Post je neophodan element u odgoju i osvještavanju naroda

783

Piše: Abdulgafar Velić

Punih mjesec dana muslimani postači (saimi ), pored pet dnevnih namaza, klanjaju i teravih-namaz, svakodnevno uče i slušaju mukabele po džamijama, pomno prate kazivanja vaiza iz Kur'ana, a.š., i Poslanikovog, s.a.v.s., sunneta, te pomažu siromašnima i onima kojima je potrebna pomoć.
Mjesec ramazan donosi nam i pruža neizmjerne blagodati. Ako ih pokušamo sve izbrojati, nećemo zasigurno uspjeti. Stoga nam i Poslanik, s.a.v.s., kaže: ”Kada bi moj ummet spoznao sve vrijednosti ramazana, zaželio bi da cijela godina bude ramazan.” Svakako, jedna od najvećih blagodat i poklona ramazana jeste post.

Treći stub islama

Ramazanski post je jedna od institucija islama. To je treći stub islama. Treća praktična dužnost za muslimane. Međutim, post je ibadet koji je Allah, dž.š., propisao i narodima koji su živjeli prije objave Kur'ana. Upravo u tome je specifičnost i posebnost posta za razliku od drugih ibadeta. Tako Allah, dž.š., u suri Bekare propisuju post riječima: ”O vjernici, propisuje vam se post, kao što je bio propisan onima koji su živjeli prije vas, da biste imali svijest o Bogu ( tj. da biste se grijeha klonili).” Postavlja se pitanje zašto je Allah, dž.š., svim prijašnjim zajednica pa i nama propisao upravo post? Koji je to krajnji cilj i mudrost posta?
Jako bitan i neophodan element u razvoju i formiranju osvještenog društva i zajednice je post. Post ne odgaja samo pojedinca već i narode. Da bismo shvatili ovu poruku posta, možemo pogledati završetke četiri kur'anska ajeta iz sure Bekare (183, 184, 185 i 186) koji govore o postu i ramazanu. Vidjet ćemo jedan proces i redoslijed faza prema kojima se treba postaviti i mjeriti svaka zajednica. Pošto je riječ o četiri kur'anska ajeta, tako imamo i četiri faze.
Prva i najvažnija faza je imati svijest o Bogu. Tako u prvom ajetu Allah, dž.š., propisuje post riječima: ”O vjernici, propisuje vam se post, kao što je bio propisan onima koji su živjeli prije vas, da biste imali svijest o Bogu.” Prva faza je imati punu svijest o Stvoritelju. To na prvom mjestu znači izvršavanje svih naredbi i sustezanje od svih zabrana.

Druga faza je stjecati znanje – učenje. Drugi od ovih ajeta završava se riječima ”…a da postite, to vam je bolje, neka znate”. Riječ sa kojom se završava ovaj ajet je glagol znati. Također, prva objava Kur'ana, koja je objavljena upravo u ramazanu, bila je poziv na učenje u ime Allaha, dž.š. Međutim, posmatrajući stanje muslimana u svijetu, možemo reći da su muslimani nekako najviše zaostali upravo u ovoj fazi. Nekada su prednjačili u svim naukama, dok je danas ogroman broj nepismenih i neobrazovanih u svijetu upravo muslimana. Dokle god su muslimani i njihove zajednice nepoštivali ove kur'anske poruke, gubili su slobodu i bivali ovisni o drugima. Zato će Alija Izetbegović u svojoj knjizi ”Moj bijeg u slobodu” reći da je jako važno znati šta nam se događa, ali je važnije znati zbog čega nam se to isto događa.

Povratak sebi

Nekada su muslimani svoju najveću inspiraciju crpili u ramazanskim danima i noćima. Najveća djela koja je muslimanski um iznjedrio nastajala su u ramazanskim noćima. Najveće i najljepše muslimanske građevine započinjane su i završavane u ramazanu. Pjesnici su svoje pjesme pisali i tražili u ramazanskim riznicama. Stoga je istinski povratak ramazanu upravo povratak samom sebi i svojim vrijednostima.

Treća faza je zahvala Allahu, dž.š. Treći od ovih ajeta završava riječima ”…i da zahvalni budete”. Ovdje nam kao primjer može poslužiti kur'ansko kazivanje o Musaovom, a.s., narodu, tj. o Izraelćanima, čije je kazivanje jako slično bosanskim muslimanima. Kao nacionalna manjina u Egiptu trpjeli su strašna tlačenja i zlostavljanja od strane faraona i Egipćana. Zlostavljanje je doseglo svoj vrhunac kada je faraon počeo ubijati mušku djecu, a žensku ostavljati u životu (kur'anski primjer genocida ). Izraelćani su počeli moliti Musaa, a.s., da ih spasi faraonovog jarma i da ih dovede do slobode, tj. do obećane zemlje. Pošto Allah, dž.š., ne trpi zulum, dolazi do mudžize i pomoći. More se rascjepljuje tako da Musaov narod prolazi i spašava se faraonove vojske.
Sada su Izraelćani dobili svoju slobodu. Postavlja se pitanje, gdje su došli? U nekim djelima navodi se da ih je ubrzo zadesila žeđ i glad pošto su došli u pustinju. I naravno, sada dolazi do nezadovoljstva. Počeli su prigovarati kako su u Egiptu imali i hrane i vode, i mesa i usjeva, a sada nemaju ništa. Prvo su tražili od Musaa, a.s., da ih oslobodi, a sad mu kazuju što si nas doveo ovdje. Međutim, Allah, dž.š., nije se još uvijek rasrdio na njih. Iako su sada fizički slobodni, nema više faraona, međutim, još uvijek im srca nisu slobodna. Uloga posta u ovoj fazi – oslobađanja ljudskih srca – jako je važna. Sada dolazi do nove Allahove milosti. Musa, a.s., udara štapom po kamenu iz kojeg počinje teći dvanaest izvora sa kojih se napoji dvanaest plemena. Allah im je podario i hranu (manu i prepelice).

Pomoć stiže kad su ljudi spremni da je prime

Pored svih tih blagodati, Kur'an govori da su postali jako nezadovoljni i neposlušni. Tražili su neku drugu hranu i zanovijetali. Na kraju su počeli ubijati Božije poslanike na bigajri hakku i zbog toga su postali prokleti.
Allah, dž.š., ne trpi zulum. Međutim, kada prestane zulum i kada dođe sloboda, Allahova pomoć je drugačija. Allah, dž.š., pomaže i mijenja stanje jednog naroda onda kad taj narod popravi sam sebe. Pomoć stiže onda kada su ljudi spremni da je prime. Tu je velika uloga posta. Zbog toga je treća faza u ovom odgoju biti zahvalan Allahu, dž.š.

I na kraju četvrti ajet završava riječima, i to je posljednja faza, ”da bi bili na Pravom putu”.
Molim Allaha, dž.š., da nam podari čvrstu vjeru u čistim srcima, bistru pamet u hladnim glavama i visoku svijest o svijetu i vremenu u kojem živimo!

PODIJELI
Prethodni članakKako se pripremiti za ramazan
Sljedeći članakKad duša ogladni