Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je povodom raspisivanja Općih izbora u Bosni i Hercegovini, koji će se održati 7. oktobra 2018. godine pripremio analizu aktuelne političke situacije te obavio istraživanje javnog mnijenja u toj državi, a analizu prenosimo u nastavku.
– U Bosni i Hercegovini će se 7.oktobra 2018.godine održati redovni Opći izbori. Na izborima će se birati članovi Predsjedništva BiH, zastupnici za Parlamentarnu skupštinu BiH, zastupnici za Parlamentarnu skupštinu Federacije BiH, narodni zastupnici Narodne skupštine Republike Srpske i zastupnici za Skupštine kantona u Federaciji BiH.
Očekuje se da Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine raspiše Opće izbore početkom maja 2018. godine. Izbori se tradicionalno raspisuju znatno ranije zbog sudjelovanja dijaspore na izborima.
Poslije višegodišnje nestabilnosti i političke krize Vijeće ministara BiH uspjelo je ispuniti i predati zahtjevni Upitnik Evropske komisije što predstavlja pozitivan iskorak te države ka evropskim integracijama. Iako izbori još uvijek nisu raspisani izborna kampanja uveliko traje.
U oktobru 2016. godine održani su lokalni izbori u Bosni i Hercegovini na kojima je ipak došlo do preraspodjele političke moći na lokalnom nivou.
Vijeće ministara BiH postalo je nosilac pozitivnih političkih procesa kada su u pitanju euroatlantske integracije. Vidljivi su napori i aktivnosti Vijeća ministara BiH, koji su pokrenuti da se Bosna i Hercegovina konsolidira i približi ka članstvu u EU i NATO-u. Pri tome je od izuzetne važnosti izgradnja i razvijanje šireg društvenog konsenzusa i partnerstva sa građanima i civilnim sektorom.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić sa koalicionim partnerima je na dobrom putu rješavanja dosada najtežih političkih pitanja. Međutim, od posebne važnosti je predaja ispunjenog Upitnika Evropske komisije i aktivnosti na prihvaćanju MAP-a na narednom samitu NATO-a, koji Bosni i Hercegovini otvara put ka punopravnom članstvu u NATO-u. Zbog toga je važno postići opći konsenzus u državi o ključnim pitanjima. Objavljivanje nove Strategije Evropske komisije o proširenju EU daje novu nadu da se Bosni i Hercegovini uskoro dodijeli status kandidata i da započnu pregovori sa EU i deblokira taj proces.
Strateški interes svih država regiona je, da Bosna i Hercegovina postane punopravna članica NATO-a uključujući i Srbiju, jer to osigurava stabilnost i mir u regionu.
Demokratska obnova društva kroz profesionalne i depolitizirane institucije moraju biti prioriteti na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. Pri tome je važno imati nultu toleranciju do korupcije i do kršenja ljudskih prava. Donošenjem Zakona o akcizama osigurana je financijska konsolidacija i stabilizacija. Očekuje se ozbiljan rast BDP-a u narednom periodu. Unaprijeđen je rad sa dijasporom, koja je bila poprilično zapostavljena, mada je ona važan resurs za obnovu i promociju zemlje. Pozicija Bosne i Hercegovine kao male zemlja je takva, da može funkcionirati samo sa prijateljima i izgradnjom i razvijanjem prijateljskih odnosa sa svoja tri susjeda, jer se nalazi na svojevrsnoj geopolitičkoj raskrsnici. Zbog toga su važni napori, koji se ulažu da BiH postane 31. članica NATO-a odmah poslije prijema Makedonija u tu Alijansu. Značajan pozitivan impuls svim tim naporima daje i Bugarsko predsjedavanje EU od 1. januara 2018.godine i angažman bugarskog premijera Boyka Borisova.
Međunarodni institut IFIMES smatra, da je podrška demokratskim političarima Zapadnog Balkana od strane EU ključna za rješenje krize na Zapadnom Balkanu. EU ima ogromnu odgovornost, jer je često podržavala pogrešne političare u regionu, koji rade protiv sigurnosti i mira na Zapadnom Balkanu i EU. Potrebno je podržati političare bez hipoteka prošlosti, koji su spremni da se uhvate u koštac sa nacionalističkim, šovinističkim, kriminalnim, (pro)fašističkim i autokratskim režimima i politikama u svojim državama i na Zapadnom Balkanu.
Motivirati pasivne birače
Upravo navedeni razlozi iziskuju nužne promjene u BiH za čije provođenje je potrebno “buđenje” pasivnih birača. Potrebni su značajni napori, da se pokuša “probuditi” oko 50 posto pasivnih građana BiH, koji ne izlaze na izbore. Ta činjenica govori, da na rezultate izbora u BiH ne odlučuju oni koji na njih izlaze nego oni koji na njih ne izlaze. Tako bi se stvorila prilika, da “probuđeni” birači daju svoj glas za ugledne i nekompromitirane pojedince. U političkom životu u BiH je učešće većeg broja omladine i žena u politici svedeno na minimum. Političke strukture stvaraju barijere za bavljenje politikom svima onima, koji nisu pod njihovim neposrednim ili posrednim nadzorom.
Istraživanje javnog mnijenja
Međunarodni institut IFIMES je u periodu 08. do 18. aprila 2018. godine sproveo istraživanje javnog mnijenja metodom terenskog dubinskog intervjua na teritoriji Bosne i Hercegovine (entitet Federacija BiH i entitet RS). Standardna devijacija +/-3. Kontrola na 10posto uzorka. Stopa pouzdanosti 95 posto.
Uzorak je slučajan troetapni i obuhvata 1.411 anketiranih osoba u oba entiteta, punoljetnih državljana Bosne i Hercegovine oba spola. U anketi nisu htjela učestvovati 84 slučajno izabrana ispitanika, 49 nije odgovaralo određenom uzorku. Demografski podaci su od Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. Struktura je približno usklađena ispitanicima iz urbanih i neurbanih sredina. Etnička, spolna, starosna, socijalna i obrazovna struktura anketiranih približno odgovara strukturi stanovništva Bosne i Hercegovine na osnovu podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. Istraživanjem javnog mnijenja nije obuhvaćena teritorija Brčko Distrikta BiH i dijaspora. Izdvajamo odgovore na najvažnija i najzanimljivija pitanja.
- Da li podržavate ulazak Bosne i Hercegovine u EU?
– DA 72%
– NE 13%
– NEMAM STAV 15%
- Da li podržavate ulazak Bosne i Hercegovine u NATO?
– DA 69%
– NE 26%
– NEMAM STAV 5%
- Da li Republiku Srbiju smatrate prijateljskom zemljom?
– DA 41%
– NE 39%
– NEMAM STAV 20%
- Da li je, prema vašem mišljenju, prilikom izbora političkih predstavnika važniji ugled pojedinog kandidat/tkinje ili njegova/njena pripadnost političkoj stranci, koja ga/je kandidira?
– POJEDINAC 56,5%
– POLITIČKA STRANKA 16,0%
– POJEDINAC I POLITIČKA STRANKA 22,6%
– NE ZNAM 4,9%
- Koliko su za vas bitna nastojanja za zaštitu nacionalnih interesa kod političkih predstavnika?
– VRLO BITNA 49,7%
– BITNA 22,3%
– NEBITNA 11,7%
– NE ZNAM 16,3%
- Kako ocjenjujete djelovanje i rad Predsjedništva Bosne i Hercegovine?
– POZITIVNO 38%
– NEGATIVNO 49%
– NEMAM STAV 13%
- Kako ocjenjujete rad i djelovanje Vijeća ministara Bosne i Hercegovine?
– POZITIVNO 52%
– NEGATIVNO 29%
– NEMAM STAV 19%
- Koga biste podržali kao kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka između navedenih kandidata?
– Safet Softić 10%
– Šefik Džaferović 15 %
– Denis Zvizdić 62%
– Adil Osmanović 13%
- Koga biste podržali kao kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata između navedenih kandidata?
– Dragan Čović 39%
– Željko Komšić 61%
- Koga biste podržali kao kandidata za člana Predsjedništva BiH iz redova Srba između navedenih kandidata?
– Mladen Ivanić 49%
– Milorad Dodik 51%
