Bosanci, Makedonci, Sirijci – to je radna snaga koju zapošljavaju hrvatski ugostitelji koji su za portal Index otkrili kakva su im iskustva sa stranim radnicima. Iako je vlada prvo odbila povećati kvote za uvoz radne snage u turizmu, nedavno je ipak popustila pod pritiscima ugostitelja i povećala kvote za turizam i ugostiteljstvo za dvije hiljade radnika, i to s 10.611 na 12.611, s mogućnošću angažmana još hiljadu radnika, a i te su kvote već potrošene. To smo danas čuli od ugostitelja koji su poslali apel vladi za hitan sastanak navodeći da je turizam pred kolapsom.
“Želimo zapošljavati domaće, ali ih nema”
I ostali ugostitelji s kojima smo razgovarali, kao i predsjednik Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, rekli su nam da žele zapošljavati domaću radnu snagu, no problem je, ističu, što nje jednostavno nema.
“Ugostitelji prije svega žele zapošljavati domaću radnu snagu i prisiljeni su uvoziti strane radnike iako je uvoz skuplji nego zapošljavanje domaćih. Međutim, u Hrvatskoj nema radnika, otišli su van. Svjesni smo da plaća nije jedini, ali je svakako najznačajniji aspekt za privlačenje radne snage. Želimo povećati plaće, ali i poboljšati uvjete poslovanja. Treba smanjiti PDV na 10 posto te smanjiti ukupna opterećenja poreza i doprinosa, kao i ukidanje poreza na reprezentaciju i napojnice”, rekao je Ostojić za Index.
Ugostitelji traže porezno rasterećenje kako bi mogli nuditi bolje plaće i tako privući hrvatske radnike koji su otišli u inostranstvo jer u Hrvatskoj, navode, nema radnika. Iako se vlada redovno poziva na to da na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje ima hiljade kuhara, konobara i sobarica, ugostitelji se pitaju gdje su ti ljudi jer im se ne javljaju na oglase za posao.
To je rekao i Ante Vlašić, predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik te ujedno predsjednik Strukovne grupe ugostitelja pri Županijskoj gospodarskoj komori. On je vlasnik restorana u Dubrovniku i zapošljava strance iz susjedne BiH.
“U Hrvatskoj mi se na oglas za 10 radnika javila jedna osoba”
“Zaposlio sam nekoliko kuhara i konobara iz BiH i jako sam zadovoljan njima. Vi ne možete natjerati nekoga da radi ako to ne želi. Kažu da na HZZ-u ima puno ljudi koji bi mogli raditi u turizmu, ali recimo kad sam stavio oglas za posao i tražio 10 ljudi, njih troje se javilo, a samo je jedan došao. Dakle, statistički ljudi postoje, ali ih zapravo nema. Niko se ne javlja na oglase i jedini spas je da dovedemo nekog sa strane. Prednost dovođenja ljudi iz drugih država je ta da možete birati osobu kakva vam odgovara. Vani vidite nekog pa mu ponudite posao. Prije uvođenja kvota to niste mogli”, rekao je Vlašić za Index.
Zagrebački ugostitelj i vlasnik dva restorana u centru Zagreba Damir Jurković Indexu je otkrio da je prije nekoliko mjeseci zaposlio bračni par iz Sirije koji radi pomoćne poslove u kuhinji i da je zadovoljan njihovim radom.
“Zaposlio sam bračni par koji ima djecu. Rade pomoćne poslove u kuhinji te iako je malo problem jezične barijere jer ne pričaju ni engleski, razumiju što trebaju raditi i dobro rade. Marljivi su i vrijedni. Zaposlio sam ih tako što su me zvali iz jednog udruženja i rekli da traže posao za Sirijce. Žena radi kod nas četiri mjeseca, a na njenu sam zamolbu zaposlio i njenog supruga. Iako ne znaju jezik, ipak su dobro upućeni u plaće pa smo ispregovarali jer točno znaju navesti kolike su plaće u sezoni”, ispričao nam je Jurković navodeći kako su kod njega neto plaće 5800 kuna za pomoćne radnike u kuhinji, dok su za konobare od 7000 do 7500 kuna.
Osim njih, od stranaca ima zaposlenog i jednog Makedonca kojeg posebno hvali. On je, kaže, poput hrvatskih radnika, sve razumije i sporazumijevanje ide bez ikakvih problema.
“Odličan je kuhar i jako sam zadovoljan”, rekao je Jurković za Index.
