Uvježbavanje mozga učenjem Kurana

308
uvjezbavanjemozga

Pripremila: Fatima Jašarević

Od sedamdesetih godina, pa do današnjih dana mnoga su se otkrića desila u vezi ljudskog mozga unutar neuroznanosti. Ova nauka objašnjava ponašanje aktivnosti mozga i njegovu povezanost sa učenjem. Sada su informacije o mozgu dostupne do sitnih detalja, što prije ovih otkrića nije bilo uopšte poznato čovjeku.

Neuroni komuniciraju jedni sa drugima na sinapsama, mjestima gdje se dva neurona sastaju preko supstanci neurotransmitera koje prenose signal sa jednog neurona na drugi. Neuroni prihvataju, a zatim prenose informacije. Jedan neuron može primati signale iz hiljade drugih ćelija, a njegov akson (dio neurona) može se dijeliti i tako slati informacije hiljadama drugih ćelija. Akson provodi inormacije u obliku električne stimulacije i transportira hemijske tvari. Dendriti (produžeci tijela neurona) rastu kada je okolina stimulativna.

Uticaj vanjskog svijeta na mozak

Ako ponavljamo nešto ranije naučeno, nervni put će vjerovatno postajati sve bolji. U kori malog mozga nastaju nove sinapse, uz novo motoričko učenje. Kroz ponavljano učenje mozak razvija veću gustoću krvnih žila u molekularnom sloju. Mijenjanje okruženja mijenja način na koji se naš mozak razvija. Vanjski svijet je hrana za mozak.

Mozak se mijenja sa stimulacijama i iskustvima iz vana, jer mu se mijenjaju neuronske veze. Stimulacije, vanjske ili unutrašnje započinju proces razvrstavanja i obrađivanja na nekoliko razina, čime se stvara memorijski potencijal. Kada je jedna ćelija iznova stimulirana, onda se isto prenosi i na susjedne ćelije čim se njihova pobuđenost povećava.

Koliko god da je koeficijent intelignecije genetski predodređen, ipak vanjski uticaji mogu da smanje ili povećaju njen nivo za 20 stepena. Mozak radi vježbu dok čini ono što već poznaje, a kada pređe na radnju nečeg novog, onda se mozak tada stimulira. U cilju postizanja boljih rezultata u učenju, potrebno je održavati postojeće sinapse i stvarati nove kroz „vježbanje” mozga.

Čitaj, u ime tvoga Gospodara, Koji stvara, stvara čovjeka od zakvačka; Čitaj, uz najplemenitijeg Gospodara svoga, Koji peru poučava; Onome što nije znao poučio je čovjeka. (El-‘Alek)

Sa ovim ajetima je počela objava Kur'ana, a Uzvišeni Allah na drugim mjestima u Kur'anu ističe učenje i znanje kao vrijednosti. U hadisima Allahovog Poslanika, sallalahu alejhi ve sellem, hvali se znanje i ističu nagrade onih koji idu putem sticanja znanja i koji su njegovi nosoci.

Učenje je bitan faktor za pravilan razvoj čovjeka, za njegov napredak. Pored promjena koje nastaju pod uticajem maturacije, kao što su puzanje, hodanje i slično u djetinjstvu, mijenjanje pojedinca uvjetovano je i novim aktivnostima. Ove aktivnosti dovode do promjene u čovjekovom ponašanju. Procesom učenja osoba dobija nove vještine, navike i znanja. Učenje može utjecati na cijelu strukturu čovjekovih osobina i tako izazvati trajne posljedice čovjekove ličnosti.

Učenje je najvažniji faktor u postizanju optimalnih potencijala mozga. Spoznajne funkcije mozga, poput pamćenja, inteligencije i pažnje, biće očuvane i zaštićene od propadanja u starosti ukoliko ih stalno koristimo. Musliman ne bi smio da prestaje učiti. Njegova dova, a i praksa, treba da bude dova kojom Uzvišeni podučava preko kur'anskog ajeta, čiji prevod značenja glasi:

… I reci: „Gospodaru, povećaj mi znanje.”(Ta Ha, 114.)

”Uvježbavanje” mozga

Potrebno je tražiti mentalne izazove. Poput mišića, mozak treba stalnu vježbu, a ona se postiže aktivnostima poput čitanja, prisustvima seminarima, edukacijama, organiziranjem debatnih grupa sa prijateljima i članovima porodice. Ukoliko tražite znanja iz manje istraženih oblasti, podstičete mozak da poveća svoj mentalni kapacitet. Potrebno je stalno primati i usvajati određenu količinu novih znanja kako bismo obezbijedili mogućnost da mozak kontinuirano napreduje i bude aktivan.

Zehebi je napisao: “Svaki organ jača i postaje aktivan kada se redovno uvježbava. Isto tako je i sa mozgom. Ako hoćete da poboljšate svoje pamćenje i ojačate svoj intelekt, povećajte učenje, učite Kur'an, razmišljajte, meditirajte i stalno se sjećajte Allaha (zikr činite).”

Razmišljajte pozitivno. Prakticirajte duboko razmišljanje. Potrebno je razmišljati pozitivno i iskreno, kako bismo našli svoj put ka Allahu i došli do ispravnih zaključaka. Ne trebamo sebi dopustiti da nas odnese val svakodnevnog života.

Od primarnih ciljeva islama je i formiranje porodičnog života sa čvrstim vezama bliskosti, sigurnošću i zajedništvom. Za zdravo funkcionisanje mozga bitni su upravo faktori poput: sretnog okruženja, podrške porodice i prijatelja, zadovoljstva životom i snažni etički standardi. Kada osjećamo da se neko za nas brine i da nas cijeni, tada mozak otpušta neurotransmitere zadužene za ugodu: endorfin i dopamin. Ovo su važni faktori koji osiguravaju zdravo funkcionisanje mozga.

Smanjite stres. Stalna izloženost stresu povećava nivo hormona kortikosteroida i adrenalina, što ima nepovoljan uticaj na nervne veze, te na taj način onemogućava efikasan prijenos informacija. Negativan stres proizvodi slobodne štetne radikale koji napadaju ćelije, pa između ostalog i nervne ćelije. Kod stresa je jako bitan naš stav koji prema njemu imamo, pa stoga naš odnos prema stresnim situacijama će da odredi hoće li naš stres biti negatvian ili ćemo svojih odnosom prema njemu proizvesti pozitivne rezultate.

Ibn Kajjim u knjizi Ključ vrata sreće je napisao: “Aktivnost mozga (uma) kvari se rasplamsanom srdžbom, požudom, pretjeranom brigom, umorom i upotrebom fizičkih i mentalnih snaga za činjenje nasilja.”

Neuroni se, za razliku od drugih ćelija u tijelu, uopšte ne oštećuju od prevelike upotrebe. Što više vršimo radnje kojima vježbamo svoj mozak, naš um postaje britkiji. Što se više bavimo intelektualnim radom, učimo i stječemo saznanja, te konstantno postavljamo nove izazove pred svoj mozak, jačamo stimulaciju naših neurona. Sa formiranjem većeg broja veza među neuronima, ubrzava se protok impulsa. Mozak stalno treba nove izazove, nove ideje i svježa iskustva u svim životnim dobima. Slijedeći imperativ učenja, muslimani kontinuirano svoj mozak održavaju zdravim.

 

Literatura:

Ayad, Amira: Zdravlje tijela i duše, sa engleskog preveli Derviš Taći i Amir Mehić, Ilum, Sarajevo, 2012.

Kandel, Eric, Schcwartz, James H., Thomas M., eds: Principles of neural science (4th edition), McGraw-Hill, New York, 2000.

Jensen, Eric: Podučavanje s mozgom na umu, s engleskog prveo Dubravko Kužina, Educa, Zagreb, 2005

Solaković, Emir: Kako ostati mlad, Muler, Saraejvo, 2008.