Rusija je napala Ukrajinu prije 100 dana. Ruska invazija na jednu suverenu zemlju je ostavila traga i njene posljedice se osjećaju u cijelom svijetu.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg ocijenio je da se saveznici Ukrajine moraju pripremiti za iscrpljujući rat. Stoltenberg je, nakon jučerašnjeg razgovora u Bijeloj kući s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, rekao da ukrajinski saveznici moraju biti spremni za rat na duge staze jer je, prema njegovoj ocjeni, rat u Ukrajini postao rat iscrpljivanja.
Ponovio je da NATO ne želi da ulazi u direktnu konfrontaciju s Rusijom, ali je istakao da zapadna vojna alijansa ima odgovornost da podrži Ukrajinu, prenosi The Guardian.
Prema riječima Stoltenberga, kao i većina ratova, najvjerovatnije će se i ovaj u nekoj fazi završiti za pregovaračkim stolom, ali ono što se dešava za pregovaračkim stolom je veoma povezano sa situacijom na terenu, na bojnom polju.
Pet načina na koje je rat u Ukrajini promijenio svijet
Rat u Ukrajini nepovratno je promijenio svijet. Ovo je pet ključnih promjena prema njemačkom Deutsche Welleu.
Izbjeglice
Od ruske invazije na Ukrajinu oko 6,8 miliona stanovnika napustilo je svoju zemlju. Uz to je najmanje 7,7 miliona ljudi interno raseljeno.
Nakon što su najprije pobjegli u susjedne zemlje, najmanje 3 miliona Ukrajinaca nastavilo je put i potražilo utočište u drugim zemljama, navodi UNHCR. Osim Poljske, Njemačka i Češka su primile najveći broj ukrajinskih izbjeglica: 727.000 Ukrajinaca našlo je utočište u Njemačkoj, a 348.000 u Češkoj.
Nestašica hrane
Ukrajina je važan proizvođač hrane: ona proizvodi gotovu polovicu suncokretovog ulja, 15% kukuruza i 10% pšenice na svijetu. Sukob je prekinuo izvoz, a Rusija nastavila blokirati izvoz žita iz ukrajinskih crnomorskih luka.
Nedostatak hrane se posebno osjeti u zemljama koje ovise o uvozu ukrajinskih žitarica i jestivog ulja, kao što su Egipat i Indija. Ipak, posljedice su daleko veće. Neki upozoravaju da sukob, zajedno s ekstremnim vremenskim prilikama uzrokovanim klimatskim promjenama i privrednim šokom izazvanim pandemijom, potiče globalnu krizu nestašice hrane.
UN je u maju upozorio da je razina gladi u svijetu dosegnula “novi maksimum”, dodajući da bi se deseci milijuna ljudi mogli suočiti s dugotrajnom glađu zbog rata.
Energetska sigurnost
Sve do rata Rusija je bila glavni izvor energenata za ostatak Europe. Rusija je najveći svjetski izvoznik prirodnog plina, drugi po veličini izvoznik sirove nafte i treći po veličini svjetski izvoznik ugljena.
Tri četvrtine njenog plina i gotovo polovica sirove nafte odlazilo je u Europu. U 2020. godini ruska nafta, plin i ugljen činili su četvrtinu potrošnje energije u EU. Kada je Rusija napala Ukrajinu, EU je pokušao prekinuti ovisnost o ruskim energentima. “Jednostavno se ne možemo osloniti na isporučitelja koji nam izričito prijeti”, rekla je u martu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Rat u Ukrajini mnogi vide kao šansu za EU – ne samo da se oslobodi ovisnosti o ruskim energentima, već i da ispuni ciljeve koji se odnose na zaštitu klime izgradnjom obnovljivih izvora energije i povećanjem energetske učinkovitosti. Ipak, postoje ograničenja s obzirom na brzinu prelaska na alternativne oblike dobivanja energije. Istovremeno je rastuća potražnja za neruskim energentima dovela do porasta cijena širom svijeta.
Porast cijena i inflacija
Nedostatak hrane i energenata doveo je do velike promjene u životima mnogih otkako je počeo rat u Ukrajini: posljedica je bila rast cijena. Kad nečega ima manje, vrijednost toga raste — a kada hrana i gorivo poskupe, poskupi i sve ostalo.
Posebno su porasle cijene hrane. Indeks UN-a (UN Food and Agriculture Organization's -FAO) koji mjeri mjesečnu promjenu cijena osnovne potrošačke košarice, dostigao je rekordni maksimum u martu ove godine.
Inflacija – to jest manja kupovna moć s obzirom na porast cijena – ključna je mjera koja utječe na sve aspekte privrede. Inflacija se od marta 2021., prema podacima Međunarodne organizacije za rad, više nego udvostručila i to širom svijeta. U eurozoni je prošlog mjeseca inflacija dosegla 8,1 posto, što je rekord.
Ipak, predviđa se da će inflacija puno jače pogoditi zemlje s nižim bruto društvenim proizvodom. Dok je nedavna prognoza MMF-a predviđala inflaciju od 5,7% za razvijene industrijske zemlje, ta brojka za zemlje u razvoju iznosi 8,7%.
Cijene bi, predviđaju stručnjaci, mogle još godinama ostati visoke.
Renesansa NATO-a
Ruska invazija u Ukrajini ostavila je traga i na geopolitiku. Neki stručnjaci očekuju ponovni rascjep na istočne i zapadne geopolitičke i ekonomske blokove, s Rusijom i Kinom na jednoj strani te EU-om i SAD-om na drugoj strani.
Dok je u prošlosti NATO djelovao do te mjere povučeno da ga je francuski predsjednik Emmanuel Macron 2019. nazvao klinički mrtvim, rat u Ukrajini dovodi do toga da najmoćniji svjetski vojni savez sada zauzima centralnu poziciju, kažu neki promatrači.
Uglavnom zbog straha od Putinovih imperijalističkih ciljeva, Finska i Švedska nedavno su objavile svoju namjeru da se pridruže Sjeveroatlantskom vojnom savezu. Vladimir Putin NATO vidi kao prijetnju Rusiji i više puta je upozoravao na posljedice ako NATO u svoje članstvo primi Ukrajinu. Kritičari NATO-a kažu da je širenje vojnog saveza na istok za Putina predstavljalo provokaciju.
NATO snabdijeva Ukrajinu oružjem i opremom, iako je odbio zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za uvođenje zone zabrane letova.
