Međunarodni dan nestalih: U BiH otkriveno 550 masovnih grobnica, najviše u Prijedoru i Srebrenici

488

Tokom više od dvije decenije nakon rata na području Bosne i Hercegovine pronađeno je više od 550 masovnih grobnica sa posmrtnim ostacima hiljada ljudi. U proteklom ratu od 1992. do 1995. godine u BiH je nestalo oko 32.000 osoba, a danas, 22 godine nakon rata, traga se za više od 7.000. Pronađeno je više od 25.000 posmrtnih ostataka, a identifikovane su 23.000.

Kao i ranijih godina, i danas na Međunarodni dan nestalih osoba, 30. august, koji su proglasile Ujedinjene nacije, ukazuje se na poseban značaj ovog dana za BiH na čijem području su pronađene stotine masovnih grobnica. Također, BiH je specifična i po pronalasku sekundarnih i tercijalnih grobnica koje su otežale postupak traženja i identifikaciju žrtava proteklog rata.

“Međunarodni dan nestalih osoba u BiH je posebno značajan, jer mi smo se suočili sa ovim problemom koji je problem širih razmjera. Nakon rata od 32.000 nestalih osoba do sada je ekshumirano više od 25.000 posmrtnih ostataka, a nisu svi identificirani ali jeste više od 23.000”, kazala je glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić u razgovoru za Anadolu Agency (AA).

Istakla je da se traga još uvijek za oko 7.000 nestalih osoba.

– Mi ćemo svaku informaciju do koje dođu istražitelji Instituta za nestale osobe provjeriti direktno na terenu ali je činjenica da smo mi već ušli u jednu dosta tešku fazu kada je jako teško doći do novih informacija, kada se smanjuje i broj i pouzdanost dobijenih informacija odnosno sve je teže doći do pojedinačnih i masovnih grobnica. Sigurno je da u našoj zemlji ima još uvijek na stotine masovnih i pojedinačnih grobnica -, izjavila je Čengić.

Međunarodni dan nestalih osoba, prema njenim riječima, je dan kada se skreće pažnja javnosti na jedno važno ali i teško pitanje – na proces traženja nestalih osoba.

– U našoj zemlji su pronađene skoro tri četvrtine od ukupnog broja nestalih osoba i ovakav rezultat nakon jednog oružanog sukoba nije zabilježen nigdje u svijetu. Od svih zemalja svijeta BiH u ovom segmentu ima najznačajnije rezultate -, kazala je Čengić.

Međutim, koliko god ovaj proces bio brz i učinkovit on nikada neće biti dovoljno brz za porodice koje još uvijek tragaju za kostima najmilijih.

– Očekujemo da se zakaže i ekshumacija iz masovne grobnice na lokalitetu Korićanske stijene. Ona bi trebala biti u što skorijem periodu, već je locirana i tek po završenoj ekshumaciji vidjet ćemo koliko se posmrtnih ostataka ovdje nalazi. Na Korićanskim stijenama tragamo za 98 žrtava -, naglasila je Čengić.

Prema njenim riječima, na području BiH su u protekle dvije decenije pronađene stotine masovnih grobnica sa velikim brojem komletnih i nekompletnih posmrtnih ostataka.

– Do sada je na području BiH sigurno otkriveno preko 550 masovnih grobnica. Najveći broj nalazi se na području Prijedora ali i na području Srebrenice odnosno tamo gdje je izvršen genocid 1995. Svaka regija ima neku svoju specifičnost. Tamo gdje su postojale jame, kao što je Hercegovina, žrtve su uglavnom bacane u prirodne jame, a potom je na njih bacano smeće…Tamo gdje su rijeke i jezera dosta žrtava je bačeno u njih. Nažalost, brojne žrtve koje su tako bačene neće biti ni pronađene -, pojasnila je Čengić.

Kada je riječ o Prijedoru, na tom području su postojali brojni rudnici od kojih su napravljene masovne grobnice.

– Karakteristika istočne Bosne, konkretno Foče jeste da imamo veliki broj spaljenih tijela uglavnom u privatnim kućama, vjerskim objektima… Dosta žrtava je bačeno na deponije smeća -, kazala je Čengić.

Kako je kazala, nema podataka da su negdje drugo u svijetu, osim u BiH, pravljene sekundarne masovne grobnice.

– Čak u nekim slučajevima mi imamo i tercijarne masovne grobnice. To govori o želji prikrivanja posmrtnih ostataka, u nekim slučajevima i pokušaj njihovog potpunog uništavanja. Cilj je da se nikada ne pronađu, da se zločin nikada ne dokaže… To zapravo govori o velikom negiranju svega onoga što je urađeno -, poručila je Čengić.

Prema podacima Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), u ratovima na području bivše Jugoslavije nestalo je oko 40.000 osoba od čega je najveći broj, oko 30.000, nestalo u BiH.