Mehanizam za međunarodne krivične sudove u Hagu počeo je sa izricanjem pravomoćne presude prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, optuženom za najteže ratne zločine počinjene na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata. Optužen je za genocid počinjen u Srebrenici i druge brojne ratne zločine u Bosni i Hercegovini, uključujući opsadu Sarajeva. U prvostepenom postupku pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđen je na 40 godina zatvora.
Radovan Karadžić je osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu! U sudnici se prolomio glasan aplauz prisutnih, ali i zvižduci.
Sudija je, nakon poziva Karadžiću da ustane, podsjetio da su sve tačke prvostepene presude potvrđene, osim nekoliko incidenata iz pojedinih općina. On je rekao da je Karadžić kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
14.55 – Apelacio vijeće je navelo da je 40 godina neadekvatna presuda, naročito ukoliko se u obzir uzmu druge presude MKSJ-a. Vijeće smatra da je kazna od 40 godina neadekvatna, kada se njegova kazna poredi sa osuđenicima koji su dobili doživotne kazne zatvora. S obzirom na učešće u više udruženih zločinačkih poduhvata, Žalbeno vijeće potcjenjuje težinu njegovih zločina i njegovo učešće u njima. Prema obrazloženju sudije, ovi zločini su “neviđenih razmjera i brutalnosti”.
14.48 – Uz izuzeto mišljenje sudije Den Prade, Vijeće je zaključilo da tužioci nisu pokazali da je donesena greška pri zaključku da Karadžić nije kriv za genocid 1992.
14.45 – Govoreći o prvoj tački žalbe tužilaštva, da su ubistva i drugi nasilni zločini bili dio udruženog zločinačkog poduhvata da se uklone Bošnjaci i Hrvati s teritorije Republike Srpske, sudija Joensen je rekao da tužioci nisu dokazali da je prvostepeno Vijeće pogriješilo kada je oslobodilo Karadžića za ove zločine.
14.37 – Radovan Karadžić znao je za ubistva nakon pada Srebrenice jula 1995. godine, zaključilo je Žalbeno vijeće.
14.35 – Oslobađanje nekoliko pojedinaca u Srebrenici ne ukazuje na to da nije postojala genocidna namjera, konstatovao je sudija.
14.33 – Govoreći o Karadžićevoj naredbi da se zarobljeni odvedu na “neko drugo mjesto”, sudija Joensen je naveo da, s obzirom da je Karadžić bio u kontaktu sa ljudima na terenu koji su ubijali, Prvostepeno vijeće nije pogriješilo.
14.33 – Govoreći o Karadžićevoj naredbi da se zarobljeni odvedu na “neko drugo mjesto”, sudija Joensen je naveo da, s obzirom da je Karadžić bio u kontaktu sa ljudima na terenu koji su ubijali, Prvostepeno vijeće nije pogriješilo.
14.30 – Žalbeno vijeće nije pronašlo greške u rezonovanju prvostepenih sudija u vezi sa progonom Bošnjaka s područja Srebrenice.
14.27 – U vezi sa genocidom u Srebrenici, Vijeće je zaključilo da Karadžić nije pokazao da je Prvostepeno vijeće pogriješilo kada se oslonilo na Direktivu 7, koju je Karadžić potpisao i u kojoj je naredio da se stvore “nepodnošljivi uvjeti bez nade za dalji opstanak” tamošnjeg stanovništva. Karadžić je u žalbi tvrdio da nije detaljno pročitao navedenu Direktivu. Također je tvrdio kao nije znao za događaje u Srebrenici tokom samih dešavanja, te da je za to saznao tek naknadno.
14.20 – Dokazana je Karadžićeva namjera da učestvuje u udruženom zločinačkom poduhvatu za zločine u Sarajevu na osnovu brojnih dokaza i izjava, rekao je Joensen.
– Žalbeno vijeće ne nalazi kvalitetne argumente u vezi sa žalbom Karadžića da nije namjeravao da učestvuje u zločinima u Sarajevu – naveo je Joensen.
14.19 – U vezi sa masakrom na sarajevskoj pijaci Markale, Žalbeno vijeće je navelo da Karadžić nije dokazao pogreške pri zaključivanju.
– Karadžić je podbacio da utvrdi greške u vezi sa zaključkom Prvostepenog vijeća – rekao je sudija Joensen.
14.15 – Joensen je rekao da nije dokazana šteta koja je nastala pri oslanjanju na prethodno utvrđene činjenice iz drugih predmeta u Hagu, što je također bio jedan od elemenata Karadžićeve žalbe. U odnosu na dva incidenta, Žalbeno vijeće je reklo da je utvrđeno da se prvostepeno Vijeće oslanjalo samo na utvrđene činjenice i zbog toga su samo ova dva incidenta preinačena u oslobađajuća.
14.12 – Govoreći o žalbama koji se tiču zaključcima o progonu, Joensen je rekao da odbrana nije pokazala da je prvostepeno Vijeće pogriješilo u rezonovanju, te da Karadžić samo u svojoj žalbi navodi svoja neslaganja s zaključcima prvostepenog Vijeća.
14.11 – U Kući mira u Kozarcu okupile su se majke, sestre…, žene koje su izgubile svoje najmilije. Ovdje zajedno prate izricanje presude Karadžiću. Očekuju da Karadžić dobije maksimalnu moguću kaznu.
Izvor: Faktor.ba
