Gost najnovijeg video intervjua na portalu Vijesti.ba je predsjedavajući Vijeća ministara BIH i potpredsjednik SDA Denis Zvizdić.
Sa Zvizdićem razgovaramo o rezultatima u prethodne tri i pol godine mandata, pitamo je li BIH stabilnija, efikasnija i otpornija na unutrašnje, vanjske i geopolitičke izazove; predstojećim izborima u oktobru, šansama stranaka i kandidata, biranju između dva puta kojima BIH može krenuti.
Zvizdić vrlo otvoreno govori o pokušajima izjednačavanja žrtava i agresora i strana u ratu, novom Brantu na Balkanu, sramnim odlukama NSRS-a, izazove kojima su izloženi Bošnjaci.
Predsjedavajući Vijeća ministara BIH je uputio vrlo jasne poruke susjedima, Hrvatskoj i Srbiji, te otkrio šta misli o njihovom selktivnom pristupu u BIH i neraščišćavanju stvari iz prošlosti, potezima Kolinde Grabar-Kitarović i Aleksandra Vučića.
Zvizdić otkriva najvaćnije detalje sa razgovora kojeg je u Njemačkoj u četiri oka vodio sa kancelarkom Angelom Merkel, ali i drugim evropskim i svjetskim zvaničnicima.
Saznajte ko i kako žali da donosi odluke o Bosni i Hercegovini prosljeđivanjem emailova iz Beograda i Zagreba.
Šta misli o politici Milorada Dodika i Dragana Čovića, najavama novih entiteta i seceseije te da li ovakvi političari imaju hrabrosti povesti svoje narode u tom pravcu.
Razgovarao: Sedin Ćenan
Pri kraju ste svog mandata kao predsjedavajućeg Vijeća ministara, kakva je Bosna i Hercegovina danas u odnosu na prije četiri godine kada je u pitanju ekonomska slika?
ZVIZDIĆ: BiH je stabilnija, efikasnija, mnogo otpornija na unutrašnje, vanjske, geopolitičke i druge izazove i kredibilnija u odnosu sa svim našim partnerima i međunarodnim institucijama i na istoku i na zapadu, posebno u odnosu sa evropskim institucijama, i ekonomskom i u socijalnom smislu je ostvaren izuzetan napredak koji pokazuje da smo uspjeli i naše ljudske i prirodne potencijale staviti u funkciju našeg održivog ekonomskog razvoja. Možemo konstatovati napredak u svim oblastima koje smo na početku našeg mandata utvrdili kao prioritetne.
To su bile evropske integracije, ekonomski razvoj i vladavina prava. Šta je realizovano, a šta ne?
ZVIZDIĆ: Mi smo na početku mandata utvrdili četiri bazna prioriteta. Dva najvažnija vanjsko politička prioriteta su bile evropske i NATO integracije, ekonomski razvoj BiH, jačanje vladavine prava i borba protiv korupcije i svih oblika ekstremizma, i naravno dalji razvoj regionalnih i međunarodnih odnosa, odnosno dalje etabliranje BiH u cilju jačanja i očuvanja njenog ekonomskog razvoja i njenog integriteta suvereniteta. Moram reći da je situacija koju smo zatekli kada smo imenovani bila dosta teška. Evropski i NATO procesi su već bili godinama blokirani. BiH je bila u fazi jedne potpune ekonomske stagnacije. O vladavini prava se uopće nije dogovaralo dok su odnosi sa našim susjedima bili loši. Sada poslije našeg mandata mogu reći da je ostvaren primjetan napredak zato što smo bili potpuno posvećeni realizaciji tih prioriteta. Deblokirali smo evropske integracije, NATO put BiH. Za tri i pol godine smo realizirali sve naše obaveze iz evropske agende, usvojili preko 500 različitih dokumenata koji su vezani za EU integracije BiH. Usvojili smo fenomenalnu Reformsku agendu. Usvojili smo više od 25 različitih strategija a četiri su bile ključne za naš ekonomski napredak. Usvojen je mehanizam koordinacije pripremili smo vrlo kvalitetne odgovore na Upitnik, i u ovome trenutku pripremamo odgovore na dodatna pitanja, čime ćemo u potpunosti zaokružiti uvjete za dobivanje kandidatskog statusa kojeg očekujemo do prvog maja naredne godine.
Sa druge strane bili smo snažno fokusirani na NATO integracije. Taj proces je od 2009.godine bio uz potpunom zastoju. Za vrijeme ovog mandata, mi smo uknjižili skoro sve lokacije, dobili sudske presude za knjiženje vojne imovine na području entiteta RS. Usvojen je pregled odbrane i smo ustvari ispunili uvjete za aktivaciju MAP-a, i očekujemo da će MAP biti aktiviran do kraja godine.
Najveći dio naših aktivnosti bio je vezan za ekonomski razvoj. Moram reći da su svi ekonomski parametri u porastu. U zadnje tri godine naš BDP je rastao. Imamo vrlo značajan rast industrijske proizvodnje, imamo najveći porast izvoza kao ključnog indikatora ekonomije i po tome smo najbolji u regionu Zapadnog Balkana. Izvoz je u 2017. rastao 17,5 posto u odnosu na 2016.godinu, a u 2018.godini u prvih šest mjeseci raste dodatnih 12,5 posto u odnosu na prošlu godinu s tim da značajno raste pokrivenost uvoza izvozom, a u ovom trenutku taj nivou je negdje oko 63 posto. Dakle, govorimo o činjenici da više od 70 posto našeg izvoza ide ka zemljama EU, a ostalo ka zemljama regiona Turskoj i Rusiji i to ustvari pokazuje da smo značajno unaprijedili nivo konkurentnosti bh. privrede kao i nivo kvalitete konkurentnosti naših proizvoda. Imamo izuzetan rast turizma u zadnje tri godine od 20 posto. Zadnji podatak Svjetske turističke organizacije je da se BiH nalazi na devetom mjestu na svijetu po broju turističkih posjeta u odnosu na broj stanovnika. To je izuzetan potencijal, BiH je jedna od najljepših zemalja svijeta. Preko 50 posto naše površine je pokriveno šumom. Imamo više od 50 hiljada kilometara rijeka, dvije hiljade spomenika kulturno historijskog naslijeđa koje su ostavile pet različitih civilizacija i nema nijedan vid turizma na svijetu koji ne može biti razvijen u BiH.
Istovremeno, paralelno sa ekonomskim rastom i razvojom radili smo na fiskalnoj disciplini. Prošle godine dug BiH je smanjen za 750 miliona KM, u ovom trenutku naš dug je mani od 26 posto našeg BDP-a i po tome smo najmanje zadužena zemlja u Evropi. Ono što je najvažnije i što rješava najvažniji markoekonomski problem BiH jeste otvaranje novih radnih mjesta, Kada smo imenovani u aprilu 2015.godine na nivou BiH u skladu sa podacima državne agencije za statistiku bilo je zaposleno negdje oko 715 hiljada ljudi, a sada je uposleno 810 hiljada ljudi. Ja ne kažem da je to dovoljno ali kažem da su trendovi optimistični, da aktivno radimo na reformama, da su one već rezultirale značajnim napretkom i da BiH postaje sve atraktivnija lokacija i za strane investitore. Prošle godine smo imali 800 miliona direktnih stranih investicija što je najviše u zadnjih deset godina. Ovi parametri su rezultat ozbiljne posvećenosti svih nivoa vlasti i Vijeća ministara. Reforme se moraju nastaviti, bez obzira koliko bile teške i bolne i moramo promijeniti matrice dosadašnjeg ponašanja, uskladiti se sa pravnim stečevinama EU i napraviti jedno okruženje koje je povoljno i za domaće i za strane investitore. Reforma koja nas tek očekuje je reforma obrazovnog sistema, jer samo kvalificirana i samo pouzdana radna snaga može napraviti progres u BiH.
U oblasti vladavine prava postoji nekoliko segmenata, u nekim smo zadovoljni sa postignutim rezultatima, međutim za neke ne. Ja ću reći da smo jako zadovoljni u smislu očuvanja stabilnosti mira i sigurnosti u BiH posebno sa aspekta ekstremizma i terorizma. U zadnje tri godine niti jedan građanin BiH nije otišao na strano ratište, vratilo se 46 osoba a ne hiljade ili desetine hiljada kako to često pokušavaju spočitati susjedi i staviti stigmu na nas. Nije se desio nijedan teroristički akt u tome periodu, niti međunacionalni sukobi. Preko 200 terorističkih akata se desilo u Evropi i svijetu a nijedan u BiH. Aktivno smo radili na tome polju, a zahvalnost za to ide našim policijsko obavještajnim agencijama koje profesionalno rade, a imamo priznanja od svih međunarodnih institucija koje se bave tim pitanjem.
Ono sa čime ja osobno nisam zadovoljan je borba protiv korupcije, i to mora biti fokus rada svih budućih vlada koje će biti formirane, to je jedna pošast koja nije vezana samo za BiH nego za čitavi region. Moramo se do kraja izboriti protiv toga i protiv bilo kakvog antisistemskog ponašanja.
Prioritet kojemu smo zaista bili posvećeni je saradnja sa našim susjedima. Ona je imala amplitude i jako dobre procese. Premijeri šest zemalja Zapadnog Balkana su se sastali skoro 12 puta i svaki put su ti susreti realizirali nekim novim napretkom, ali naravno događaji iz prošlosti još uvijek ostavljaju kamen spoticanja. Ja insistiram da se o tome razgovara na bazi historijskih činjenica jer samo na bazi istine možemo doći do privođenja pravdi onih koji počinili zločine u BiH. Nikada ne govorim o narodima nego o pojedincima koji su u ime tih naroda planirali i organizirali zločine. U Srebrenici je izvršen zločin genocida. Odluku o tome nije donio ni Denis Zvizdić niti bilo koja politička partija nego relevantni međunarodni sudovi. Naša ruka prema našim susjedima je ispružena, ali odnosi moraju biti bazirani na međusobnom razumijevanju, respektu i reciprocitetu.
Često kažete da u oktobru BiH i njeni građani biraju između dva puta, koja su to dva puta?
ZVIZDIĆ: To je već sada kako se približava kraj kampanje evidentno. Jedan put je put evropskih integracija, put ekonomskog prosperiteta, put mora i stabilnosti, prihvatanja demokratskih standarda i kreiranje društva jednakih šansi, društva slobodnih ljudi, društva u kojemu će mobilnost i edukacija određivati daljnje pravce razvoja i pojedinca i samoga društva, i to je put civilizacijskih vrijednosti.
Drugi put koji nude pojedine političke partije ili politički lideri je upravo put antizapadnih, anticivilizacijskih vrijednosti. Dakle, to je put radikalizacije ukupne političke scene, put izazivanja novih tenzija, novih konflikata, novih blokada. Dakle, to je put vraćanja na političku i društvenu scenu velikodržavnih projekata, hegemonističkih projekata koji naravno nikada nisu donijeli ništa dobro bilo kojem narodu, građaninu ili bilo kojoj državi na Balkanu.
Ja osobno sam kompletnu svoju karijeru, a posebno zadnje 3,5 godine, posvetio jačanju države BiH. Ja se u potpunosti zalažem za ovu prvu soluciju – dakle to je put evropskih integracija, put civilizacijskih vrijednosti, put mira i prosperiteta, pogotovo za buduće generacije. Moram biti iskren, kompletno Vijeće ministara je bilo pozitivno usmjereno u tom pravcu. Nailazili smo na brojne opstrukcije, na brojne blokade i zaista ove 3,5 godine smo vrlo strpljivo, vrlo konzistentno, vrlo uporno i vrlo vrijedno radili na realizaciji prioriteta. Ali, taj put mora biti vezan za put evropskih vrijednosti, jer članstvo u EU, u svim drugim međunarodnim organizacijama, prihvatanja demokratskih i zapadnih standarda nema alternativu za BiH.
Druge opcije će, ja se iskreno nadam, doživjeti krah i na ovim izborima. Sasvim siguran sam da će građani izabrati put mira, stabilnosti, ekonomskog prosperiteta i dobre budućnosti za mlade generacije, a odbaciti radikalnu retoriku kojoj svakodnevno svjedočimo, odbaciti glorifikaciju ratnih zločinaca, odbaciti korištenje provokativnih simbola, odbaciti pokušaje lažiranja relevantnih historijskih činjenica o događajima u BiH i jednostavno odbaciti ideju da bi jedan studentski dom, u kojem se obrazuju nove, mlade generacije, koje treba da budu savremene, moderne, komunikativne, da se druže sa drugim mladim ljudima iz regije i svijeta, da takav dom može nositi naziv po presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću ili da se presuđenim ratnim zločincima Karadžiću, Miloševiću, Mladiću itd. dodjeljuju ulice, ordenja i slične stvari. Dakle, to nisu civilizacijske vrijednosti, taj put, te ideje moraju biti odbačene radi budućnosti generacija koje dolaze i koje će živjeti na ovim prostorima.
Vi ste upravo 11. jula u Londonu na godišnjicu genocida u Srebrenici govorili o ovoj temi i rekli ste da je ono što se desilo u Srebrenici bio poraz ljudskosti i civilizacijskih vrijednosti. Da li je i ovo što se danas radi – poništavanje Izvještaja o Srebrenici u NSRS – nastavak kršenja tih ljudskih i civilizacijskih vrijednosti? Je li i to na neki način poraz i za koga?
ZVIZDIĆ: Naravno. Dakle, to je potpuni poraz ljudskih i civilizacijskih vrijednosti. To je jedna od najsramotnijih odluka koja je usvojena u modernoj historiji BiH, koje treba da se stide svi oni koji su za nju glasali. To je ustvari jedan perfidan pokušaj da se izjednače žrtva i agresor, odnosno, to je jedan od ciljeva koji je proklamovan davno u brojnim strateškim dokumentima velikodržavnih politika, pogotovo one koja dolazi iz Srbije, od memoranduma SANU pa nadalje. To je pokušaj izjednačavanja krivice, izjednačavanja strana u ratovima, agresijama i sukobima na teritoriji bivše Jugoslavije, a posebno BiH. Dakle, takav projekat da se izjednače agresor i onaj ko je branio BiH, da se izjednače agresor i žrtva – to nikada neće proći. Dakle, nema mogućnosti da dođe do izjednačavanja. Postoje stotine presuda međunarodnih sudova. Konačno u BiH imamo 750 masovnih grobnica u kojima su pronađeni ostaci Bošnjaka civila, od djece od 20 dana, pa do staraca od 90 godina. Prema tome, nikada oni koji su izvršili agresiju i zločine u BiH ne mogu biti izjednačeni sa braniocima BiH i mi ćemo do kraja insistirati na priznavanju istine.
Dakle, Balkan će morati sačekati nekog novog Branta, dakle mora sačekati čovjeka koji će se izviniti za počinjene zločine koje je neko radio u ime nekog naroda. Ponavljam, ne govorimo o narodu, govorimo o pojedincima unutar naroda koji su planirali i činili takve zločine. Prema tome, i ova zadnja, sramna odluka koja je usvojena u NSRS je ustvari na tragu takvoga pokušaja da se napravi neki balans i da se jednostavno kaže – svi su jednako krivi. Dakle, nismo svi jednako krivi. U BiH su postojali najčasniji sinovi ove države koji su je branili, pogotovo oni koji su dali svoje živote za BiH, i bili su oni koji su izvršili agresiju na BiH. U čitavoj historiji postojanja BiH, evo sad ću se posebno skoncentrisati recimo na bošnjački narod, bez obzira na izazove kojima su bili izloženi Bošnjaci muslimani na prostoru BiH, dakle još od početka 20. stoljeća, pa balkanskih ratova, pa Prvog svjetskog rata – kada je preko devet posto populacije civila bilo ubijeno, pa Drugoga svjetskog rata – kada je skoro 12 posto civila Bošnjaka muslimana bilo ubijeno, pa do zadnje agresije – gdje je isto tako stradalo preko 10 posto populacije, to recimo znači – da nije bilo takvih masovnih zločina i genocida u zadnjih 100 godina – u ovome trenutku u BiH bi živjelo 10 miliona, a ne dva miliona Bošnjaka.
Bez obzira na takve izazove, nikada se u bošnjačkom narodu nije pojavio bilo kakav politički ili drugi pokret koji nije podrazumijevao BiH kao višenacionalnu, multikulturalnu zajednicu u kojoj treba da živimo – ne jedni pored drugih, nego jedni sa drugima. Dakle sa našim komšijama i prijateljima – bh. Srbima, bh. Hrvatima, odnosno bh. pravoslavcima i katolicima. Jer, naravno, pokušaj nametanja neke teze da Srbi imaju dvije države je potpuno lažan. Dakle, Srbi nemaju dvije države – postoje bh. Srbi pravoslavci, čija je država BiH, i srbijanski Srbi čija je država Srbija. Dakle, u tom smislu i dalje Bošnjaci i svi oni koji vole BiH drže pruženu ruku mira, prijateljstva i pomirenja, ali uvjet za to jeste istina. Ne možemo na bazi revizije historijskih fakata graditi ili kreirati procese povjerenja i pomirenja. Mora se priznati da je na BiH izvršena agresija, mora se priznati da je riječ o počinjenim masovnim zločinima, dakle od Brčkoga, Hercegovine, Krajine, pa do Srebrenice. Mora se kazati da su to uradili pojedinci. Oni moraju biti privedeni pravdi, jer to je jedina satisfakcija za žrtve i onda naravno možemo dalje otvoriti vrata za buduću saradnju.
Gospodine Zvizdiću, dijelite li vi zabrinutost koju je u New Yorku iskazala predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović zbog stanja u BiH i, kako je navela, činjenice da nije izmijenjen Izborni zakon?
ZVIZDIĆ: Pa, ne dijelim zabrinutost na selektivan način, kako to vrlo često radi predsjednica Kitarović, fokusirajući se samo na jedan narod, pa čak i samo jedan dio toga naroda koji pripada jednoj političkoj opciji u BiH. Mi se još uvijek sjećamo nekih izjava uvažene predsjednice o desetinama hiljada terorista koji se vraćaju BiH, koje su nam nanijele ogromnu štetu i u političkom smislu unutar EU, a i u ekonomskom smislu, jer obično se takve izjave daju na početku turističke sezone ili su to izjave koje odvraćaju strane investitore da ulažu u BiH. Zbog toga se ne slažem sa takvom selektivnom zabrinutošću za situaciju u BiH. Ja mislim da Hrvatska ima mnogo problema kojima treba da se posveti predsjednica, mnogo prije i mnogo angažovanije nego samoj BiH. Ali, evo, Hrvatska je naš prvi susjed, sa njom imamo hiljadu kilometara granice. Historijski BiH i Hrvatska, osim perioda kada su o tim odnosima odlučivale osobe koje su presuđene udruženim zločinačkim poduhvatom, su uglavnom imale vrlo kvalitetne dobrosusjedske odnose. Dakle, ja se i dalje zalažem za takve odnose, a da bi se pokazala ta dobra volja, ja predlažem da svoju brigu o BiH, odnosno pomoć BiH predsjednica konkretizira na način da se obustavi izgradnja Pelješkog mosta dok BiH ne dobije izlazak do međunarodnih voda, jer predsjednica zna, odnosno mora znati da Hrvatska time krši UN-ovu Konvenciju o pravu mora, ili da se stavi van snage Zakon kojim se uzurpira imovina BiH u Hrvatskoj. Evo, to bi bila dva poteza kojim bi jasno pokazala da misli o svim građanima, ne samo o – selektivno gledajući – jednom narodu ili jednoj stranci. Dakle, to bi bila dobra poruka za sve građane i sve narode u BiH.
Ljeto je bilo obilježeno Vašim brojnim aktivnostima – samiti u Briselu, Sofiji i Londonu, susreti u Mostaru s premijerima Makedonije, Crne Gore i Grčke, te na koncu i susret s Angelom Merkel u Njemačkoj. Kakav je Vaš utisak nakon tih sastanaka i kakva je pozicija BiH u današnjim geopolitičkim odnosima?
ZVIZDIĆ: Pa, moji utisci su vrlo pozitivni. Dakle, ne postoji skoro niti jedan premijer članice EU ili zemlje sa kojom BiH ima dobre odnose ili premijer bilo koje zemlje koja zaista ima veliki utjecaj i važnost u geopolitičkim dimenzijama, dakle od premijera Kine, do susreta u Americi, susreta sa kancelarkom Merkel, brojnim drugim premijerima sa kojima se ustvari ove 3,5 godine nisam susreo. Jer, osim aktivnosti unutar BiH, jako sam se posvetio promociji BiH, promociji realnoga stanja u BiH, jačanju međunarodnog utjecaja BiH i konačno privlačenju stranih investitora. Utisak je dobar zato što BiH uistinu ima jednu iskrenu podršku od svih koje ste spomenuli, dakle od premijera i predsjednika svih zemalja koje jesu istinski prijatelji BiH. Oni jako cijene napredak koji smo ostvarili, bez obzira na opstrukcije, blokade i kompleksnost našega ustavno-političkog sistema. Oni jako cijene napredak koji je ostvaren posebno na putu evropskih i NATO integracija i jačanju ukupnoga institucionalnoga sistema u BiH. Cijene našu opredjeljenost da provodimo reforme koje smo definisali u svim našim strateškim dokumentima, dakle u Ekonomskoj reformskoj agendi. Evo, usput kazano, recimo na nivou BiH mi smo je sada realizirali u kapacitetu od skoro 90 posto. Jučer smo usvojili završnu strategiju koja je bila definisana unutar Ekonomske reformske agende, to je Strategija reforme i unapređenja javne uprave. Usvojili smo recimo četiri strategije na koje se čekalo više od 10 godina – strategiju transporta, strategiju energetike, strategiju poljoprivrede i ruralnog razvoja i strategiju okoliša. Te strategije su nam u ovome periodu od 3,5 godine donijele kreditno-investicionih sredstava od milijardu i 200 miliona eura.
To je rezultat ovih samita?
ZVIZDIĆ: Upravo tako. To je 2,5 milijarde maraka i skoro 400 miliona grant sredstava samo zbog tih strategija, plus što smo oslobodili bespovratna sredstva IPA fondova, koja su godinama bila zarobljena zbog toga što nismo imali cjelodržavne strategije. A sada smo oslobodili preko 400 miliona eura takvih sredstava. Dakle, imamo podršku. Ono što oni zahtijevaju jeste da se nastavi sa reformama, da se nastavi sa preuzimanjem pravne stečevine EU. Naravno da nam vladavina prava i dalje ostaje u fokusu djelovanja, jer EU, naravno, želi da BiH u trenutku pristupanja bude u potpunosti uređena zemlja po evropskim normativima i standardima. Ali najvažnija poruka koju možemo dobiti i koju uvijek dobijemo jeste da su vrata EU za BiH otvorena, da oni ne prave nikakve razlike, niti imaju svoje favorite na zapadnom Balkanu. Koliko mi budemo brzo djelovali, radili, napredovali, toliko će naš put ka EU i drugim međunarodnim institucijama biti ubrzan.
Upravo nakon sastanka sa Merkel poslana je jedna snažna poruka koja na neki način i danas odjekuje regionom – a to je da nema promjena granica na Balkanu. Jeste li na tom sastanku razgovarali o ovom pitanju i je li ta poruka upravo bila plod Vašega sastanka?
ZVIZDIĆ: Da, ta poruka je bila plod našega sastanka. Ja sam, naravno, osim što sam uvaženu kancelarku upoznao sa aktuelnim političkim, ekonomskim i društvenim trendovima u BiH, se posebno fokusirao na nekoliko tema. Objasnio sam posebno razloge zbog čega bi BiH trebala da dobije kandidatski status u vrijeme trajanja mandata Evropske komisije i ovoga Evropskoga parlamenta, zbog činjenice da smo zaista vrijedno radili i realizirali sve obaveze sa naše evropske agende. Objasnio sam razloge zbog kojih mislim da bi aktivacija MAP-a značila izuzetno važnu i značajnu poruku za BiH, jer i jedno i drugo nam donosi mir, stabilnost i ekonomski prosperitet. I naravno posebno sam se osvrnuo i objasnio da tendencija koja je započela otprilike prije 2-3 mjeseca sa pričom o promjeni granica, crtanju novih granica, a posebno pričom o razmjeni teritorija na bazi etničkoga principa je ustvari izuzetno loša tendencija, loša poruka koja može imati nesagledive i štetne posljedice na prostoru zapadnog Balkana, jer to smo mi iskusili u neposrednoj prošlosti. Ovo što je na zajedničkoj press-konferenciji rekla uvažena kancelarka Merkel je ustvari evropski standard. Evropski standard je da nema promjene međunarodno priznatih granica, da je arhitektura zapadnoga Balkana završena i da svi koji sanjaju o bilo kakvim otcjepljenjima, novim entitetima, promjenama granica, razmjeni teritorija na bazi etničkog principa da to treba da prestanu da rade.
Treba praviti ogromnu razliku između crtanja novih granica, razmjene teritorija na etničkom principu, promjene granica od mogućih sitnih korekcija granica kada se države o tome dogovore. Dakle, BiH je međunarodno priznata država u međunarodno priznatim granicama i nema nikakvih promjena granica ni na kakvom principu – ni na principu neke razmjene teritorija, na etničkim principima, nacionalnim principima ili bilo kojim drugim principima. Mi imamo međunarodno utvrđene granice sa svima, i sa Srbijom, i sa Hrvatskom i sa Crnom Gorom. S Crnom Gorom smo potpisali ugovor o granici i ta stvar je dakle uspješno završena. Ono što cijelo vrijeme ja pozivam jeste da sa Srbijom i sa Hrvatskom potpišemo ugovor o granici koja je davno međunarodno priznata i utvrđena. Time će ustvari naši susjedi na najbolji način pokazati da poštuju suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Dakle, ne deklarativno, nego konkretno. I to je ono što ja cijelo vrijeme zagovaram i tražim, i zbog toga sam i poslao par poruka. Evo, recimo, jednom gospodinu Vučiću koji stalno ponavlja da poštuje teritorijalni integritet i suverenitet BiH, ali najviše voli Republiku Srpsku. Ja sam rekao OK, i ja poštujem teritorijalni integritet i suverenitet Srbije, ali najviše volim Bošnjake i najviše volim Sandžak. Dakle, to nije pitanje granica, to je pitanje same emocije. Govorim o reciprocitetu. Dakle, na bazi samo reciprociteta i međusobnog razumijevanja možemo graditi dobrosusjedske odnose, ne nikako na bazi opstruisanja ili nametanja nečije volje.
Ne znam da li naši susjedi razumiju, ali postoje dva najveća dosega bošnjačke politike u 20. stoljeću: prvi je obnova državnosti BiH, a drugi je dobivanje političkoga suvereniteta bošnjačkoga naroda. Dakle, nikada više o Bošnjacima ili o BiH se neće odlučivati niti u Zagrebu, niti u Beogradu, i oni to moraju da jasno razumiju i moraju na takav način da grade dobrosusjedske odnose sa nama. Naravno, mi smo spremni o svemu da razgovaramo sa našim susjedima – o dobroj ekonomskoj saradnji, o dobroj kulturnoj saradnji, o infrastrukturnom povezivanju, o zajedničkom nastupanju na trećim tržištima, o zajedničkim ekonomskim projektima. Sve je OK. Ali nećemo mi ovdje u BiH i Sarajevu čekati da odluke o našoj vanjskoj i unutrašnjoj politici donosi ili nam ih prosljeđuje mailom neko iz Beograda ili neko iz Zagreba.
I naravno, da razbijemo i tu floskulu – nisu niti Srbija niti Hrvatska garanti Dejtonskoga mirovnoga sporazuma, one su samo potpisnice kao strane u sukobu i neće put BiH u EU ići preko Zagreba. Put BiH u EU će ići preko Brisela, ići će preko Berlina, ići će preko Pariza, ići će preko Rima, ići će preko Beča. Ići će putem lobiranja naših prijatelja, od Washingtona pa nadalje. Ali naravno da ćemo sarađivati i imati izuzetnu saradnju i sa našim prvim susjedom, a to je Hrvatska, koja je članica EU, u kapacitetu njenoga utjecaja unutar evropskih institucija. A ne nikako poruke koje su u najmanju ruku neprihvatljive – da će neko iz Hrvatske kao da emancipira Bošnjake, BiH itd. To ne dolazi u obzir. Nema više glavnih naroda na Balkanu. Ne prihvatamo da na Balkanu postoji glavni narod ili da na Balkanu postoji samo jedan lider unutar šest država. Svi smo jednaki i odnose ćemo graditi samo na bazi jednakosti, međusobnog razumijevanja, istine i stvarnih, konkretnih, prijateljskih aktivnosti, poteza i projekata, a ne nikako samo deklarativnih izjava.
Vi ste već na neki način prokomentarisali tvrdnju Milorada Dodika da će po pitanju granica biti onako kako Srbija kaže. Međutim, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je nakon Vašeg sastanka sa Angelom Merkel često ponavljao jednu rečenicu u kojoj je spominjao Vas i Vaše ime i govorio, parafraziram – “neka Zvizdić sada slavi”. Kako ste vidjeli tu izjavu?
ZVIZDIĆ: Pa, ja mislim da je to pokušaj skretanja problema sa njegove suštine. Odmah da odgovorim na ovu Dodikovu tvrdnju – Dodik je inače jedan sanjar koji cijelo vrijeme je u nekoj vrsti polusna, čovjek koji je davno obolio od bosnofobije i pitanje je da li će moći biti izliječen od te bolesti. A što se tiče izjave gospodina Vučića, dakle, ona je zaista pokušaj skretanja sa suštine problema. Moj zadatak, kao predsjedavajućeg Vijeća ministara, je da branim interese BiH. To sam radio na svim pozicijama na kojima sam bio i to ću raditi na bilo kojoj poziciji na kojoj budem. Interesi BiH, zaštita njenog suvereniteta i integriteta, i u konačnici napredak BiH na dobrobit svih građana jeste moj primarni zadatak i tome ću uvijek biti posvećen. Dakle, ja sam samo govorio o evropskom standardu, a evropski, demokratski, civilizacijski standard jeste da nema promjene granica, a posebno ne da se napravi nova praksa promjene granica na bazi razmjene teritorija, na bazi etničkoga principa, o čemu se počelo razgovarati u toku razgovora između Srbije i Kosova. Dakle, što se mene tiče ili što se nas tiče, mi želimo da Srbija i Kosovo riješe svoje odnose, riješe probleme koje imaju, ali to rješenje ne smije da ima bilo kakve konsekvence ili bilo kakve posljedice na region zapadnog Balkana, posebno ne na BiH. Dakle, za mene je i dalje nedopustivo da samo dva metra na press-konferencijama ispred gospodina Vučića Dodik negira postojanje BiH, Dodik negira integritet i suverenitet BiH, Dodik negira nezavisnost BiH, Dodik govori o otcjepljenju RS-a, o spajanju, o nekoj budućoj jedinstvenoj i zajedničkoj državi. I to je ona sugestija koju sam ja rekao, a da mislim da takve stvari ne smiju da se dešavaju. Jer kada bi u mom prisustvu neko iz Sandžaka rekao da Sandžak treba otcijepiti i pripojiti BiH, ja ne bih ćutao, ja bih reagovao, jer istinski poštujem teritorijalni integritet i suverenitet Srbije. Dakle, sa deklarativnih izjava, sa izjava o velikoj ljubavi moramo preći na konkretna djela.
Ja se ne zalažem za saradnju između naroda. U tome se razlikujemo, možda, ne znam, ja, gospodin Vučić, ili bilo ko drugi koji govori o saradnji između Srba iz Srbije i Bošnjaka iz BiH, između Hrvata iz Hrvatske i Bošnjaka u BiH. Ja se zalažem za saradnju između država. Dakle, država treba da sarađuje sa drugom državom. Kada sačuvamo taj ključni fizički, ekonomski i ustavni okvir postojanja, onda naravno unutar toga može doći do saradnje između građana. Inače, mislim da treba malo da ojačamo i suverenitet građanina, ne samo naroda, a i između naroda i u BiH i na prostoru zapadnog Balkana.
Mogu li ove retrogradne i nazadne politike o kojima smo prethodno govorili u potpunosti ili na bilo koji način u narednom periodu blokirati BiH? Neki već najavljuju da će izazvati blokade, da će država biti blokirana, ukoliko rezultati izbora ne budu onakvi kakve ih oni očekuju.
ZVIZDIĆ: Dakle, oni ne mogu blokirati BiH. Mogu pokušati da uspore procese koji su važni za BiH, kao što je dalji put ka EU, kao što je recimo izgradnja infrastrukture ili ekonomski rast i razvoj. Mogu, naravno, kao što smo i u ovome mandatu imali priliku vidjeti ili svjedočili da su neki projekti iz potpuno bizarnih razloga bili usporeni ili poptuno zaustavljeni. Ali ne mogu naravno zaustaviti tendenciju i realizaciju baznih ciljeva BiH, a to je EU i njen ekonomski razvoj, pogotovo što će ovi izbori biti održani na bazi važećeg zakona. Dakle, ne možete biti protiv važećeg zakona. Ako djelujete protiv važećeg ustava, važećih zakonskih rješenja, onda djelujete antiustavno, antizakonski, antiinstitucionalno i naravno onda morate snositi posljedice.
S druge strane ne može neko svoje nezadovoljstvo zbog lošeg rezultata na izborima realizirati ili pretvoriti u blokiranje same države, posebno ako je to bazirano, po meni, jer ja zaista raspolažem relevantnim činjenicama, a postoji jedna dobra, mislim da je riječ o kineskoj poslovici, koja kaže: “Istinu uvijek tražite u činjenicama”. Dakle, posebno zbog toga što je to nezadovoljstvo iskazano na bazi “neravnopravnosti”, koja nije nikada konkretno dokazana. Dakle, hajmo sada staviti zaista na sto relevantne podatke da vidimo po popisu – bilo kojem – onom iz 90-ih godina ili ovog iz 2013. – koliko ima koga naroda. Mi znamo koje su ustavne i zakonske smjernice u smislu reciprociteta, a ne pariteta. I onda ćemo ustvari doći do jedne činjenice da naravno je možda među najugroženijim upravo bošnjački narod. Ne nikako Hrvati ili Srbi. Dakle, koliko radi Bošnjaka u MUP-u RS? Koliko radi Bošnjaka u institucijama među državnim službenicima u RS? Po bilo kom popisu, ili onom ranijem ili ovom iz 2013., trebalo bi u ovome trenutku da radi preko 1.600 Bošnjaka, a njih ima ukupno 300 ili 200. U MUP-u RS mislim da ima manje od tri posto. Dakle, ko je onda ugrožen u ovoj državi? Ko je ugrožen ako praktično na nivou BiH među 205 ključnih pozicija sam ja zatekao da bukvalno i postoji paritet – trećina-trećina-trećina. Dakle, ne postoji ta vrsta ugroženosti. Postoji dakle vrsta ugroženosti samo ako na tim funkcijama nisu predstavnici određenih političkih partija. Ali to nema nikakve veze s Ustavom, zakonom. I naravno svaki pokušaj blokade institucija države BiH će morati biti sankcionisan. Država BiH je mnogo jača, mnogo snažnija, mnogo organiziranija nego što mnogi misle i uvijek će državne institucije naći načina da odgovore na takva antiustavna, antizakonska djelovanja, ako do njih dođe. A budite sigurni, ili barem to je moje mišljenje, da ne postoje ti tzv. hrabri ljudi koji svoju partiju ili svoj narod mogu ili smiju povesti u tom pravcu.
(Vijesti.ba)
