Bliski istok

Iračka vlada razoružava šiitske milicije povezane sa Iranom

AA-20261117-43108862-43108844-KATAIB_HEZBOLLAHS_STRONGHOLD_IN_IRAQS_JURF_ALSAKHAR_REGION

Autor: Al Jazeera

Jurf al-Sakhar, uporište boraca (šiitskih) povezanih s Iranom u Iraku, postao je žarište opsežne antikorupcijske kampanje koju je pokrenula vlada premijera Alija al-Zaidija nakon optužbi za krijumčarenje nafte.

Područje se nalazi oko 60 kilometara jugozapadno od Bagdada i prostire na približno 345 kvadratnih kilometara. Ima izuzetan strateški značaj jer se nalazi uz šiitsku hodočasničku rutu između iračke prijestolnice i grada Karbale.

Nekada je bilo mjesto vojnoindustrijskih kompleksa bivšeg predsjednika Saddama Husseina, zbog čega je njegova geografija pogodna za testiranje, proizvodnju i skrivanje oružja.

Nakon invazije na Irak predvođene Sjedinjenim Američkim Državama 2003. godine, kojom je svrgnut Hussein, ovo područje postalo je poprište oružanih sukoba. Grupa ISIL (ISIS) zauzela ga je 2014. godine, ali su iračke Snage narodne mobilizacije (PMF), krovna organizacija većinom šiitskih oružanih grupa koje podržava Iran, iste godine ponovno preuzele teritoriju.

Kataib Hezbollah, jedna od najvećih grupa unutar PMF-a, potom je uspostavio potpunu kontrolu, preimenovao područje u Jurf al-Nasr i zabranio pristup državnim institucijama. Milicija je zatvorila grad, navodeći sigurnosne razloge, čime je faktički onemogućila povratak oko 140.000 raseljenih stanovnika.

Naftni skandal

Prošle sedmice procurio je obavještajni izvještaj prema kojem su od 2021. godine iz dva državna naftovoda koji prolaze kroz zatvoreno područje izvučene sirove nafte vrijedne milione dolara. Prema dokumentu koji je pripremilo iračko Ministarstvo unutrašnjih poslova, počinioci su navodno izgradili improvizirane podzemne rafinerije za preradu ukradenih sirovina.

Te informacije navele su Al-Zaidija da formira visoki istražni odbor koji je 13. novembra, uz vojnu podršku, ušao u zabranjenu zonu kako bi potvrdio postojanje ilegalnih postrojenja. Odbor je ranije ove sedmice saopćio da je identificirao nekoliko lokacija povezanih s operacijama krijumčarenja, ne navodeći imena onih koji su navodno umiješani.

U okviru antikorupcijske akcije smijenjeno je i devet visokih sigurnosnih i administrativnih zvaničnika u pokrajini Babil, među njima šef pokrajinske policije i direktor Kompanije za naftovode.

Prema iračkoj državnoj novinskoj agenciji INA-i, vlada je naredila oružanim snagama da uđu u Jurf al-Sakhar te odredila rok da se oružana frakcija povuče iz područja. Prema izvještajima, rok za povlačenje istječe u petak.

Kataib Hezbollah negira optužbe za krijumčarenje nafte. U oštro intoniranim saopćenjima optužio je Al-Zaidija za korupciju i akciju predstavio kao kampanju političke ucjene. Kao veliku demonstraciju snage, milicija je pred dolazak vladinog odbora mobilizirala oko 8.000 boraca iz različitih pokrajina prema Jurf al-Sakharu.

Irački pisac i novinar Hamza Mustafa rekao je za Al Jazeeru da vojno pokazivanje snage prikriva dublju ranjivost. „Ono što brigade rade mobilizacijom na terenu možda je njihova posljednja linija odbrane, nakon što je njihov položaj oslabljen zbog operacija krijumčarenja nafte“, rekao je Mustafa, dodajući da raniji narativ o borbi protiv „terorizma“ više nije održiv.

Sigurnosni stručnjak Saif Raad rekao je da je žestok otpor milicije vođen ekonomskim interesima, usljed navoda da se zatvorena zona koristi i za rad hiljada ilegalnih ribogojilišta. „Očaj oko ovog područja nije iz sigurnosnih, nego iz finansijskih razloga“, kazao je Raad, bivši vojni oficir.

Vojni zastoj

Od stupanja na dužnost u maju, Al-Zaidi je razoružavanje svih oružanih frakcija u zemlji, uključujući Kataib Hezbollah, postavio kao prioritet. To dolazi i pod pritiskom SAD-a, koji već dugo traži rasformiranje boraca koje podržava Iran. Prvobitni rok, 30. septembar 2026. godine, da se sve oružje stavi pod kontrolu države, u međuvremenu je pomjeren na juni 2027. godine.

„Ovo pitanje dolazi u kontekstu uklanjanja svih izgovora oružanim frakcijama nakon što je otkriveno da krijumčare naftu“, rekao je Mustafa.

Irački politički analitičar Fadel Abu Ragheef rekao je za Al Jazeeru da se Al-Zaidi nalazi u posebnoj poziciji da poduzima ovako presedanske korake protiv ukorijenjenih interesa. „On nije došao iz stranačkog ili blokovskog zaleđa, pa njegove odluke odlikuju hrabrost i odlučnost“, ocijenio je Abu Ragheef.

Zastoj je duboko podijelio irački vladajući Koordinacijski okvir, zbog čega lideri poput Nourija al-Malikija, Hadija al-Amirija, Qaisa al-Khazalija i Ammara al-Hakima iza kulisa intenzivno posreduju. Abu Ragheef je rekao da su te frakcije naročito osjetljive na pitanja poput razoružavanja.

„Njihov stav postaje tvrđi kada čuju riječi ‘razoružavanje’ ili ‘obuzdavanje’, pa su se pojmovi promijenili: od razoružavanja i obuzdavanja prema organiziranju i upravljanju“, rekao je Abu Ragheef, dodajući da je promjena otvorila ključni prostor za pregovore do roka u junu 2027. godine.

Dok se rok u petak približava, Iran je također intervenirao kako bi spriječio direktan vojni sukob. Esmail Qaani, komandant Snaga Quds Iranske revolucionarne garde, otputovao je u Bagdad da posreduje u krizi i pokuša pronaći rješenje. Qaani i Al-Zaidi navodno su razgovarali do zore u utorak te postigli privremeni dogovor prema kojem bi se Kataib Hezbollah „uskoro“ povukao.

Ipak, Mustafa je upozorio da kriza nije potpuno riješena.

„Qaani zasad nije uspio raspetljati situaciju kao što je to ranije činio“, rekao je, ukazujući na historijski utjecaj Irana i dodajući da je Teheran shvatio kako je pitanje veće od očekivanog zbog Al-Zaidijeve odlučnosti.

Raad je izrazio slično mišljenje, naglasivši premijerovu odlučnost da centralizira kontrolu nad oružjem. Uporedio ju je s nedavnim uspješnim smirivanjem oružanih grupa u distriktu Sinjar.

„Premijera neće spriječiti ni Qaani ni bilo ko drugi da vrati vlast vrhovnog komandanta oružanih snaga nad svim iračkim teritorijama“, rekao je. „Ova kriza je početak obnove suverene odluke države.“

Facebook
WhatsApp
X
Email
VEZANE VIJESTI