Turska lira koja je ove godine oslabila skoro 40 posto u odnosu na dolar je na početku ove sedmice bila na rekordnom niskom nivou od 7,24 lire za jedan dolar.
U međuvremenu je ojačala i trenutno na tržištima jedan dolar vrijedi oko 5,79 lira nakon što je Katar najavio ulaganje veće od 15 milijardi dolara u turski finansijski sistem i banke. Paralelno sa tim, došlo je i do rasta inflacije u Turskoj koja je dosegla nivo od 15,6 posto povećavajući cijene proizvoda, ali i svakodnevnih namirnica od kojih zavise obični građani.
Kriza u koju je Turska uvučena značajnim dijelom je posljedica događaja koji se dešavaju van granica ove zemlje.
Vrijednost dolara
Američka centralna banka poznata kao Federalne rezerve već nekoliko godina provodi postepeno povećanje kamatnih stopa. Iako to povećava troškove zaduživanja američkih građana i firmi, takav potez pogoduje štednji, kontroli inflacije, ali i prodaji američkih vrijednosnih papira. Zbog toga dolazi i do rasta vrijednosti američkog dolara, a skuplji dolar obara vrijednost valuta poput turske lire, južnoafričkog randa, brazilskog reala, indijskog rupija i niza drugih. Pored toga, međunarodni investitori novac povlače iz raznih država u SAD-u jer na finansijskom tržištu u ovoj zemlji mogu imati veću zaradu i prinose na američke obveznice.
To dovodi do rasta troškova zaduživanja za mnoge zemlje uključujući i Tursku čije su banke i korporacije uzele značajne iznose kredita, i to oko 300 milijardi dolara, denominiranih u stranim valutama. Zbog rasta vrijednosti dolara i pada lire, ove kredite postaje teže otplaćivati jer firme i banke moraju ili da zarade devize izvozom ili da lirama kupe dolare potrebne za otplatu dugova.
Politički aspekt
Iako su ekonomski aspekti pada vrijednosti lire imali svoj utjecaj, snažan pad lire koji se odigrao u proteklih par sedmica rezultat je prevashodno političkih događaja.
Na samitu NATO-a 11. jula turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i američki predsjednik Donald Trump razgovarali su o puštanju na slobodu američkog pastora Andrewa Brunsona koji je u kućnom pritvoru u Turskoj. Brunson koji je radio kao kršćanski misionar u Izmiru je optužen za veze sa terorističkom grupom FETO koja je pokušala izvršiti vojni udar u Turskoj 2016. godine. Pritisnut s jedne strane jakim lobijem kršćanskih evangelista koji čine ključnu bazu njegovih glasača, a s druge strane nezadovoljan odgovorom turskih vlasti da se ne žele miješati u sudski proces, Trump je proveo niz “kaznenih” mjera protiv Turske.
Prvi korak je napravljen 1. augusta 2018. godine kada Ministarstvo finansija SAD-a uvodi sankcije turskom ministru unutrašnjih poslova Suleymanu Soylu kao i ministru pravosuđa Abdulhamitu Gulu pod navodima da su odgovorni za “zatočeništvo Brunsona”.
Nakon toga američki predsjednik potpisuje naredbu da se novi vojni avioni F-35 ne dostavljaju Turskoj iako je ova zemlja učestvovala u njihovoj izradi te je platila značajan iznos da modernizira svoje zračne snage američkim avionima.
Američki potpredsjednik Mike Pence se također uključio u čitav slučaj i Turskoj porukom na Twitteru zaprijetio da će biti “velike posljedice ukoliko ne oslobodi Bransona”.
Konačan potez je uradio Trump time što je uveo dodatne carine na uvoz čelika i aluminija iz Turske.
Stav analitičara
Soner Cagaptay, direktor istraživačkog programa za Tursku na Washington Institutu, rekao je da SAD ima “arsenal ekonomskih sankcija” koje može upotrijebiti protiv Turske, a koje je Trump spreman iskoristiti sve dok ne osigura oslobađanje Brunsona.
Aly-Khan Satchu, finansijski analitičar i izvršni direktor konsultantske firme Rich Management, kazao je da je “američki dolar pretvoren u oružje”.
– Svjedočimo smanjenom prilivu dolara u sistem i kraju kvantitativnog olakšanja. Kada je globalno tržište bilo preplavljeno jeftinim dolarima, svi su bili uzbuđeni, posebno u tržištima u razvoju, a sada vidimo drugačiju situaciju – kazao je on.
Dr. Emre Alkin, monetarni ekonomista i zamjednik predsjednika istanbulskog Altinbas Univerziteta, pojasnio je da se Trumpu približavaju važni izbori u novembru, te da želi glasove evangelista za Republikansku stranku.
– I potpredsjednik Pence također svoje glasove dobija iz baze bijelih kršćanskih evangelista. Tako da žele da Brunson bude oslobođen prije tih izbora – ističe Alkin.
Milion evangelista koji čine 20 posto biračkog tijela u SAD-u, a velikom većinom su republikanci, bili su snaga iza Trumpove predsjedničke kampanje.
U novembru su izbori za američki Kongres i Senat i Republikanci će učiniti sve da zadrže većinu u oba doma, jer im Demokrate “dišu za vratom”.
Alkin pojašnjava i da su turske firme godinama pozajmljivala novac u inostranim valutama da bi gradili fabrike, hotele, elektrane i niz drugih projekata.
– I sad zamislite da SAD, kao najmoćnija zemlja na svijetu, tako se agresivno ponaša prema Turskoj. Kako možete očekivati da strani investitori ulažu u takvoj klimi. U vremenima kao što su ova, svaka ranjivost se pokaže – naveo je Alkin.
Dr. Erdal Yalcin, profesor međunarodne ekonomije na njemačkom Konstant Univerzitetu Primijenjenih nauka, kazao je da nedavno povećanje carina na uvoz turskog čelika i aluminija u SAD nema racionalno objašnjenje, već da je svrha bila da se izvrši pritisak na liru.
– Obje zemlje treba da smanje tenzije. Razgovarao sam sa biznismenima u Njemačkoj, i kažu da su planirali investicije u Turskoj nakon izbora. Ali pogledajte šta se sada desilo – rekao je Yalcin.
Izvor: Faktor
