Bosna i Hercegovina u 2023. godinu ulazi sa statusom kandidata za prijem u Evropsku uniju (EU), ali to nije zasluga domaćih zvaničnika, nego okolnosti na globalnom planu i, kako tvrde analitičari, bojazni Zapada da bi se ruska „avantura“ u Ukrajini mogla proširiti i na područje Balkana, odnosno BiH.
Vlast u FBiH nakon općih izbora još nije formirana. Izbor predsjednika i potpredsjednika ovog entiteta zavisit će od volje delegata u klubovima naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, gdje većinu u bošnjačkom klubu ima SDA, pa bi najave o formiranju vlasti „bez SDA“ u ovom entitetu mogle biti preuranjene.
„Proteklu 2022 u BiH obilježila je javna zapadna podrška Miloradu Dodiku (SNSD) i Draganu Čoviću (HDZ), proruskim političarima, da nakon općih izbora formiraju vlast, zadrže stečene pozicije i tako nastave razbijati BiH. Zapad je preko visokog predstavnika Christiana Schmidta nametnuo izmjene Ustava FBiH i izbornog zakona i dodatno pogodovao navedenim proruskim igračima“, kaže za DW Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) sa sjedištem u Ljubljani.
Bećirović dodaje da sporna odluka Christiana Schmidta nije uticala na dodjelu kandidatskog statusa BiH. „Dodjela kandidatskog statusa nema nikakve veze sa odlukom visokog predstavnika Schmidta, jer je odluka Evropskog vijeća zasnovana na promjeni geopolitike zbog ruske invazije na Ukrajinu. BiH nije ispunila skoro ništa od postavljenih prioriteta od strane EU. Nažalost, Schmidtova odluka je samo dodatno usložila odnose i potakla dalju dezintegraciju BiH“, kaže Bećirović.
Vlast u FBiH nakon općih izbora još nije formirana. Izbor predsjednika i potpredsjednika ovog entiteta zavisit će od volje delegata u klubovima naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, gdje većinu u bošnjačkom klubu ima SDA, pa bi najave o formiranju vlasti „bez SDA“ u ovom entitetu mogle biti preuranjene. „Formiranje vlasti uz pomoć međunarodnog faktora, čemu je konkretan doprinos dao i Schmidt svojim odlukama, ima za cilj eliminiranje SDA, koja je pobjednik izbora na nivou Parlamentarne skupštine BiH i Parlamenta Federacije BiH. Time se gubi smisao izbora, a prednost daje postizbornom inženjeringu i sabiranju izbornih rezultata više marginalnih političkih subjekata“, kaže Bećirović. Sagovornik DW-a zato u 2023. godini očekuje turbulencije u političkom djelovanju, pa i proteste građana jer su, kako tvrdi, stranke „Osmorke“ učestvovale u „željoteci“ Dragana Čovića i Milorada Dodika, piše DW.
