SAFF

Tajanstvena mjesta spomenuta u Kur'anu: Časna Bekka

Facebook
Twitter
WhatsApp

Piše: Nezir Halilović

Učeći Kur'an časni u ovim mubarek danima mjeseca ramazana malo ko od učača može da prouči ajete u kojima se spominje Bekka a da se ne zapita: ”Pa zar ne bi trebalo da se kaže Mekka?” A ako pogleda u prijevod Kur'ana, vidjet će da je prevedeno kao Mekka. Odmah zatim slijedi pitanje: “Šta je to Bekka i kakve su sve mudrosti skrivene u tome da Uzvišeni Gospodar svjetova najodabraniji grad na svijetu naziva baš tim imenom?” U ovom radu ćemo se pozabaviti tim pitanjima, kao i brojnim zanimljivostima koje se kriju iza tako jednostavnog a tako lijepog i tajanstvenog imena – Bekka.

Bekka u Kur'anu

Uzvišeni Gospodar svjetova spominje ime “Bekka” u Kur'anu u kontekstu govora o prvom hramu, tj. prvoj građevini podignutoj isključivo da bi se u njoj obožavao Silni Gospodar svjetova. Allah, s.v.t., je objavio: Prvi hram sagrađen za ljude jeste onaj u Bekki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima. U njemu su znamenja očevidna – mjesto na kojem je stajao Ibrahim. I onaj ko uđe u nj treba da bude bezbjedan. Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti; a onaj koji neće da vjeruje – pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome. (Alu-Imran, 96.- 97.)

Šta je to Bekka

Kao što smo već konstatovali, ime Bekka je nerazdvojno od prvog hrama koji je uopće podignut za ljude da u njemu čine ibadet Uzvišenom Allahu, da ga ljudi posjećuju, okreću se prema njemu u svojim ibadetima i da se kod njega povlače radi samoobračuna i i'tikafa. Što se tiče samog naziva Bekka, prema svim poznatim predanjima Bekka je jedan od naziva za Mekku. Naravno, glavni centar dunjaluka ima i još brojna druga imena kao što su El-Bejtul-‘Atik (Drevni hram), El-Bejtul-Haram (Sveti hram), El-Beledul-Emin (Sigurni Grad), Ummul-Kura (Majka gradova), El-Mekketu ‘l-Mukerreme (Plemenita Mekka), El-Asime ‘l-Mukaddese (Sveta prijestolnica), El-Me'mun, zatim, Sallah, Arš, El-Kadis – zato što ona čisti od grijeha, El-Mukaddese – (Sveta), En-Nasa, El-Hatima, Er-Re's, El-Belde, El-Bunje i El-Ka'ba i dr.

U pogledu samog značenja riječi Bekka, jedna skupina učenjaka kaže da je to ime dobila u značenju da će njome biti poniženi svi oholnici i silnici. Druga skupina učenjaka kaže da riječ Bekka, ustvari, znači mjesto na kojem je velika gužva, tj. gdje dolazi mnoštvo ljudi da obavi tavaf u velikoj gužvi. Sa druge strane, poznati kometator Kur'ana prvih generacija Katade kaže da je Bekka tako nazvana zato što je u njoj Uzvišeni Allah okupio sve ljude, tj. da se samo u njoj može desiti da žene klanjaju ispred muškaraca, što je nemoguće i nedopustivo za bilo koje drugo mjesto. Isto mišljenje potvrđuje i veliki broj istaknute uleme poput Ikrime, Mudžahida, Se'ida bin Džubejra,, Amra bin Šu'ajba. Mukatila i drugih. Hammad bin Seleme navodi predaju sa senedom od Ibn Abbasa da je rekao: “Mekka je od El-Fedždža (predio u Mekki) do Et-Ten'ima (također predio u Mekki, poznatiji danas kao Aišina džamija), a Bekka je od Kabe do El-Betha’, tačnije dolina u kojoj je smješten Bejtullah. Na osnovu toga Ikrime daje pobliže određenje dvaju pojmova Bekka i Mekka, pa kaže da je Bekka Hram, tj. Kaba, i sve oko nje, a Mekka je sve izvan toga. Tom stavu se pridružuju i brojni drugi učenjaci poput Ibrahima en-Nehaija, Atijje el-Avfija, Ebu Malika i dr., koji kažu: “Bekka je predio Kabe, a sve ostalo je Mekka.” Muhammed bin Šihab kaže: “Bekka je mesdžid, a Mekka je Harem (Sveto tlo) koji obuhvaća i brojne kuće. Abdullah bin Džabir kaže: “Nikada se nijedan silnik nije okomio na Mekku a da ga Uzvišeni Allah nije izravno kaznio.”

Za razliku od Bekke, koja je za naše govorno područje prilično velika nepoznanica, svi često koristimo riječ Mekka o kojoj mnogi od nas danonoćno sanjaju, svejedno da li su bili u njoj ili tek trebaju biti. No jesmo li se ikada zapitali: “Šta znači riječ Mekka, riječ koja tako lijepo zvuči i koja se s toliko puno topline i čežnje izgovara?” Navodi se da riječ Mekka znači manjak vode, tj. da označava područje siromašno vodom. Drugi kažu da je nazvana tako zato što se svako ko je naumi posjetiti toliko umori da mu se “isisa koštana srž” od umora, kako to slikovito kažu Arapi. Treća skupina učenjaka navodi, pak, značenje koje je jako blisko značenju Bekke, tj. da je Mekka nazvana tako zato što je isisala, isprala, sav zulum i nepravdu iz sebe, odnosno dokrajčila ih. Shodno ovome, značajno je napomenuti da je ime Mekka nerazdvojivo od atributa Mubareke (Blagoslovljena). Nedopustivo je za Allahovog Poslanika, s.a.v.s., reči samo Muhammed, bez dodavanja salavata na njega i spominjanja njega kao Allahovog Poslanika, tako isto bi trebalo da neizostavno govorimo Mekketul-Mubareke (Blagoslovljena Mekka).

Prvi hram

Neupitna je činjenica da je Kaba prvi sagrađeni hram na Zemlji. Pored historijskih činjenica, navedenog ajeta koji to eksplicitno navodi, i u hadisu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., se potvrđuje ta činjenica. Tako imam Ahmed bilježi predaju od Ebu Zerra, r.a., koji kazuje: Pitao sam: “Allahov Poslaniče, koji je mesdžid prvi podignut?” A On je odgovorio: “Mesdžidul-Haram (Kaba)!” Zatim sam ga upitao, “A koji poslije toga?”, a on je rekao: “Mesdžidul-Aksa.” Na to sam ja upitao: “A koliki je vremenski period između njih?”, a on mi je kazao: “Četrdeset godina.” Ja sam nastavio s pitanjima, pa sam upitao. “A koji poslije?” Na to mi Allahov Poslanik, s.a.v.s., reče: “Ti klanjaj ondje gdje te zatekne vrijeme namaza, jer sve ostalo je mesdžid!” (Buharija i Muslim)

Osim toga, Ibn Ebi Hatim bilježi predaju da je neki čovjek ustao i upitao Aliju, r.a.: “Hoćeš li nam govoriti o Kabi, i je li to prva kuća koja je podignuta općenito na Zemlji?” Na to je Alija rekao: “Ne, ali to je prvi hram koji je podignut i u kome je blagodat i mjesto gdje je Ibrahim stajao – Mekamu-Ibrahim. Ko u njega uđe, siguran je!” Važno je napomenuti da je Es-Sudejj smatrao da je Kaba ujedno i prva kuća koja je podignuta na Zemlji. Dakle, ispravan je Alijin stav da se radi o prvom hramu na Zemlji, ali ne i o prvoj kući na Zemlji. Osim navedenih, mogu se naći još brojne predaje koje govore o Kabi, a jedna od najzanimljivijih je svakako ona koja se veže za Abdullaha bin Amra, kao merfu’ predaja, da je Uzvišeni Allah poslao Džibrila Ademu i Havi i naredio im da sagrade Kabu i da ju je Adem, a.s., sagradio, a zatim im je naređeno da čine tavaf oko Kabe. Navodi se, također, kako mu je tada rečeno: “Ti si prvi čovjek, a ovo je prva Kuća podignuta za ljude!” Međutim, Ibn Kesir kritizira ovu predaju zato što se u njoj nalazi Ibn Luhej'a koji se uglavnom izdvaja sa svojim čudnim predajama. No, mora se priznati da postoji veliki broj predaja koje govore o tome da je, u najmanju ruku, mjesto današnje Kabe još za vrijeme Adema, a.s., obilježeno na ovaj ili na onaj način, te da je Ibrahim, a.s., upravo na tom mjestu podigao Kabu. Kazivanje o gradnji Kabe u vrijeme Ibrahima, a.s., i njegovog sina Ismaila, kao i njenoj rekonstrukciji za vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s., je toliko poznato da ga ovdje nećemo navoditi, ali ćemo svakako navesti značajan detalj koji navodi Ibn Ishak, a koji se veže za rekonstrukciju Kabe u vrijeme kada je Muhammed, a.s., imao 35 godina i kada je svojom mudrošću i razboritošću spriječio prolijevanje krvi. Naime, navodi se da su Kurejšije u jednom od temelja Kabe pronašli ploču napisanu na sirijanskom jeziku (jeziku nearapa semitskog porijekla), a da uopće nisu znali pročitati šta piše na njoj, pa je došao jedan čovjek iz Zefera i pročitao im da tu piše: “Ja sam Allah, Vlasnik Bekke. Stvorio sam je onog dana kada sam stvorio nebesa i Zemlju i kad sam oblikovao Sunce i Mjesec i prekrio je sa sedam čistih emlaka koji će trajati dokle god njeno bilje bude mubarek njenim stanovnicima kroz mlijeko i vodu.” (Kurtubi, Tefsir, 1/123.)

Velika je rasprava među islamskim učenjacima o tome ko je zapravo sagradio Kabu i od kada ona datira tako da ćemo se za mišljenje o tome osvrnuti na sam izvor islama, tačnije do ljudi koji su najbolje razumjeli ajete i predaje koje mi danas toliko često navodimo, a da uglavnom nismo ni svjesni šta sve oni znače. Tako je Alija, r.a., u jednoj divnoj predaji, koja nam potpuno pojašnjava historijat izgradnje Kabe, rekao: “Uzvišeni Allah je naredio melekima da sagrade Bejtullah (Allahovu kuću) na Zemlji i da obavljaju tavaf na Zemlji, a bilo je to prije nego što je uopće stvoren Adem, a.s. Zatim ju je Adem, a.s., izgradio onoliko koliko je izgradio, i činio tavaf oko nje, a zatim su to isto činili i Allahovi vjerovjesnici nakon njega, sve dok njenu gradnju po drugi put nije upotpunio Ibrahim, a.s.” (Kurtubi, 4/138.)

Mekkanske ploče

Izuzetno je zanimljiva predaja koju smo naveli o ploči koja je pronađena prilikom renoviranja Kabe za života Muhammeda, s.a.v.s., i natpisima na njoj. No, trebamo znati da to nije jedini usamljeni slučaj da su u, na i kod Ka'be pronađeni materijalni ostaci drevnih naroda. Tako El-Bejheki u veoma poznatom i cijenjenom djelu “Šuabu ‘l-iman” navodi predaju o još nekolicini ispisanih ploča nađenih u području Bekke, doline u kojoj je smještena Kaba. Mua'mer prenosi od Ez-Zuhrija da je rekao: “Čuo sam da su na području Mekami-Ibrahima (mjesta na kome je stajao Ibrahim i na kome su ostali otisnuti tragovi njegovih stopala u čvrstoj stijeni) pronađene tri ispisane ploče. Na prvoj od njih je pisalo: “Ja sam Allah, Zu-Bekkete (Vlasnik Bekke), stvorio sam je onog dana kada sam stvorio Sunce i Mjesec i prekrio sam je sa sedam čistih emlaka (vlasništva), i učinio sam berićetnim njenim stanovnicima meso i mlijeko.”

Na drugoj ploči je bilo napisano: “Ja sam Allah, Zu-Bekkete. Stvorio sam rodbinske veze i nazvao ih po svome imenu. Ko održava i pazi rodbinske veze i Ja pazim njega, a ko ih kida, ostavljam ga!”

Na trećoj ploči je pisalo: “Ja sam Allah, Zu-Bekkete, stvorio sam zlo i dobro, pa blago li onome ko bude radio dobro i teško li onome ko bude radio loše i zlo!” (Šuabu ‘l-iman, 3/445.)

Da li je do danas ostalo išta od tih ploča, nije nam poznato, no svima nama treba podsjećanje da bez obzira na kako fantastične i čudne predaje da naiđemo, ne trebamo se previše zanositi njima, jer trebamo uvijek biti svjesni da je nama ostavljeno nešto neusporedivo veće i veličanstvenije čak i od tih mekkanskih ploča o kojima se govori u spomenutoj predaji, a to je svakako Kur'an časni. Kur'an je Allahov uzvišeni govor i u njemu se nalaze sve vrijednosti prošlih naroda, u njemu su svi savjeti i upute za nas danas, kao i za sve koji će tek doći. Zato je prva i najvrjednija mekkanska ploča, svakako, sura Alek kojom je i počela objava Kur'ana.

Mjesto objave Kur'ana

Na osnovu svega što smo naveli možemo zaključiti da sve velike i značajne stvari kreću iz velikih svjetskih centara. Još na početku ovog rada smo istakli da je jedno od odabranih imena Mekke El-Asime ‘l-Mukaddese (Sveta prijestolnica). Shodno tome i najveća mu'džiza ovog svijeta, Kur'ani-kerim je upravo i mogao biti spušten jedino na tom blagoslovljenom tlu, bez obzira što su ga privremeno zaposjele mračne sile svojim nesuvislim vjerovanjima i teškim zabludama. Upravo na Džebelu ‘n-Nuru (Brdu svjetlosti), koje se nalazi sjeveroistočno od Mekke, spuštena je najveća Svjetlost ovog svijeta i najveća počast čovjeku. Spušten mu je Allahov vječni govor. Ponovo naglašavamo da nimalo slučajno nije prva objava muslimanima bila upravo ”Ikre” – učite, čitajte, istražujte i upravo zato u duhu tog ajeta mi i krećemo u sva ova istraživanja, i mjestima koja izravno spominje Kur'an, a tek kad se upustimo u to, onda vidimo da se istraživanje može toliko granati da jedan obični ljudski život ne bi bio dovoljan da se iscrpno prikaže i istraži samo jedno pitanje. Da, Kur'an je najveća Allahova počast čovjeku. Zato, družimo se što više uz tu najveću Božiju blagodat u ovim mubarek danima ramazana, pogotovo uoči nastupajuće noći Lejletul-kadr, noći u kojoj je i započela objava Kur'ana časnog i to upravo u Blagoslovljenoj Bekki.

Muslimani i Bekka

Koliko muslimani ljubavi i pažnje gaje prema Blagoslovljenoj Mekki, a pogotovo Bekki, nije potrebno posebno ni napominjati, pa ipak, s vremena na vrijeme se ukažu takvi primjeri kakve je nemoguće ne navesti i na njih ne ukazati. Tako  Ebu Abdur-Rahman es-Sulemi navodi u govoru o Ibn Amru Muhammedu bin Ibrahimu ez-Zedždžadžu da se pripovijeda kako taj čovjek za četrdeset godina nikada nije obavio u Haremu (Harem je širi prostor oko Kabe) ni veliku ni malu nuždu. Svakog dana bi izlazio van prostora Harema pa bi tamo obavio prirodnu potrebu, a zatim bi zanijjetio ‘umru (od Aišine džamije) i vratio bi se u Harem gdje bi ibadetio, a tek bi idućeg dana išao ponovo van Harema da učini isto. Kaže se da je umra bila prvo što bi on uradio svakoga dana. Nadamo se da ćemo se svi okoristiti učenjem Kur'ana u ovom mubarek mjesecu, Kur'ana čija je objava počela upravo na ukazanom blagoslovljenom području, a koga Uzvišeni Allah počasti da još i ode u ovu blagoslovljenu zemlju radi ‘umre u ovim mubarek danima, neka nas se barem sjeti sa hairli dovama.

Facebook
Twitter
WhatsApp

PREPORUKA