Dijaspora je u prvih šest mjeseci 2026. godine u Bosnu i Hercegovinu poslala čak 2,17 milijardi KM, pokazuju podaci Centralne banke BiH.
Riječ je o iznosu koji odgovara prosjeku od gotovo 12 miliona KM dnevno, što dovoljno govori o značaju novca koji građani zaposleni u inostranstvu šalju svojim porodicama i rodbini.
Novčane doznake nastavljaju rasti, dok ekonomisti upozoravaju da one imaju važnu ulogu u održavanju životnog standarda i socijalne stabilnosti u zemlji.
Prema podacima Centralne banke BiH, tokom prvog kvartala 2026. godine novčane doznake iz inostranstva iznosile su 956,6 miliona KM.
U drugom kvartalu zabilježen je još veći priliv, od približno 1,2 milijarde KM.
Ukupan iznos za prvo polugodište dostigao je 2,17 milijardi KM.
Za poređenje, u istom periodu prošle godine evidentirano je 934,07 miliona KM u prvom kvartalu i približno 1,1 milijarda KM u drugom.
To pokazuje da se rast priliva novca iz inostranstva nastavio i tokom 2026. godine.
Osim novčanih doznaka, BiH prima i druge vrste transfera.
Ukupni tekući transferi u prvom polugodištu iznosili su približno 2,97 milijardi KM.
U taj širi statistički pokazatelj ulaze različite kategorije primanja iz inostranstva, pa ga ne treba poistovjećivati isključivo s novcem koji radnici šalju porodicama.
Koliko novca, zapravo, dolazi iz inostranstva?
Zvanični podaci ne obuhvataju nužno svaki pojedinačni novčani transfer koji iz dijaspore stigne u Bosnu i Hercegovinu.
Centralna banka BiH i ranije je upozoravala da se dio novca donosi lično ili šalje neformalnim kanalima.
Zbog toga podaci o doznakama predstavljaju statističke procjene zasnovane na dostupnim izvorima, a ne jednostavan zbir svih pojedinačnih bankovnih uplata.
Također, doznake iz inostranstva treba razlikovati od penzija i drugih socijalnih primanja koja građani ostvaruju iz drugih država.
Prema podacima za prvo polugodište, socijalna davanja iz inostranstva u prvom kvartalu iznosila su približno 339,5 miliona KM, a u drugom 372 miliona KM.

