PRIRPEMIO: Almir Duvnjak
345. godina po Hidžri:
Te je godine Hemezan i okolicu pogodio snažan zemljotres i načinio ogromne štete. U Bagdadu i cijelom Iraku pojavilo se mnoštvo zmija.
346. godina po Hidžri:
Te godine došlo je do povlačenja i propadanja vode u Sredozemnome moru. Pojavili su se mnogi otoci, čak daleko od obale.
Brdovita predjela Perzije i Iraka pogađa snažan zemljotres, a potom serija manjeg inteziteta koji su trajali oko 40 dana. Nakon što se zemlja smirila, iznenada se snažno, ponovo zatresla i porusila sve što je prethodni bio oštetio.
U mjesecu zil-hidždžetu pokrajinu Rej je pogodio snažan zemljotres, ali i Talekan i druga perzijska mjesta.
347. godina Hidžre:
Te godine brdovite predjele Kurdistana pogodio je snažan potres u kome je stradalo mnogo ljudi, a naročito žena i djece. Bila je toliko mrtvih i ranjenih da se poginuli nisu ukopavali, a ranjene nije imao tko lijeciti.
Te iste godine dogodila se potpuna pomrčina mjeseca.
U Kastilji u Portugalu rođen je jedan od vrsnih poznavatelja arapskoga jezika i književnosti Ibni Derradž el Kastily. Pored svog osnovnog zanimanja bio je osobni književnik Ibni Ebu Amira, španjolskoga diktatora. Zahvaljujući Ibni Derradžu posjedujemo mnogobrojne podatke o vojnim pothvatima Ibni ebu Amira. On ga je sa sobom vodio u svaki vojni pohod. Ibni ebu Amir je znao ponekada sa sobom voditi u ratne pohode i po 40 književnika, pjesnika i drugih znanstvenika.
351. godina Hidžre:
Te godine u mjesecu rebiul ahiru, Ši'iti su napisali u glavnoj bagdadskoj džamiji na njenim vratima proklestvo Muavije ibni ebu Sufjana, i svih onih koji mrze Hazreti Fatimu, i one koji su zabranili da se Hasan ibni Ali ibni ebu Talib pokopa kraj svoga djeda, one koji su odbacili zasluge Ebu Zerra el Gaffarija, tko je izbacio iz spiska Savjeta Šure Abbasa.
Te iste noći netko je poderao taj proglas, pa je naređeno da se napiše novi. Vezir Ebu Muhammed el Mehlebi savjetuje da se izmjeni tekst i napise novi: “Prokleo Allah sve one koji čine nepravdu obitelji Božjega poslanika”, u kojoj je imenice spomenut samo Muavija ibni ebu Sufjan.
Takav je proglas ostao dugo na vratima džamije.
U mjesecu rebiul ewelu došlo je do pomrčine mjeseca.
U Basri je izbilo strašno krvoproliće između Sunnija i Ši'ita, a sve zbog proklestva pojedinih ashaba.
352. godina Hidžre:
Te godine državni vezir Ebu Muhammed el Mehlebi, a zbog nestašice hrane, oslobađa poreza sve poljoprivrednike, a njihove porezne obveze prebacuje na narednu godinu.
Tadašnji astronomi su ustanovili da je solarna godina iznosila 365 dana i jednu četvrtinu dana, dok je lunarna godina imala 354 dana i jednu polovicu dana. Ovaj proračun je rađen jer je u mnogim zemljama došlo do velikih poremećaja u računanju vremena. Tako na primjer u Perziji je solarna godina imala 360 dana.
U Bagdadu j e te godine bila strašna vrućina i suša. Mnogo je puta narod izlazio na kišne dove, ali bez uspjeha.
Te godine jedan kršćanski svećenik iz Armenije dojavio je da se rodilo dvoje djece povezano na leđima. Živjeli su tako srasli 25 godina. Bili su različitih spolova s dva trbuha,dvoja pluća, jedan muškarac a drugo djevojčica. Stalno su se svađali međusobno i dugo nebi govorili. Njihov otac ih je jednom zgodom doveo u Bagdad da ih prikazuje narodu i zato bi dobivao milostinju. Kada ih je vidio Nasirud-devla, darovao im je 2.000 zlatnih dinara. Prvo je umro muškarac od srčane kljenuti. Tadašnji vezir je sve učinio kod liječnika da spasi djevojku, ali su bili nemoćni. Ubrzo je i djevojka umrla. Nakon obdukcije ustanovljeno je kako su im krvne žile bile izmješane, ali je svako od njih imalo srce.
353. godina po Hidžri:
U Antakiji i okolnim utvrdama zavladala je strašna glad. Narod je sve jeo što je moglo utaliti glad. Kako je glad dugo potrajala, grad i okolicu je napustilo oko
50.000 ljudi.
Te iste godine 14. safera došlo je do potpune pomrčine mjeseca.
354. godina po Hidžri:
U subotu 13. ša'bana dogodila se potpuna pomrčina mjeseca. Bila je pomrčina pred večer, tako da se mjesec više nije pojavio.
358. godina po Hidžri:
Te godine egipatski halifa, Alevija, El Muizzu lidinillahi, šalje vojsku na čelu s zapovjednikom Ebu el Hasanom ibni Abdullahom el Dževherom, čiji je otac bio krščanin po imenu Mensur, a za koga se drži da je Saklab (Slaven), rođen u Cavtatu kod Dubrovnika, u Egipat da preuzme vlast nakon smrti Kafura El Ahsida. Za vrijeme Ahsida i odmah po njegovoj smrti došlo je do pobune u Egiptu zbog suše i slabe ljetine i velikih nameta. Kako je El Muiz bio u Africi, to je otposlao svoga zapovjednika da smiri pobune. Kada su pobunjenici saznali tko dolazi smiriti ih, razbježali su se. Čim je stigao u Fustat naredio je muezzinima džamije ATIK da od sada imaju u ezanu učiti nakon Hajja alel felah, Hajja ala hajril ameli. Nedugo nakon toga izdao je naredbu da se tako ima raditi u svim egipatskim džamijama. Čim se stanje smirilo Dževher donosi odluku da podigne novi grad koga naziva El Kahira (Kairo).
U Kordobi je umro glasoviti lingvista i vrsni poznavatelj arapskoga jezika, rektor kordobskog sveučilišta Ebu Ali el Kali. Rođen je u Armeniji, studirao arapski jezik i književnost na bagdadskom sveučilištu. Bio je osobni prijatelj i savjetnik umejjidskog halife El Hakema. Pisac je glasovitog enciklopedijskog djela ( ) od 3.000 stranica. U razvoju arapskog jezika odigrao je ključnu ulogu. Jedan je od utemeljitelja dva pravila arapskog jezika ( ). Smatra se najznačajnijim etimologom arapskoga jezika, iako nije bio podrijetlom Arap.
359. godina po Hidžri:
Te godine Irak je pogodila nestašica hrane i drugih prehranbenih proizvoda. Vlasti su zapravo podigle cijenu hrane, a sve u cilju povećanja poreza. Kada je vlada uvidjela da ce ova povišica imati ozbiljne posljedice po javni poredak, naredila je da se cijene snize.
Zbog visokih cijena hrane mnogo je stanovnika napustilo Irak i odselilo se u druge krajeve.
360. godina Hidžre:
U mjesecu ramazanu izbio je veliki požar na tržnici Sulasa’ u Bagdadu. Izgorjelo je mnogo dućana, radiona, drvene građe, konja, magaraca, deva i ostalih životinja. Nedugo nakon toga požar se pojavio u Bagdadu na jos tri lokaliteta. Kroničari tvrde da je izgorjela jedna četvrtina Bagdada.
Te godine vodostaj Tigrisa je toliko opao da su svi bunari koji su se oslanjali na njega presušili.
361. godina Hidžre:
Te godine Bagdad se tresao od nemira koje su izazvali provokatori i političke stranke. Pljačkaši i lopovi su iskoristili nemire da kradu i pljačkaju i tako su još više podgrijali nemire. Te godine u Bagdad je došlo mnostvo vojnika iz cijele države jer se spremao ratni pohod protiv Bizanta. Bezposlena vojska po ulicama Bagdada izazivala je tuče i nemire, koji su se potom prenijeli na vječitu neuralgičnu točku sukobe između Sunnija i Ši'ita. U tim nemirima zapaljeno je predgrađe Bagdada Kerb koje je u cjelosti izgorjelo, a radnje sa zlatom i draguljima opljačkane.
U mjesecu saferu na nebu se pojavila ogromna zvijezda s velikim odsjajom. Nad Bagdadom se čuo snažan prasak, kao da je grom pukao. Ta se zvijezda mogla opazati na nebu sve do mjeseca ševvala.
362. godina po Hidžri:
Tek što je obnovljeno predgrađe Kerb, ponovo ga je zahvatio požar, sada katastrofalnih razmjera. Jedan trgovac na pragu svoga dućana ubio je jednog lopova koji mu je pokušao ukrasti novac. Svjetina je navalila na trgovca, ubila ga a potom mu zapalila dućan. Tako podivljala svjetina je išla ulicama Bagdada rušeći sve pred sobom. Šef bagdadske policije šalje odred policajaca da spriječi divljanje. Dolazi do sukoba. U tom sukobu poturena je vatra pod dućane. Požar je zahvatio cijeli kvart koji je do temelja izgorio. U tom požaru život je izgubilo 17.000 ljudi, 300 dućana, 33 džamije i robe neprocjenjive vrijednosti.
363. godina po Hidžri:
U mjesecu zil-hidždžetu grad Vasit zahvatio je strahovit zemljotres. Podatke o žrtvama povjesničari ne navode.
364. godina po Hidžri:
Na nebu iznad Afrike pojavila se velika repatica s velikim odsjajem na nebu. Ostala je na nebu skoro mjesec dana, da bi nakon toga nestala.
367. godina Hidžre:
U Africi na nebu u pravcu istok-sjever pojavila se velika crven na nebu kao ogroman plamen. Među pučanstvom je nastala panika, jer je vladalo mišljenje u narodu da crven na nebu predskazuje veliku nesreću.
Te godine u grad El Mehdijju pogodio je snažan potres, koji je tresao zemlju 40 dana.
Emir hadžija i hadždža bio je Badis ibni Zejri. Pred sami hadž su mu došli lopovi nudeći mu 50.000 dinara da ih policija ne progoni. Badis je “pristao” tražeći od njih da se svi lopovi okupe kod njega i da se dogovore o pravilima ponašanja. Okupilo ih se oko trideset. Kada je upitao tko nije došao na sastanak, oni mu se zavjetovaše da su svi došli. Naredio j e da se svi pohapse i da se svakom od njih odsjeće ruka.
Te godine rijeka Tigris je poplavila lijevu obalu i načinila ogromne štete usjevima, lađama i trgovačkoj robi.
368. godina po Hidžri:
Te godine mnoge muslimanske pokrajine su se tresle od potresa. Potresa je najviše bilo u Bagdadu gdje SU načinili velike štete.
370. godina po Hidžri:
Obadvije bagdadske rijeke su nadošle, probile nasipe i načinile velike štete i ljudske žrtve. Zanimljivost je da SU poplave potrajale puna tri mjeseca.Svi SU bagdadski kanali uništeni.
371. godina po Hidžri:
Puni tjedan dana bjesnio je požar u bagdadskom predgrađu Kerhu. Načinjene
SU velike materijalne štete, a bilo je i žrtava.
373. godina Hidžre:
Nad Bagdadom je zasjala ogromna zvijezda. Prigodom pojave začuo se strahoviti prasak, mnogo jači od udara groma.
Irak je zahvatila velika nestašica hrane i divljanje cijena. Usljed gladi masa je ljudi pomrla, a naročito sirotinje i beskućnika.
U ovoj godini je zabilježen početak pokrštavanja Rusa. Nakon što su muslimanske vlasti 370.h. pustile iz zarobljeništva jednog od trojice sinova cara Romanosa, Vardisa ovaj je sa svojim pristašama odlučio da opsjedne Konstatinopol, zbog nekih neraščišćenih računa s braćom.
Kada su dvojica braće na vlasti vidjeli da se neće spasiti, zatrazili su pomoć od Rusa, nudeći svoju sestru ruskome kralju. Ona se međutim nije htjela udati za nekršćanina i zatražila od njega da prihvati kršćanstvo, što ovaj i prihvati. Nakon toga ruska je vojska napala Vardisa i pobjedila njegovu vojsku, a sam Vardis je poginuo u jednoj od bitaka. Na prijestol u Bizantu je došao Basil i bio jedan od najuspješnijih careva. Ratovao je s Bugarskom 35 godina. Povjesničari tvrde da je Basil jako poštivao islam i muslimane. Postoji predaja da je vodio s muslimanima pregovore oko prelaska Rusa na islam. Bili su spremni prihvatiti islam uz uvjet da im se dozvoli upotreba alkohola. Kako nitko od muslimana nije mogao donijeti takvu fetvu, propali su pregovori oko njihova islamiziranja.
