Aljoša Čampara: Spremni smo u svakom trenutku pomoći policiji USK zbog migranata

205

Autor: Faktor.ba

Ukoliko sve bude teklo po planu, krajem ove godine aktivni policijski sastav u Federaciji bi mogao biti ojačan nedostajućim policijskim snagama, kazao je u intervjuu za Faktor Aljoša Čampara, federalni ministar unutrašnjih poslova.

Govoreći o rezervnom sastavu policije, Čampara je kazao kako bi bilo bolje da se u Bosni i Hercegovini pravi demokratska policijska struktura koja će se i u zemlji i u regionu takmičiti u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Osvrnuo se i na migrantsku krizu u našoj zemlji, tačnije Unsko-sanskom kantonu, naglasivši da je tamo dosta teška situacija, te da su sa nivoa Federacije, kao i drugi kantoni, spremni pružiti pomoć ovom kantonu u ljudskim resursima i materijalno-tehničkim, ukoliko je zatraže.

Najprije da nam kažete nešto više o popunjavaju aktivnog sastava policije u Federaciji BiH?

– Predvidjeli smo izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji FMUP i to bi bilo 110 policijskih službenika u činu policajaca, od toga 55 u Specijalnoj policijskoj jedinici, a 55 u Jedinicu za podršku Sektora uniformisane policije Federalne uprave policije. Naravno, to iziskuje određena materijalna sredstva. Prije svega, mi smo tražili od Vlade FBiH da izdvoji milion KM za nabavku opreme i poslali smo informaciju prema Vladi sa zaključcima da se to izdvoji. Mislimo da to nije puno sredstava, s obzirom na to da se radi o sigurnosti građana i da za to uvijek moramo imati dovoljno novca i sredstava.

Kada bi se na terenu moglo očekivati popunjavanje nedostajućeg policijskog kadra?

– Moraju se provesti konkursne procedure, primiti ti ljudi, i onda imaju obuku od šest mjeseci na Akademiji i tek poslije obuke mogu stupiti u radni odnos.

Znači, negdje pred kraj ove godine?

– Ako bude sve išlo prema proceduri koju smo zamislili. Ali, naravno, to trebaju i druge političke stranke da podrže. Prije svega na Vladi FBiH, pa sve ostalo.

Kako gledate na izjavu Admira Katice, ministra unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, da u našoj zemlji već sada ima 430 policajaca na 100.000 stanovnika, dok je u Evropskoj uniji ta cifra 220 policajaca na 100.000 stanovnika?

– To pitanje se može posmatrati na razne načine. Dakle, mi smo jedna složena ustavno-pravna struktura zemlje i imamo decentraliziran policijski sistem s kojim nisam naravno zadovoljan, ali moram ga poštivati iz razloga što je takvo ustavno-pravno uređenje. Mislim da bi puno lakše i bolje bilo da imamo jedan centralizirani sistem i mislim da iz ovog razloga nije trebalo uspostavljati rezervni sastav, jer još nije popunjen aktivni sastav u svim policijskim agencijama, od kantonalnog, federalnog do državnog nivoa. Na području Federacije nedostaje 1.526 policajaca aktivnog sastava, u RS-u mislim oko 350 policijskih službenika. Iz tog razloga nije bilo nikakve logike da se uspostavljaju rezervni sastavi.

Da li je onda uredu da pored nepopunjenog aktivnog sastava policije govorimo o rezervnim sastavima?

– Izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima u FBiH podrazumijeva recipročan odgovor i mjere na ono što radi RS. Mi smatramo da nije trebalo doći do toga nikada, i da je međunarodna zajednica, prije svega OHR, ovlašteni tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma i Aneksa IV Ustava Bosne i Hercegovine. I mi smatramo da je to jedna vrsta militarizacije policijskih struktura i od samog starta smo govorili da to nije uredu, i da mi trebamo da pravimo demokratsku policijsku strukturu i da se takmičimo i u zemlji i u regionu, u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Nažalost, ti rezervni sastavi bude i ružne uspomene iz 90-ih, ali mi moramo zadržati balans policijskih snaga i policijskih efektiva ovdje u Bosni i Hercegovini, u oba entiteta. Mislimo da ćemo na taj način najbolje zadržati mir u Bosni i Hercegovini i očekujemo i dalje angažman međunarodne zajednice, da zaustavi donošenje ovih zakona. Mi smo u svakom trenutku spremni, ukoliko to RS uradi, da i mi povučemo ovaj svoj zakon iz procedure, usvajanje istog.

Koliko bi koštali rezervni sastavi policije RS i Federaciju?

– Prema nekim podacima, mislimo da bi njih taj zakon koštao, ako bi se radilo o 1.000 rezervista, nekih 40 miliona KM, barem su oni tako govorili. Čisto sumnjam da oni imaju ta sredstva i da imaju te pare, ali vidjet ćemo o čemu se radi. Oni to pravdaju uvijek nekom pričom oko migrantske krize, ili eventualnih elementarnih nepogoda.

A koliko bi Federaciju koštao rezervni sastav policije?

– Pa vidite, teško je to sada reći. Prije svega, zavisi od podzakonskih akata, kako ćemo mi jednostavno taj rezervni sastav policije tretirati s aspekta radno-pravnog odnosa. Da li će biti klasični radno-pravni odnos ili ugovor o djelu, koje će se vrste poreza plaćati na to. Sve zavisi od provedbenih zakonskih akata koji će se kasnije utvrđivati nakon donošenja ovog zakona. Naravno da će to koštati građane Federacije, ali mnogo više građane RS-a.

Možemo li se sada vratiti na migrantsku krizu u našoj zemlji. Kako se policija u Unsko-sanskom kantonu nosi sa tim velikim problemom?

– Ja stvarno moram njima čestitati na poslu koji rade. Mi smo, naravno, sa nivoa Federacije i drugih kantona, spremni u svakom slučaju, ukoliko bude zahtjeva od USK, policijskog komesara, da im pružimo svu pomoć i u materijalno-tehničkom smislu, ali i u smislu ljudskih resursa. Još oni nisu tražili od nas tu vrstu pomoći, ali im apsolutno stojimo svaki put na raspolaganju ukoliko im bude to potrebno.

Posljednje tuče među migrantima su dodatno istraumirale građane u USK?

– To je jedna vrlo teška situacija jer imamo veliki priliv migranata na jedno manje područje. I naravno da to iziskuje određene sigurnosne izazove kada imate veliki broj nepoznatih osoba, među kojima se može pojaviti par pojedinaca koji mogu izazvati nerede i ugrožavati sigurnost građana i imovinu. Ali eto policija daje sve od sebe da osigura javni red i mir i da zaštiti građane i njihovu imovinu.

Kako gledate na to da predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik nije podržao izlazak Oružanih snaga Bosne i Hercegovine na granice zbog migranata?

– U maju se recimo kaže da ih treba angažovati, a onda Dodik jučer kaže da on ne da saglasnost za angažovanje Oružanih snaga BiH. Dakle, jedna konstantna proizvodnja krize u dnevno-političke svrhe. Ne znam kome to treba, zašto se ovo radi, zašto se građani uznemiravaju, zašto se dižu tenzije. Zašto se ponovo stvaraju neki strahovi kod građana. Mislim da građani Bosne i Hercegovine nisu ovo zaslužili.