Autor: Faktor.ba
Danas je u Sarajevu, u organizaciji Unije evropskih balkanskih demokrata (UEBD), započelo održavanje okruglog stola pod nazivom “Budućnost islama i muslimana u Evropi na primjeru BiH i Andaluzije”. Učesnicima okruglog stola se tim povodom obratio i član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Bakir Izetbegović.
Izetbegović je u uvodu svog obraćanja postavio pitanje za sve učesnike današnje manifestacije, a koje u mnogome govori o aktuelnom odnosu Evrope prema islamu i muslimanima, odnosno o odnosu prema izbjeglicama sa Bliskog istoka.
– Kada bi se danas u koloni izbjeglica anononimno pojavili Isus i njegova majka Marija, odjeveni kako su bili odjeveni, on sa bradom kakvu je nosio, sa svojim običajima da ne jedu svinjsko meso i tako dalje, kako bi ih evropski kršćani tretirali? Da li bi Marija sa svojom maramom bila u situaciji da upiše jedan od fakulteta u Evropi? Zamolio bih vas sve da o tome razmislite – kazao je Izetbegović.
Govoriti o odnosu Evrope i islama, izjavio je Izetbegović, u sebi po pravilu nosi opasnost da se skrene na stranputicu i da se ne dotakne suština. Ta opasnost, dodaje, izvire iz činjenice da ljudi često ne znaju o čemu tačno govore kada kažu Evropa, ili kada kažu islam.
– Bugarski pisac sa njemačkom adresom Ilija Trojanow Evropu je definirao kao kontinent bez granica. Evropu, po njemu, ne definira prostor, već ideja. Antička, barbarska, srednjovjekovna, imperijalna, totalitarna i današnja demokratska Evropa, razlikuju se i veličinom i granicama i svojim stremljenjima, ali jedno im je uvijek bilo zajedničko. Sve su Evrope imale mit ili san o sebi. Nekada je taj san bio nadahnuće za procvat, a nekada užasna noćna mora, a u šta će se pretvoriti zavisilo je od njegove usklađenosti sa stvarnošću. Na neki način, slično je i sa islamom. Postoji islam, kao Božija objava mira i svrhe čovjekovog života na zemlji, i postoje njegove ovozemaljske manifestacije, od kojih su neke dosezale vrhunce ljudskog duha, krećirajući moćne kulture i civilizacije, a neke su, iznevjeravajući samu suštinu Božije objave, stranputicom odlazile u zaborav – izjavio je član Predsjedništva BiH.
On je kazao da idealizacije i predrasude uvijek vode u polarizacije i postaju prepreke životu. Evropu koju danas promišljamo i živimo, dodao je, oblikovale su mnoge silnice.
– Antičko, judeo-kršćansko, pa i barbarsko naslijeđe ugrađeni su u svijest većine Evropljana. Ali prema islamskom naslijeđu u oblikovanju Evrope taj odnos je nepravedan i svijest o njegovom značaju je prisutna uglavnom kod najobrazovanijih i najprosvjećenijih među Evropljanima, ne dopirući do širokih slojeva. Islam nije stran duhu Evrope, niti su muslimani tuđini u njoj. Naprotiv, ono što danas nazivamo duhom Evrope zasigurno ne bi procvjetalo bez horizonata koje je islam otvorio u svim oblastima ljudskog djelovanja, od religije i filozofije, preko umjetnosti, politike, ekonomije i organizacije države, do prirodnih nauka i zanatstva. Islamska misao je inicirala humanistički preporod na Zapadu, uvela je historijske nauke, uvela je naučni metod, pomogla je skolastičarima da usklade filozofiju s vjerom, stimulirala je zapadni misticizam, postavila temelje italijanskoj reneseansi i usmjerila modernu evropsku misao do Kanta – poručio je Izetbegović.
Islam kao kreator kulture i civilizacije
On dodaje da su muslimani bili nosioci progresa tog vremena te da su bili most između filozofije i znanja antičke Grčke i nauke zapadnog svijeta.
– Napredak medicine, matematike, astronomije, hemije, geografije, građevinarstva i finansija, na kom počiva moderno društvo, nezamisliv je bez učešća islamskih naučnika. Mnogi naučni radovi govore o ovoj temi i potvrđuju nedvosmislen zaključak. Muslimani su sukreatori, a time i suvlasnici evropske kulture i civilizacije – zaključuje član Predsjedništva BiH.
Islam živi u Evropi i sa Evropom već 13 stoljeća, a u mnoge dijelove kontinenta stigao je, podsjeća Izetbegović, znatno prije kršćanstva.
– Kalifat Umajada se već početkom VIII stoljeća učvrstio na tlu Evrope, najprije na Iberijskom poluotoku, da bi se kasnije proširio na južne dijelove današnje Francuske, Švicarske i praktično na sve otoke zapadnog Mediterana. Islamska država koja će trajati skoro osam stoljeća je uveliko dosezala civilizacijske i kulturne vrhunce u filozofiji, nauci, tehnologiji i organizaciji kada se krajem prvog i početkom drugog milenija kršćanstvo proširilo istočnom, centralnom i sjevernom Evropom. Islam je utjecao na formiranje evropskog duhovnog i kulturnog identiteta na sjeveroistoku Evrope kroz 500 godina trajanja Zlatne Horde, odnosno Krimskog, Kazanskog i Astrahanskog kanata te na jugoistoku Evrope kroz vitalnu i moćnu Osmansku imperiju – izjavio je Izetbegović.
On je dodao kako je istinski duh islama inkluzivan te da priznaje sve što je dobro i napredno. On ne ruši već gradi i nadograđuje te ništa što svijet čini bolji, što oslobađa ljudsku kreativnost, ne može biti protiv islama, a ništa što je islamsko ne može biti protiv slobode, napretka i oslobađanja ljudskih potencijala.
– Muslimani su, u ne tako davnom historijskom vremenu, dali kolosalan doprinos razvoju globalne, univerzalne kulture i civilizacije, jer je ta generacija muslimana s radošću i znatiželjom prihvatala, a zatim unapređivala znanja koja su zaticali u zemljama kojima su ovladali. Jedan bizantijski vladar je s čuđenjem zabilježio da mu je neki arapski vojskovođa, kojeg je nazvao “barbarinom”, među uslovima primirja tražio pravo na kupovinu grčkih rukopisa. Razmjenu ideja, kulturnih, naučnih i tehnoloških dostignuća nije bilo moguće zaustaviti ni tada, u vremenu u kom su teritorije i narodi bili strogo odvojeni i kontrolirani – kazao je član Predsjedništva BiH.
Prema njegovom mišljenju, spremnost historijske Evrope, koja se pogrešno percipira kao ekskluzivno kršćanska, da se prožima i nadopunjuje sa islamom, može da čudi samo neuke.
– Evropa nije rodno mjesto ni jedne od velikih monoteističkih religija, pa ni kršćanstva. Sve tri velike monoteističke, abrahamske religije potječu s istog duhovnog i geografskog izvora, bliskoistočnog. U Evropi su se abrahamske vjere i kulture preplitale i poticale jedna drugu na takmičenje, koje je utiralo put napretku čijim se plodovima i mi danas koristimo – zaključuje on.
Borba za slobodu
Osvjetljavanje i bolje razumijevanje prošlosti, smatra Izetbegović, neće biti od velike koristi ako ono ne osvijetli sadašnjost i budućnost. S tim je u vezi podsjetio na citat svog oca Alije Izetbegovića od prije skoro pola stoljeća.
– Čitav muslimanski svijet se nalazi u stanju vrenja i promjena. Ma kako bude izgledao ovaj svijet pošto ove promjene naprave prvi uzlazni krug, jedno je sigurno. To više neće biti svijet iz prve polovice ovog vijeka. Epoha pasivnosti i mirovanja prošla je zauvijek. Jer, jedan svijet od 700 miliona ljudi, s ogromnim prirodnim resursima i na geografskoj poziciji prvog reda, koji je nasljednik kolosalnih kulturnih i političkih tradicija i koji je nosilac žive islamske misije, ne može još dugo ostati u položaju najamnika. Ne postoji sila koja bi mogla spriječiti novu muslimansku generaciju da ne učini kraj tom nenormalnom stanju – citirao je član Predsjedništva BiH.
Od objavljivanja ovog citata pa do danas se broj muslimana u svijetu udvostručio, a ekonomska moć zemalja koje muslimani nastanjuju se udesetorostručila. Povećan je i broj škola, učenika i učitelja u nekim od tih zemalja.
– Svjedoci smo društvenih lomova, revolucija, konflikata i ratova. Duboke društvene i političke promjene, koje su fermentirale decenijama, su konačno krenule u smjeru stvaranja slobodnih društava i demokratskih struktura vlasti. Dobro obrazovana i slobodoumna generacija muslimana napokon je počela slamati okove koji su predugo sputavali islamski svijet. Nova generacija muslimana traži slobodna umjesto zatvorenih društava, vladavinu prava umjesto vladavine jedne osobe, demokratiju umjesto diktature, pravdu i poštenje umjesto opresije i korupcije. Nikakva sila ne može spriječiti ovu novu generaciju da osvoji slobodu, preuzme sudbinu u svoje ruke i učestvuje u oblikovanju svijeta budućnosti. Uz sva posrtanja i padove, uz sve greške, zastranjivanja, otpore, krize i zastoje, ovo je nepovratan i nezaustavljiv proces – poručio je Izetbegović.
On ističe da je svaka borba za slobodu krvav put te da ona ima svoja iskušenja i devijacije. Najupečatljivije su, dodaje, terorizam i izbjeglička kriza.
– Strah Evrope od terorizma je razumljiv, ali on ne smije prerasti u paniku, jer će to biti pobjeda terorizma. Niti se smije pretočiti u strah od izbjeglica, jer je će to biti njegova još veća pobjeda. Umjesto zatvaranja u sebe poput školjke, Evropa se treba otvoriti i beskompromisno djelovati kao saveznik muslimana, jer samo to savezništvo može poraziti devijantnu ideologiju tekfira i smrti, čije su najveće žrtve upravo muslimani – kazao je Izetbegović.
Član Predsjedništva BiH smatra da će vrijeme koje dolazi biti obilježeno skoro neshvatljivim ubrzavanjem protoka informacija i eksplozijom novih ideja. U tom će se previranju dešavati i veličanstvene stvari, ali će biti i konflikata.
– U tom procesu muslimani moraju aktivno učestvovati, ali ne kao osvetnici zatrovani gorčinom zbog vijekovne dominacije Zapada, već kao njegovi saveznici u borbi za zajedničko bolje sutra. Kao što Evropa mora sebe podsjetiti da je oblikovana mnogo većim brojem faktora nego što se to uobičajeno misli, tako i muslimani sebe moraju podsjetiti da su inkluzivnost i naučna znatiželja bitne odlike islama i moraju krenuti u potragu za najboljim načinom spajanja izvornih islamskih vrijednosti i vrijednosti moderne Evrope i čitavog Zapada – izjavio je Izetbegović.
BiH kao model
Prema njegovom mišljenju, BiH može poslužiti kao primjer savezništva i model za širi društveni kontekst.
– Traumatično iskustvo s kraja prošlog vijeka, kada je naša država bila izložena agresiji i genocidu za koje se vjerovalo da su, nakon sloma nacizma, nemogući na tlu Evrope, otvorilo je prostor i za radikalizaciju i otpadništvo od civilizacije. No, preovladavajuća svijest o islamu kao objavi mira i smisla, a ne uništavanja i smrti, udružena sa sviješću o pripadnosti Evropi i njenim demokratskim mehanizmima i slobodarskim tradicijama, omogućili su da takve devijacije ograničimo na minimum. Zahvaljujući udruženom djelovanju vlasti, Islamske zajednice i partnerskih institucija iz Evrope, obustavljen je proces bujanja džemata koji su djelovali izvan okrilja Islamske zajednice u BiH, zaustavljen je odlazak iz BiH na strana ratišta, a radikalna ideologija je gurnuta na marginu društva i stavljena pod kontrolu – kazao je Izetbegović.
On pojašnjava da su bosanski muslimani, Bošnjaci, jedan od autohtonih evropskih naroda. Bošnjaci su, dodao je, narod koji je u svojoj borbi za opstanak, slobodu i dignitet prošao mnoga iskušenja kroz koja prolaze ili će proći muslimani širom svijeta.
– Bosna je tokom nekoliko decenija svog ukupnog postojanja, naročito u 20. stoljeću, bila poprište sukoba. Ali ti sukobi su svaki put bili uvezeni spolja, kroz intervencije i invazije tuđinaca. Ono što Bosna u stvari jeste, a to je prirodna multikulturalna i multireligijska zajednica, izgrađeno je kroz vijekove mira, tolerancije i poštovanja drugih i drugačijih. Sarajevo je grad sa stotinu minareta, ali i grad brojnih i golemih crkava i sinagoga. Uz katoličke katedrale i markantnu Sabornu pravoslavnu crkvu, tu je i velika protestantska, kao i subotarska crkva. Sve najbitnije bogomolje se nalaze u historijskom dijelu Sarajeva, na jednom kvadratnom kilometru i skoro da se oslanjaju jedna na drugu – istaknuo je Izetbegović.
On ističe da jačanje savezništva Evrope i islama zahtijeva i jačanje institucija kroz koje će se ono sprovoditi.
– Evropa je danas dom za više od 20 miliona muslimana, od kojih su neki starosjedioci u svojim zemljama, poput Bošnjaka, a drugi su došli na valu globalnih migracijskih procesa, kao ekonomski migranti ili kao prognanici iz svojih zemalja poharanih ratom. Zato ću podsjetiti na ideju koju sam prije dvije godine iznio na samitu šefova država Organizacije islamske saradnje u Istanbulu, za osnivanje Evropske grupe u okviru ove organizacije, po uzoru na Afričku, Azijsku i Arapsku grupe. Moj prijedlog je prihvaćen i Grupa je formirana. Predstoji rad na ostvarivanju njene pune funkcionalnosti. Na taj način dijalog između Evrope i islama bio bi bolje artikuliran i ometalo bi ga manje šumova, a institucije evropskih i islamskih zemalja imale bi platformu za još čvršću saradnju kroz takvu organizaciju. Vjerujem da i Unija Evropskih Demokrata Turske može dati svoj doprinos u dijalogu Evrope i islama, ali i biti podrška i važan saradnik u radu Evropske grupe Organizacije islamske saradnje – zaključio je Izetbegović.
Pored Izetbegovića, na današnjem su se okruglom stolu prisutnima obratili Ibrahim Kalin, savjetnik predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdogana, i Zafer Sirakaya, predsjednik UEBD-a.
