Popis stanovništva u Hrvatskoj se trebao realizovati na proljeće, ali zbog pandemije odgođen je za deveti mjesec. Ovo je prvi popis u Hrvatskoj od kako je postala članica EU i prvi popis koji se dijelom realizuje online. Međutim, ujedno bi mogao biti i posljednji ovakve vrste obzirom da će Hrvatska od iduće godine biti dužna slati godišnji izvještaj o stanovništvu Eurostatu.
Iako su prava manjina u Hrvatskoj vrlo dobro zakonski regulisana stanje na terenu po brojnim parametrima ne ide u prilog manjinama. Postoji diskrepancija između onoga što je na papiru i onoga što se sprovodi u djelo.
Stanje u bošnjačkoj zajednici u Hrvatskoj je izuzetno složeno.
Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine Bošnjaci su bili druga manjina u Hrvatskoj s 31.472 pripadnika. Sa druge strane nalazi se oko 20.000 stanovnika koji se izjašnjavaju kao „Muslimani“ ili Hrvati islamske vjere. Postavlja se pitanje hoće li ovaj popis pokazati nacionalnu zrelost Bošnjaka ili će se udio Hrvata muslimana i „Muslimana“ povećati zbog čega će Bošnjaci postati četvrta ili peta nacionalna manjina što bi dovelo u pitanje ukupni opstanak Bošnjaka u Hrvatskoj.
“Nažalost, Bošnjaci su pali na političkoj sceni i onda se to reflektiralo i na sve ostalo. Političke okolnosti također ne idu na ruku, ali postavimo si pitanje kada su Bošnjacima političke okolnosti išle na ruku? Vrlo jednostavno, u modernoj povijesti- nikada. Prema tome, moramo uzeti stvari u svoje ruke i organizirati svoju budućnost, neće to nitko napraviti umjesto nas. Kada nastane vakuum u političkom prostoru onda se stvori mnogo opcija i pojedinaca koje taj vakuum žele popuniti, međutim često se to svodi na uzaludne pokušaje i ad hoc rješenja koja nažalost pojedu određeni dio vremena i resursa. Taj vakuum će se popuniti onda kada sazrije vrijeme, institucije i lideri. Politika nije sprint na 100 metara već maraton. Besmisleno je nakon 15 godina nepostojanja politike ili postojanja loše politike očekivati preko noći da će se sve promijeniti. Ono što moji saradnici i ja radimo su temelji za budućnost, to su rješenja za idućih 10 godina, a u to ulazi i sutrašnji dan ali i onaj za 7-8 godina”, kaže Armin Hodžić u intervjuu za Al Džeziru Balkans.
