Autor: N P./Faktor
Nepoštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustava i zakona države BiH te opstruiranje njenog evropskog puta od ponedjeljka je i zvanična politika Rusije prema našoj zemlji. Ambasador Rusije Petar Ivancov podržao je kontroverzna zakonska rješenja koja je MUP RS-a uputio u skupštinsku proceduru, saopćeno je nakon sastanka ruskog diplomate i ministra unutrašnjih poslova RS-a Dragana Lukača.
Odnosi se to, prije svega, na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS-a, koji, između ostalog, podrazumijeva uvođenje rezervnog policijskog sastava, što je u direktnoj suprotnosti sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, odnosno njegovim aneksima 1 i 11.
Strane u sukobu u BiH su se tim Sporazumom obavezale na raspuštanje svih snaga, izuzev policijskih snaga koje je odobrio IPTF. To predviđa i obavezu raspuštanja rezervnih policijskih sastava. Sudeći prema sadržaju Nacrta kojeg je usvojila Narodna skupština RS-a, rezervni sastav policije RS-a bi brojao oko 1.000 policijskih službenika, čime bi se narušio balans policijskih snaga među bh. entitetima. Za Rusiju je to sasvim uredu.
Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS-a podrazumijeva i mogućnost “legendiranja”, odnosno skrivanja identiteta osoba koje se mogu koristiti kao informatori ili prikriveni istražitelji pri provođenju posebnih istražnih radnji. Posebne istražne radnje, poput korištenja prikrivenih istražilaca i informatora, striktno su definirane Zakonom o krivičnom postupku BiH, kojim su utvrđeni i uvjeti za njihovu primjenu i kontrolu. Njihovo provođenje određuje sudija za prethodni postupak na obrazloženi pismeni prijedlog tužioca, dok usvojeni Nacrt predviđa da, suprotno Zakonu o krivičnom postupku BiH, ulogu sudija i tužioca preuzima direktor Policije RS-a.
“Pokretanjem postupka legendiranja” prije donošenja naredbe o provođenju istrage radi izmjene identiteta istražitelja i izrade odgovarajućih dokumenata, poput pasoša, lične karte ili čak registarskih tablica, u potpunosti se izbjegava kontrola zakonitosti primjene istražnih radnji, koju vrši Sud i Tužilaštvo. Dokazi koji bi se prikupili na osnovu izmijenjenog Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS-a bi u krivičnom postupku pred pravosudnim institucijama bili neiskoristivi. Predložene izmjene su, s tim u vezi, u suprotnosti sa Ustavom BiH i Zakonom o krivičnom postupku BiH te čak i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Za Rusiju je to sasvim uredu.
Stav (7) člana 7. Nacrta predviđa mogućnost legendiranja “policijskih službenika druge države” i “drugih lica”, što u praksi znači mogućnost dodjeljivanja stranom policijskom službeniku ili pripadniku strane obavještajne službe identitet i sve potrebne dokumente BiH, čime bi bilo omogućeno neometano infiltriranje tih osoba. Tako bi, ilustracije radi, obavještajci iz Rusije od MUP-a RS-a mogli dobiti sve potrebne ispravne indentifikacione dokumente države BiH sa lažnim imenom. Za Rusiju je to sasvim uredu, što i ne čudi.
Usvojeni Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS-a je u suprotnosti sa pravnom tekovinom Evropske unije te praksom i standardima Vijeća Evrope, što potvrđuje ocjena “neprimjenjivo”, koja je priložena uz radni materijal koji je dostavljen zastupnicima. Usvajanje ovakvih zakonskih rješenja predstavlja direktnu prepreku evropskom putu BiH. Za Rusiju je to sasvim uredu.
