ugovora
Ugovori moraju biti u potpunosti jasni, precizno definisani i određeni, tako da ne ostavljaju nimalo prostora bilo kakvim dilemama, neodređenostima, nekim skrivenim elementima ili bilo kakvim vrstama prevare ili nepravde.
Ko je imao priliku da pročita neki od ugovora BBI, mogao je vidjeti koliko se mnogo vodi računa o ovom principu.
Dozvoljenost naplaćivanja usluga
Kao i konvencionalna banka, i islamska banka ostvaruje značajan dio prihoda naplatom bankarskih usluga. Ovdje se mogu ubrojati sve usluge koje se ne kose sa šerijatskim principima, npr. usluge domaćeg i inostranog platnog prometa, naknada za izdavanje raznih potvrda i uvjerenja, naknada za obradu zahtjeva, vođenje računa, trajnih naloga, itd. Takođe, banka ima pravo pokriti svoje realne troškove, nastale u svakodnevnim poslovima, npr. troškove bankomata i slično.
Tako npr. BBI, kod svojih kreditnih kartica, naplaćuje te troškove i svoju uslugu prilikom samog korištenja te kartice na bankomatu ili POS terminalu i nema ponovnog mjesečnog obračuna kamate na dugovanje po kartici, kao što to rade druge (konvencionalne) banke.
Olakšice u nuždi
Islamske banke i finansijske institucije obično nemaju podršku vlada, centralnih banaka, zakonskog ili poreskog sistema države (kakav je slučaj i u našoj BiH). U takvim situacijama njima su dozvoljene neke olakšice iz potrebe ili nužde, a koje nisu utemeljene na orginalnim i idealnim principima Šerijata. Za te olakšice su, između ostalog, mjerodavni šerijatski odbori banaka, sastavljeni od kompetentnih stručnjaka, koji nastoje uskladiti propise šerijatskog poslovanja i realne mogućnosti njegove praktične primjene u datom okruženju. Kada se steknu normalni uvjeti za orginalno šerijatsko poslovanje, onda te olakšice postaju zabranjene.
Za kraj
Ono što je, možda, najvažnije reći na kraju jeste to da se svi mi trebamo što više truditi da upoznamo islamsko bankarstvo i shodno našim mogućnosima, da što više doprinesemo njegovom afirmiranju u našoj zemlji Bosni i Hercegovini.
