Nepoštivanje vladavine prava od visokog predstavnika trebalo bi zacementirati njegov mandat u Bosni i Hercegovini kao njemačkog namjesnika koji je u srcu Evrope širio kolonijalno ugnjetavanje, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država (SAD), kazala je Tanya Domi, vanredna profesorica na Columbia University i Harriman Institutu u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Domi, vrsni znalac naših i balkanskih i bosanskih prilika u novijoj prošlosti, ali i animator suštinskih, demokratskih promjena i tranzicije ovih zemalja u okrilje modernog demokratskog poretka i vrijednosti liberalne demokracije, govorila je na redovnoj sesiji Kruga 99 na temu: “Usponi i padovi politike SAD u BiH i na Balkanu u posljednjih 30 godina”.
U aprilu 2021. godine objavila je uvodnik u časopisu “Foreign Policy” pod naslovom “Bosna ide prema još jednom slomu: Nemar EU i SAD-a omogućava Rusiji da raspiruje etničke strasti”.
– Sa žaljenjem moram reći da je sve što smo napisali predvidjelo nadolazeću krizu koja je ilustrirana američkim zagrljajem, koji je potpomogao ured visokog predstavnika, prihvatajući saradnju Dragana Čovića i Milorada Dodika na delegitimizaciji demokratije, otimanjem ideje o reformi iz presude u predmetu Sejdić – Finci, koju su zamijenili formulom koja potiče najgore porive da se bosanskim hrvatskim nacionalistima da više utjecaja u Domu naroda kroz preveliku zastupljenost – kazala je Domi.
Prema njenim riječima, ne samo da je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo novi izborni zakon tokom provođenja izbora u oktobru 2022. kršeći bosanskohercegovački zakon, nego je time prekršio i protokole Venecijanske komisije na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država.
Postupci visokog predstavnika nanijeli stvarnu štetu
– Nepoštivanje vladavine prava od visokog predstavnika trebalo bi zacementirati njegov mandat u BiH kao njemačkog namjesnika koji je u srcu Evrope širio kolonijalno ugnjetavanje, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država. Njegovo korištenje bonskih ovlasti sada predstavlja stvarnu prijetnju suverenitetu BiH i potkopava demokratske težnje za BiH. Taktika američke vlade u Bosni zaslužuje podsmijeh koji su mnogi Bosanci izrazili na ulicama. Tvrdim da su postupci visokog predstavnika nanijeli stvarnu štetu ionako kompliciranom političkom poretku stvorenom pod okriljem Dejtonskog mirovnog sporazuma – istakla je Domi.
Podsjetila je da je čak i Richard Holbrooke prije svoje smrti priznao da Dejtonski sporazum nikada nije trebao ostati na snazi zauvijek, bez izmjena i dopuna.
– Međutim, Amerika je očito izgubila apetit za promicanjem legitimnih promjena bosanskog ustava koji je Amerika napisala i koji ostaje na snazi kao pravna struktura ove zemlje – isključujući Jevreje, Rome i one koji se odbijaju izjasniti o svojoj etničkoj pripadnosti i zabranjujući im da se kandidiraju na izborima. Odluke Suda EU za ljudska prava o izbornoj neravnoteži i diskriminirajućem ustavu trebale su biti prva stvar koja bi pokrenula razmatranje upotrebe bonskih ovlasti. Ako ništa drugo, ove sudske odluke trebale su biti djelomično ili u cijelosti nametnute kada je visoki predstavnik odlučio nametnuti ‘reformske mjere’ za poboljšanje izbornog sistema. Ove su odluke visoki predstavnik i Sjedinjene Američke Države ostavili po strani – pojasnila je Domi.
Kako je kazala, američkih trupa odavno nema u BiH, ali “toleriranje nacionalističkih siledžija, posebno onih koji zastupaju interese Rusije, nije strateški pristup potpori napaćenoj Bosni, niti drugim dijelovima Balkana”.
– SAD dosljedno traži politička rješenja koja su suprotna našim temeljnim vrijednostima demokratije, jednakosti i poštivanja vladavine prava. Čini se da je Amerika odustala od ideje o građanskoj, demokratskoj Bosni i drugim dijelovima Balkana. Tome u prilog govori činjenica da State Department trenutno naporno radi na pružanju ruke pomoći nikome drugom do Aleksandru Vučiću, predsjedniku Srbije. A zapad ne dobiva mnogo zauzvrat za te svoje napore – naglasila je Domi.
Pozvala je ljude da nastave protestovati na ulici za ono što je ispravno – za plaću od koje se može pristojno živjeti i pravo na kandidaturu.
– Što se tiče BiH, pozivam bosanske državljane da rade s bosanskom dijasporom u Sjedinjenim Američkim Državama kako bi se sastali sa svojim članovima Kongresa i senatorima. Da bi se utjecalo na američku vanjsku politiku, ti razgovori se moraju obaviti sa zainteresiranim članovima Kongresa. To je put kojim treba ići uz vršenje pritiska na Bidenovu administraciju da prestane sa ovim realpolitičkim pristupom Beogradu kao težištu Balkana. SAD, Velika Britanija i EU trebaju razbiti ‘srpski svet’ koji je stvorio Vučić. Prestanite igrati očiglednu igru izluđivanja. Beograd je centar nestabilnosti za regiju i diplomati koji i dalje nastoje odvojiti Srbiju od Rusije trebali bi uvidjeti uzaludnost tog cilja. Podržite građanska udruženja i finansirajte nevladine organizacije koje rade na demokraciji širom Balkana. Ovdje su ideje, nada i aktivizam i dalje živi – kazala je Domi.
Vanjska politika SAD-a prema Balkanu i BiH
Mišljenja je da SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i EU moraju raditi sa civilnim društvom podupirući demokratiju i ljudska prava.
– Dok ukrajinsko-ruski rat ulazi u svoju drugu godinu, sada je važnije nego ikad promicati demokratiju, ljudska prava i jednakost. Bilo kakva druga nastojanja diplomata da naprave dogovore s onima koji rade protiv ovih osnovnih načela nije put do izlječenja Balkana – dodala je Domi.
Adil Kulenović, predsjednik “Kruga 99”, kazao je da je u proteklih 30 godina ključna karakteristika vanjske politike SAD-a prema Balkanu i BiH bila obilježena sukcesivnim oscilacijama i neočekivanim usponima i padovima.
– Usponima uvijek i onda kada je ta politika slijedila vlastite demokratske i civilizacijske vrijednosti kao ispravnu mjeru odnosa prema drugim nacijama – državama. I padovima, onda kada su kao mjera tih odnosa prevladavali realpolitički, pragmatični interesi i nepoznati ciljevi. Ponekad nam se činilo, sasvim pojednostavljeno, kao da su oni zavisili od rejting listi sa predizbornih kampanja, koje se dešavaju svake dvije godine, nego od moćne i sofisticirane političke strategije utemeljene na demokratskim mjerilima – rekao je Kulenović.
Smatra da je prije tridesetak godina za ljude u BiH neodoljiva bila euroatlantska mrkva očekivane demokratske tranzicije za koju se vjerovalo da joj u korijenu stoje Sjedinjene Američke Države.
– Naše bosansko iskustvo podsjeća da nikada ne treba gubiti iz vida ogromni demokratski kapacitet SAD i uvijek moguću alternativu – dodao je Kulenović.
