Čelnici SDA i DF-a, Bakir Izetbegović i Željko Komšić, istrajavaju na zahtjevu da se federalna i državna vlast formiraju paralelno, nakon što se riješi problem izbornog zakonodavstva u Federaciji BiH i problem blokiranog MAP-a na državnoj razini, nasuprot lidera HDZ-a i SNSD-a, Dragana Čovića i Milorada Dodika, koji se zalažu za hitno formiranje vlasti na državnoj razini i to bez ikakvog uvjetovanja.
Lider SBB-a, Fahrudin Radončić, ranije se nije izjašnjavao o ovom problemu, no nakon što je potpisao dokument o ulasku u vlast, svrstao se na istu stranu s Dodikom i Čovićem.
Radončić, Čović i Dodik jučer su jasno iznijeli svoj plan koji je dijametralno suprotan planu Izetbegovića i Komšića.
Dodik i Čović sastali su se u srijedu u Mostaru gdje su, među ostalim, razgovarali o formiranju Vijeća ministara BiH.
– Naš zajednički stav je žurno i bezuvjetno uspostaviti Vijeće ministara BiH, sukladno izjavi i rasporedu resora koje smo davno dogovorili – kazao je novinarima Čović.
Po njegovom mišljenju, ako se to ne dogodi uskoro, doći će do problema funkcioniranja svih razina vlasti u BiH.
Dodik je potvrdio kako između te dvije stranke nema nikakvih uvjetovanja i otvorenih pitanja što se tiče formiranja vlasti.
– Mi smo spremni da to uradimo ‘jučer’, ali je to nemoguće samo s naše dvije strane jer je potrebna i bošnjačka strana koja oklijeva i misli da na taj način pravi sebi dobru poziciju. Ovo je šteta za BiH i njezin evropski put – istaknuo je Dodik.
Kako je rekao, kraj maja je termin kada će Evropska komisija dati svoje mišljenje o statusu BiH, prije svega o kandidacijskom statusu ako se formira vlast ne samo na bh. razini nego i na federalnoj razini.
– Vidimo da od toga nema ništa jer kraj mjeseca samo što nije – istaknuo je Dodik.
S Čovićem i Dodikom potpuno je suglasan i predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, koji nije bio tako direktan ali je bio sasvim jasan. On je jučer također poručio da vlast na nivou BiH mora biti formirana što prije u skladu sa izbornim rezultatima.
“Imali smo ranije situaciju da smo čekali 19 mjeseci na formiranje vlasti na nivou BiH. Ovog puta se to ne bi smjelo dogoditi jer nam okolnosti ne idu na ruku, ekonomska situacija je loša, a naši međunacionalni i međuentitetski odnosi su gori nego tada”, rekao je Radončić.
Na pitanje kada bi mogla biti formirana vlast, Radončić je istakao da je u ovom trenutku veoma teško davati bilo kakvu vrstu tvrdih prognoza.
“Bošnjaci institiraju da se riješi pitanje MAP-a pa tek onda pitanje mandatara, a HDZ BiH insistira da se prvo riješi Izborni zakon koji će zaustaviti majorizaciju Hrvata pa da se nakon toga formira entitetska vlada u FBiH. U toj igri ultimatuma očekujem da će preovladati razum i da ćemo doći do kompromisa, te da će biti formirana nova vlast u skladu sa izbornim rezultatima”, naglasio je Radončić.
Komentarišući zalaganje predsjednika DF-a Željka Komšića da prvo bude formirana federalna vlast, pa zatim i na nivou BiH, Radončić je rekao da je Komšić predsjednik stranke koja zahvaljujući pozivu SDA učestvuje u vlasti.
“Ne smatram da on može i treba biti glavni čovjek koji će nekoga uslovljavati. Imamo više vrsta ultimatuma i moja procjena je da je mudrost da idemo korak po korak ili da to bude sve odjednom, ali da to sve bude dogovoreno između trojice legitimnih izbornih pobjednika, a to su predsjednici SDA, HDZ BiH i SNSD. Te tri stranke su kičme unutar svojih nacionalnih korpusa. Komšić i ja bi trebali to uvažavati, a ne dodavati naše uslove”, poručio je Radončić.
Govoreći o sporazumu koji je SBB potpisao sa SDA i DF i očekivanjima da njegova partija bude glas razuma, Radončić je rekao da očekuje da su glas razuma na političkoj sceni i Bakir Izetbegović, Željko Komšić, Dragan Čović i svi akteri koji iza sebe imaju stranačku ili institucionalnu moć koju su dobili na izborima.
“Očekujem da će glas razuma biti kompletna zakonodavna i izvršna vlast ukoliko želimo da ova zemlja krene boljim putem, zapošljavanjem i razvojem i da zaustavimo rijeku mladosti koja odlazi i ljude koji imaju poslove, a napuštaju BiH kao neperspektivnu, te ukoliko želimo da harmonizujemo odnose prvo unutar Bošnjaka, pa između Bošnjaka, Srba i Hrvata, pa BiH i entiteta, pa sa regionom”, kaže Radončić.
On je ocijenio da nije realno da BiH uđe u NATO za desetak godina čak i da to svi unutar nje žele, jer je neophodno ispuniti mnogo uslova i dostići standarde u mnogim životnim segmentima koji nisu čisto vojni.
(Slobodna Bosna)
