Prema riječima Michaela Fallona, bivšeg ministra odbrane Velike Britanije, područje Zapadnog Balkana je bure baruta i u slučaju da se se rat vrati u ovaj region, “Kremlj neće oklijevati da to iskoristi”.
Bivši britanski ministar je prije četiri godine, nakon posjete Mariupolju, upozorio na ranjivost istočne Ukrajine. Sada tvrdi da je “Zapad djelovao premalo i prekasno”, uskrativši Ukrajini status kandidata za članstvo u EU, te da su članice NATO Saveza odbile da isporuče oružje koje im je bilo potrebno za pravilnu odbranu. Evropska investiciona banka nije podržala ukrajinske regione koji su zaostali, a Rusiji je bilo dozvoljeno da uguši trgovinu u Azovskom moru, uz samo malo neodobravanje Brisela.
– Na Balkanu pravimo iste greške. Zemlje poput Srbije dobile su “pristupni” status, ali bez realnih izgleda da se uskoro pridruže EU: ankete u Beogradu sada pokazuju da se javno mnijenje kreće protiv toga. EU odaje dužno poštovanje liderima poput Vučića, ali ne čini ništa da pomogne u izgradnji jačih građanskih institucija ili da ukaže na udaljavanje od demokratskih normi. Ne vidi se da Zapad brani vrijednosti koje zagovara. Državno sponzoriranim medijima je dozvoljeno da izguraju slobodnu štampu i veću političku odgovornost – piše on.
Fallon ističe da, koliko god dugo trebalo da se Putin zaustavi u Ukrajini, “trebalo bi da naučimo te lekcije”.
– Mladim demokratijama treba više od čekaonice: EU bi trebao ponuditi trenutni privremeni pristup svojim tržištima i svojim strukturnim fondovima. Status kandidata bi Crnoj Gori, Kosovu i BiH pružio bolju zaštitu. Slabi pravosudni i pravni sistemi trebaju biti ojačani. Trebali bismo povećati prisustvo NATO-a tamo i jasno staviti do znanja da nam je svima važan ustavni i teritorijalni integritet ovih zemalja – kategoričan je Fallon.
Spomenuo je i veliku ulogu koju bi trebala imati Velika Britanija:
– Trebali bismo pojačati naše diplomatsko i vojno prisustvo i na Kosovu i u BiH. Već imamo našeg bivšeg šefa odbrane, glavnog maršala zrakoplovstva Sir Stuarta Peacha, kao specijalnog izaslanika. Osim što pomaže u borbi protiv ozbiljnog kriminala i sigurnosti, on ima širu misiju jačanja građanskog društva i demokratskih institucija: trebali bismo mu dati resurse koji su mu potrebni.
Vidjeli smo demokratiju pod raketnim napadom u Kijevu
Prema Fallonu, balkanski ratovi su završili knjigu 20. vijeka, a Putin i Rusija nisu zaboravili kako su bili poniženi sukobom na prištinskom aerodromu 1999. godine.
– Ako Srbija izabere dalju eskalaciju, sigurno će imati rusku podršku. Putin je već pokušao da destabilizuje region: prije šest godina državni udar koji je podržavala Rusija pokušao je spriječiti Crnu Goru da se pridruži NATO-u. To je zaustavljeno, ali Rusija nije izgubila interesovanje. Svejedno da li pobijedi ili izgubi u Ukrajini, Putin ne želi da vidi više zemalja koje dobijaju formalnu zaštitu Zapada – upozorava on.
– Dakle, još jednom su naše zapadne vrijednosti – slobodni izbori, otvoreni mediji, odgovorna vlada, nezavisno pravosuđe – na kocki. Ne smijemo pogriješiti tako što pretpostavimo da su oni kompatibilni samo sa punopravnim članstvom u EU ili NATO-u. Naprotiv, trebali bismo posegnuti izvan naših zidova: olakšati i ubrzati kandidatima da se pridruže i imati bolje poticaje za to.
Fallon na kraju ocjenjuje da je u prošlosti Evropa pronalazila načine da pomiri najteže etničke i vjerske podjele i da je uspješno izvozila taj sistem demokratije širom svijeta.
– Sada na našem sopstvenom kontinentu vidjeli smo demokratiju pod raketnim napadom u Kijevu. Hiljade je pobijeno u posljednjem balkanskom sukobu. Moramo li zaista ponovo gledati rakete kako padaju na Sarajevo i Prištinu prije nego što Zapad poduzme korake? – pita on.
( Daily Telegraph / N1)
