“Namjera Karadžića je bila da se u Srebrenici počini genocid i da se ukloni i uništi muslimansko stanovništvo. On je upravljao operacijom u Srebrenici i jasno je da je imao genocidnu namjeru. Njegova namjera je bila da ukloni bosanske muslimane, muškarce iz Srebrenice. Ljutilo ga je što su neki uspjeli da pobjegnu”, navelo je Tužilaštvo u svojoj završnoj riječi.
Bošnjački oficir za vezu sa Haškim tribunalom Amir Ahmić kazao je za Anadolu Agency (AA) je istakao kako se tužilac danas najviše fokusirao na opsadu Sarajeva i na genocid u Srebrenici.
“Za opsadu Sarajeva danas je rekao da on prilaže svoje mišljenje kad su u pitanju presuđene činjenice koje su se desile u dvije presude: protiv Stanislava Galića i Dragoljuba Miloševića i da on nema tu puno toga da doda. Osvrnuo se i na dokaze odbrane koja je tvrdila da Sarajevo nije bilo u opsadi, da je bio otvoren grad i da je Armija BiH, odnosno tadašnja bosanska vlada, uzrokovala većinu incidenata, kao i da je bosanska vlada ustvari ubijala svoje građane. Tužilac je ekscplicitno rekao da je to laž i obmana, da to nije nikakva politika. Čak je tužilac rekao da je i postojala takva zavjera, koja u suštini ne postoji, da bi do danas svjetska javnost ili međunarodna zajednica saznali da bosanska vlada ubija svoje građane”, rekao je Ahmić za AA.
Napominje kako je tužilac tokom današnjeg izlaganja u nekoliko navrata Karadžića okarakterisao lažovom koji iznosi neistinite dokaze.
“Tužilac je jasno objasnio situaciju oko Srebrenice. Ponovo se osvrnuo na dokaze odbrane koja je tvrdila da nije bilo genocida nego samo borba između dvije vojske. Tužilac je ponovo rekao jasno da je Karadžić i u ovom slučaju koristio lažne dokaze, lažne svjedoke, lažne evidencije, želeći da predstavi da je Srebrenica neki incident i da se Srebrenica nije desila. Tužilac je veoma eksplicitno rekao da je to još jedna nova laž Karadžića u vezi sa ovim postupkom”, istakao je Ahmić.
Na kraju ističe kako je tokom dva dana izlaganja Tužilaštvo oko 70 posto vremena posvetilo dokazima i završnom podnesku odbrane.
“Jučer je bilo zanimljivo, a možda je prošlo nezapaženo, da se tužilac u nekoliko navrata osvrnuo na politiku bosanske vlade jer je Karadžić u svome podnesku tvrdio da je Alija Izetbegović bio izvor sukoba, da je potencirao rat i da je Islamska deklaracija bila osnova za rat u BiH. Tužilac je u tri – četiri navrata rekao da je to laž, da Alija Izetbegović uopšte nije bio izvor sukoba i da je politika bosanske vlade bila ta da spašava BiH, i da Islamska deklaracija ne govori o bilo kakvom ratu i genocidu. Tužilac je u nekoliko navrata eksplicitno rekao da je Alija Izetbegović bio državnik i mirotvorac na kojeg treba da se ugledaju ne samo oni u BiH nego i u regionu”, zaključio je Ahmić.
Tužilaštvo i odbrana iznosit će završne riječi do 2. oktobra, nakon čeka će uslijediti iznošenje argumenata u postupku replike i duplike u utorak, 7. oktobra.
Inače, Karadžić je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine.
Uhapšen je nakon niz godina skrivanja i prebačen u Den Haag iz Srbije 30. jula 2008. godine, dok mu je suđenje po 11 tačaka optužnice započelo 26. oktobra 2009. godine.
Tužilaštvo je u ovom slučaju izvelo 195 svjedoka koji su lično svjedočili u sudnici, suci su pozvali i sami jednog svjedoka, dok je odbrana izvela njih 238.
Karadžić, koji se u sudskom postupku zastupao sam, do kraja se borio pravnim sredstvima kako bi osporio postupak i poništio ga. Ipak, prvostepeni i žalbeni suci su odbili sve njegove pokušaje tako da se dugotrajno suđenje približilo samom kraju.
Također, Karadžić je uputio i niz zahtjeva za ponovnim pozivanjem više svjedoka u vezi na vrijeme neobjelodanjenih dokaza tužilaštva. Ipak, suci su zaključili da pri tom nije dao ni jednu valjanu osnovu zbog čega bi objelodanjeni materijal bio relevantan da bi zahtijevao ponovno pozivanje. Suci su odbacili i zahtjev tužilaštva za ponovnim otvaranjem postupka u vezi sa masovnom grobnicom Tomašica.
Očekuje se da bi u slučaju Karadžića Haški tribunal konačnu odluku mogao donijeti sredinom ili krajem 2015. godine.
(Bportal.ba)
