U posljednje vrijeme dosta toga se gradi u vašoj općini, možete li na početku ovog razgovora izdvojiti neke od tih projekata?
Uskoro će se na području naše općine graditi još jedan dio hotela Sarajevo, radi se o tornju od 15 spratova. U toku su procedure izdavanja građevinske dozvole, a izgradnja bi trebala početi narednih mjeseci. Mnoge firme su pokazale interes za izgradnju u Rajlovcu, kao što je riječ o izgradnji logističkog terminala kompanije Generallogistic. I to su projekti koji otvaraju radna mjesta. Nastojali smo, također, da poslovne prostore stavimo u bolju funkciju, tako da ih od 220 s koliko raspolažemo tek pet ili šest nije izdato.
Jedan od uspješnih projekata je i Bosanska tržnica, no ima i onih koji su se žalili da Općina uništava zelene površine izgradnjom nekoliko parking mjesta oko nje?
Prva Bosanska tržnica jako dobro radi. Kupci su zadovoljni, ko jednom nešto kupi na tržnici on se sigurno ponovo vrati. Ovim projektom smo dali priliku povratnicima, bez kojih je upitna budućnost BiH, da žive od svojih proizvoda. S obzirom na to da su se do sada bavili samo proizvodnjom, a ne prodajom, oni se još prilagođavaju i navikavaju na tržište. Zbog toga smo i dali prvu godinu besplatno korištenje zadrugama, kako bi se adaptirali. Bh. građani imaju puno zdravstvenih problema, sa mortalitetom ljudi u srednjoj dobi, sve je to uzrokovano i nezdravom ishranom. Zbog toga smo ponudili mjesto gdje se može kupovati samo kvalitetno i domaće. Prostor gdje je napravljena tržnica bilo je zapušteno slonište, poplavljeno, prepuno smeća i izvor zaraze. Mi smo investirali oko 200.000 KM i sredili prostor te formirali prvu Bosansku tržnicu. Građani su se žalili da nemaju gdje parkirati prilikom posjete tržnici, pa smo u želji da riješimo taj problem pokušali obezbijediti tek nekoliko parking mjesta u krugu tržnice, a nije nam bio cilj uništavati zelenu površinu. Sada smo dogovorili da se jedan broj parking mjesta koji već postoji markira samo za one koji dolaze na Tržnicu, te je taj problem vrlo jednostavno riješen.
U proteklim danima bilo je dosta riječi i o biciklističkoj stazi.
To je projekat u kojem zajednički učestvuju Uprava Grada Sarajeva, Direkcija za puteve KS i gradske općine. Ali smo mi prvi izdali urbanističku dozvolu i izvršili sve potrebne procedure da izgradnja počne i preuzeli svoj dio obaveza vezan za uređenje dijela staze i okolice. Sređujemo i postavljamo blizu kilometar žive ograde, sadimo drveće, a također ćemo graditi i odmorišta. Biciklistička staza će u oba pravca u potpunosti biti završena u narednih mjesec dana, a već je uljepšala prostor oko saobraćajnica, promijenila je ambijent nabolje. Nažalost, biciklistička staza ne nastavlja dalje u druge općine. U Novom Sarajevu znam da imaju vezan za izdavanje urbanističke dozvole, a za ostale ne znam. Nadam se da će se to riješiti i da će građani imati mnogo dužu biciklističku stazu kroz čitav grad.
Ima li problema sa vodosnabdijevanjem?
Postoje dva velika problema. Prvi je u Dobroševićima (Dobroševići, Ahatovići i Bojnik). Tu je izgrađen vodovodni sistem sa dva rezervoara i dvije pumpne stanice. Jedan dio je već završen i u izgradnji drugi dio. Drugi problem je u Zabrđu i dijelu Sokolja gdje smo izgradili rezervoar vrijedan pola miliona KM u 2013. godini i ove godine nastavljamo. Urađeni su projekti za pumpnu stanicu i cjevovod i nakon toga nećemo imati značajnijih problema. Realizacijom ovih projekata najveći problem građana ćemo riješiti i imat ćemo pokrivenu općinu kada je u pitanju snadbijevanje vodom.
Kao i u mnogim dijelovima BiH, ni vas nije zaobišao problem sa klizištima?
Ima dosta klizišta jer su naselja izgrađena uglavnom u padinskim dijelovima, tako da imamo više od 200 registrovanih klizišta. Sanaciju radi Zavod za izgradnju KS kao stručna institucija, Općina sufinansira, a naša Civilna zaštita vrši nadzor na najugroženijim područjima. Sva klizišta se redovno prate, prošle godine smo sanirali tri klizišta. Riječ j eo veoma skupim projektima, zbog toga radimo one najprioritetnije.
Kakva je situacija sa gradskom deponijom smeća?
Preduzeće Rad upravlja gradskom deponijom, sanirana je i u nivou je sanitarne deponije. Ono što je bio problem, jeste da nisu mogli formirati novu plohu zbog nedostatka sredstava zadnjih 3-4 godine. Prema mojim informacijama, bili su u fazi dobijanja kreditnih sredstava za investiranje. No, i pored toga s tim nema problema, deponija je propisno ograđena i zaštićena.
Šta je to što vama najviše smeta?
Ja bih volio da imamo bolju reakciju kantonalnih komunalnih preduzeća. Imamo probleme sa redovnim odvozom smeća, košenjem i održavanjem zelenih površina, to su jednostavne stvari ali ih mi ne provodimo. Loša mreža u vodovodu i kanalizacijama koja često puca, ponekad je potrebno i do deset dana za saniranje tih kvarova. Eto, to su neki od problema koji mi smetaju.
Da li je općinski Higijenski servis za hvatanje pasa lutalica riješio ovaj problem sa kojim se već duže vrijeme suočavaju građani?
Psi lutalice su jedan od većih problema Sarajeva, ali i naše općine. Nevjerovatno je da je takva stvar ostavljena – nikome. Mi smo predlagali drugim općinama da radimo zajedno na rješavanju ovog problema, te smo pokušali natjerati nadležna ministarstva da rade na tome, međutim na kraju smo stvar uzeli u svoje ruke. Napravili smo prvi higijenski servis za hvatanje pasa, počeli raditi sa Kantonalnom veterinarskom stanicom, međutim, s obzirom na to da je trenutno stanica u teškom stanju, mi smo oformili vlastitu veterinarsku stanicu kako bismo mogli imati sve ono što slijedi nakon hvatanja pasa. Ne možemo reći da smo ovaj problem riješili u potpunosti, ali smo u velikoj mjeri popravili situaciju. Mogu sigurno reći da bi stanje do sada bilo nepodnošljivo da higijenski servis u međuvremenu nije sklanjao pse sa ulice. U blizini škola, obdaništa i frekventnih mjesta nema više pasa, broj prijava napada i ujeda pasa se smanjio, ali je problem i to što su zelene površine u velikoj mjeri kontaminirane biološkim otpadom i nesigurne su kada su u pitanju zaraze. Zbog toga trenutno sa novom Vladom KS razgovaramo kako bismo pokušali naći cjelovito rješenje za ovaj problem u čitavom kantonu.
Na koje stvari se građani najviše žale?
Radili smo analize o najvećim problemima naših građana. Oni su istakli da je najveći problem sa kojima se suočavaju nezaposlenost, nakon kojeg odmah slijedi problem pasa lutalica. Nakon toga, građani se žale na infrastrukturu, u prvom redu komunalnu, a zatim saobraćajnu infrastrukturu. Tu su i neki manji problemi u oblasti obrazovanja i zdravstva, na kojima stalno radimo, ali definitivno je problem nezaposlenosti postao nepodnošljiv za cijelo društvo.
Kako onda riješiti problem nezaposlenosti?
Kako bismo riješili najveći problem u općini, pokušali smo pomagati firmama, te smo započeli program podrške privredi. Otvoreno je oko 1.000 radnih mjesta za dvije godine i to je uspjeh, iako je u općini Novi Grad i dalje registrovano oko 20.000 nezaposlenih. Prije nekoliko dana potpisali smo jedan kreditni aranžman sa BBI bankom kao podršku privredi, a njegova realizacija uskoro kreće. Imamo oko 6,5 miliona kreditnih sredstava, veoma povoljnih za naše firme i vezan je za otvaranje novih mjesta. Drugi način na koji smanjujemo nezaposlenost jeste gradnja na teritoriji naše općine. Počela je izgradnja više od 100.000 kvadratnih metara stambenog prostora. To pokreće značajne aktivnosti, koje povećavaju broj radnih mjesta.
(Maja Arslanagić/Faktor.ba, Foto: M. Živojević/Faktor.ba)
