Nekoliko američkih zakonodavaca, saveznika izraelske desnice, pripremaju opasnu rezoluciju u Kongresu koja nastoji promijeniti dugogodišnji status quo, a koji regulira kompleks džamije Al-Aqsa u okupiranom Jeruzalemu, otkriva Middle East Monitor .
Inicijativu predvode kongresmeni Claudia Tenney (republikanka – New York) i Clay Higgins (republikanac – Louisiana), a podržavaju je Cionistička organizacija Amerike i Zaklada za istinu Bliskog istoka, dvije desničarske skupine blisko povezane s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.
Prema nacrtu teksta, rezolucija poziva Zastupnički dom SAD-a da potvrdi izraelski suverenitet nad džamijom Al-Aqsa, koju Izrael naziva Hramskom gorom, te da prizna ono što opisuje kao “neotuđivo pravo židovskog naroda na potpuni pristup lokaciji i njihovo pravo na molitvu i bogoslužje na njoj, u skladu s načelima vjerske slobode.”
Prijedlog također ponovno potvrđuje američko priznanje Jerusalema kao nedjeljive prijestolnice Izraela. Opisuje lokaciju kao “najsvetiju u judaizmu” i “sveto mjesto za kršćane i muslimane”, tvrdeći da se Židovi i kršćani suočavaju s “ozbiljnim ograničenjima” pristupa u usporedbi s muslimanima.
Iako je uokvirena kao pitanje vjerske jednakosti, analitičari upozoravaju da rezolucija zapravo nastoji poništiti Sporazum iz Wadi Arabe iz 1994. između Jordana i Izraela, kojim je formalno uspostavljeno hašemitsko skrbništvo nad džamijom Al-Aqsa i potvrđen postojeći status quo.
Prema tom sporazumu, jordanski islamski vakuf održava administrativnu i vjersku vlast nad lokacijom. Svaka promjena ovog sustava mogla bi imati ozbiljne političke i sigurnosne implikacije diljem regije.
Posmatrači opisuju inicijativu kao “opasan politički potez”, u skladu s agendom izraelske desnice o uspostavljanju potpune kontrole nad okupiranim Jerusalemom i podjeli džamije Al-Aqsa vremenski i prostorno — politika kojoj se dugo protive Palestinci, Jordan i veći dio međunarodne zajednice.
Poziv na hitnu arapsku i islamsku akciju
Palestinski istraživač Abdullah Maarouf upozorava da opasnost američke rezolucije leži ne samo u vjerskoj dimenziji, već i u ozbiljnim političkim posljedicama, budući da donošenje takvog zakona praktički znači objavu rata jordanskom skrbništvu i suverenitetu nad džamijom Al-Aqsa, što će američku administraciju dovesti u izravan sukob s Jordanom i cijelim islamskim svijetom.
Ma’rouf je naglasio da će “svaka jordanska popustljivost po ovom pitanju dovesti do masovnog narodnog sukoba interno i unutar islamskog svijeta”, pozivajući Amman da “poduzme hitne mjere” kako bi zaustavio ove pokušaje prije nego što postanu stvarnost.
Maarouf je također pozvao na hitnu arapsku i islamsku akciju, upozoravajući da samo uvođenje takvog prijedloga zakona u Kongres predstavlja “agresivan korak ništa manje opasan od napada na bilo koje od temeljnih načela islama”, naglašavajući da šutnja o takvim inicijativama potiče desničarske skupine da nastave s poticanjem širokog vjerskog sukoba.
Ma’rouf je dodao da je ovaj novi američki projekat “izraz čistog vjerskog ludila koje nema nikakve veze s američkim interesima.” Istaknuo je da ovaj projekt odražava infiltraciju vjerskog cionističkog pokreta u američko donošenje odluka, upozoravajući da bi njegovo usvajanje gurnulo Washington u “otvoreni vjerski sukob s islamskim svijetom.” Zaključio je rekavši: “Ako razumni ljudi u Sjedinjenim Državama i svijetu ne poduzmu mjere da zaustave ovo ludilo, posljedice će biti katastrofalne, a ni Washington ni Tel Aviv neće biti pobjednici u besmislenom i beskrajnom vjerskom ratu.”
