SAFF

Napeti ljudi zaokupljni preživljavanjem

Facebook
Twitter
WhatsApp
naeti ljudi

Piše: MELISA ZUKIĆ

Stres djeluje kao okidač u nervnom sistemu pokrećući zbivanja koja upravljaju ponašanjem usmjerenim na preživljavanje. Hronična izloženost stresu koči puni razvoj mozga i učenje. Stres uzrokuje prenaglašenu zaokupljenost mozga preživljavanjem po cijenu racionalnih, limbičkih i kortikalnih funkcija, osobito u čeonim režnjevima. Posljedica toga je da napeti ljudi zaokupljeni preživljavanjem imaju manje prilike razviti neuronske mreže u čeonim režnjevima i kao rezultat mogu imati teškoće sa učenjem.

Glavni uzročnici stresa koji ograničavaju učenje pretjerano stimulirajući centre za preživljavanje:

Ò Razvojni – manjak osjetilne stimulacije, kretanja, dodira, kreativne igre i komunikacije

Ò Električni – nedovoljan unos vode, manjak kisika, prekomjerno izlaganje elektronskim poljima

Ò Prehrambeni – nedovoljne količine bjelančevina, esencijalnih aminokiselina i masnih kiselina

Ò Medicinski – hronične upale uha, alergije, slab vid, sluh, zlostavljanje, ovisnosti

Ò Televizija, računari i videoigrice – fiksiraju vid, smanjuju motoričku aktivnost, smanjuju motivaciju

Ò Natjecanje – neprimjerena očekivanja, pritisak, učenje u kontekstu dobitnik-gubitnik

Ò Kruti obrazovni sustavi – npp neprimjeren razvoju, stalna testiranja vještina nižih razina, aktivnosti namjenjeni tihom radu u učionici, nepoznavanje ili zanemarivanje stilova učenja.

Osnovne potrebe mozga: voda i kisik

Dnevne potrebe našeg organizma za vodom su 0, 2 dl vode po kilogramu, tj. 1 litru na 50 kg, a u razdobljima stresa se preporučuje 2-3 puta više. Naši tjelesni sistemi su električni. Električni prijenosi u nervnom sistemu nas čine organizmima sposobnim da osjećamo, učimo mislimo i djelujemo. Voda je kao univerzalno otapalo bitna za električne prijenose i za održavanje električnog potencijala u tijelu. Voda rastvara npr. kuhinjsku so NaCl na dva atoma nejednakih naboja Na+ i Cl-, koji imaju sposobnost prenosa elektriciteta. Kahva, čaj, gazirana pića i čokolada su diuretici te dehidriraju organizam smanjujući sposobnost učenja, jer se pri gubljenju vode pojavljuje neravnoteža soli i vode, izazivajući glavobolju.

Mozak troši 1/5 udahnutog kisika. Povećano unošenje vode 100 000 puta povećava sposobnost hemoglobina da prenosi kisik. Da bi se mozak opskrbljiao velikim količinama kisika koje su mu potrebne treba fizički sposobno tijelo, te fizički aktivna i zdrava djeca bolje uče uz naglašavanje važnosti čistog zraka i zaštu od pasivnog pušenja. Djeca izložena dimu ne posižu svoj puni intelektualni potencijal.

Ishrana

Prehrani djece s teškoćama u učenju često nedostaje bjelančevina i masti. Jedno jaje, komad sira, čaša jogurta i orasi za doručak osiguraće potrebne materije za učenje.

Kao pomoć u učenju dobro bi bilo izbjeći tv, kompjuter i igrice do 8. g. kako bi se mogla razvijati mašta, a starijoj djeci ograničiti gledanje tv na 1 sat, uvesti svakodnevni sat integrirajućih pametnih pokreta, smanjiti ili izbaciti jednostavne šećere jer kombinacija stres- šećer – gljivice u probavnom traktu uzrokuje stvaranje vlastitog alkohola koji utječe na funkcionisanje čeonog režnja i stvaranje kortizola ograničavajući sposobnost učenja i pamćenja.

Vestibularni sistem i teškoće u učenju

Vestibularni sistem je ulaz u svjesni mozak. Ravnoteža, kretanje, razlikovanje govora i jezika, usklađivanje vida i pokreta, sve temeljne sposobnosti koje rano naučimo i na koje se oslanjanjamo ostatak života, ovise o pravilnom funkcioniraju vestibularnog sistema, koji održava stanje pobuđenosti neophodno da bismo bili svjesni, budni i prijemčivi. Poremećaji vestibularnog sistema uzrokuju teškoće učenja i disleksiju, a poremećaji VS-a su često uzrokovani upalama uha i alergijama.

UTJECAJ STRESA NA UČENJE – BORBA ILI BIJEG?

Opažanje je ključ stresa. Adrenalin pojačava primarnu tjelesnu odbranu, povećavajući pritok krvi u srce, pluća i velike mišiće pripremajući organizam ta borbu ili bijeg. Prije nego se smirimo, jetra mora razgraditi sav adrenalin. Kortizol pokreće oslobađanje masti i šećera u krv kako bi osigurao potrebnu energiju za učinkovito djelovanje mišića. Ako se mast ne iskoristi za borbu ili bijeg, taloži se u arterijama koje hrane srce što dovodi do bolesti srca, ili pretilosti, jer se neiskorištena mast taloži u tjelesna tkiva. Kortizol uzrokuje odumiranje dendrita i živčanih ogranaka, smanjujući sposobnosti učenja i pamćenja. Djeca u situaciji koju doživljavaju opasnom reagiraju gubitkom pažnje, hiperaktivnošću i svađom. To je normalna reakcija na stres, ipak tu djecu obilježavamo ADD/ADHD, umjesto da se pozabavimo situacijom koja je za njih stres i olakšamo im učenje

Opći adaptacijskI sindrom
(GAS – General adaptation syndrome)

Pod hroničnim stresom, napeti ljudi zaokupljeni preživljavanjem često su nesvjesni svoje napetosti jer je to za njih postao način života. Opći adaptacijsk sindrom (GAS – General adaptation syndrome) je složen fiziološki mehanizam koji omogućava da se tijelo neprestano prilagođava stresu, na uštrb sposobnosti mišljenja više razine i stvaralačkog djelovanja.Adrenalin snižava polarnost stanične membrane čime postaje lahak plijen bakterijama i virusma. Danas, liječnici i psihoterapeuti savjetuju križno hodanje kao učinkovit način upravljanja stresom. Proizvodnja oksitocina koji sudjeluje u rađanju i međuljudskom povezivanju se stimulira dodirom, mirisom i fizičkom bliskošću. Jednostavno ritmično tapšanje po licu, rukama, leđima ili ramenima podiže nivo oksitocina i čini osobu manje osjetljivom na bol, manje uplašenom, kreativnijom i sl. Prati ga osjećaj smirenosti, opuštenosti, zadovoljstva i veće naklonosti prema drugima. Dopamin utiče na motivaciju, znatiželju, učenje i pamćenje. Luči se tokom igre. GABA neuropeptid – blokira nevažne podražaje i omogućav nam održavanje koncentracije, razmišljanje i pamćenje.

Literatura:

1. Pastuović, N. (1999). Edukologija. Zagreb: Znamen.

2. Hannaford, C. (2007). Pametni pokreti. Lekenik: Ostvarenje.

3. Hannaford, C. (2009). Očima-ušima-rukama-nogama. Lekenik: Ostvarenje.

4. Dennison, P.E. i Dennison, G.E. (2008). Brain gym-priručnik za obitelj i edukatore. Lekenik: Ostvarenje.

http://www.medikus.hr/psiha/1063-brain-gym.html

Facebook
Twitter
WhatsApp

PREPORUKA