Predstavnici udruženja civilnih žrtava rata danas su položili cvijeće ispred hangara nekadašnjeg logora “Luka” u Brčkom i još jednom podsjetili na stradanja zatočenika logora prije 29 godina.
Nakon što su preuzele vlast u Brčkom početkom maja 1992. srpske vlasti su u kompleksu transportnog preduzeća “Luka” 7. maja formirale logor u koji su narednih mjeseci dovođeni, zatvarani i mučeni Bošnjaci i Hrvati koji su ostali u Brčkom.
Prema podacima Udruženja logoraša Brčko Distrikta BiH, kroz logor “Luka” prošlo je između 3.000 i 4.000 nedužnih civila, od toga oko 40 ih je ubijeno u samom logoru, a na stotine zarobljenih prošlo je strašnu torturu, mučenja i premlaćivanja. U augustu 1992. godine logor je pod pritiskom međunarodne javnosti zatvoren, a logoraši su prebačeni u logor Batković kod Bijeljine.
– U “Luku” sam dospio 19. maja, odmah po dolasku su mi oduzeti dokumenti i novac, a već 20. maja sam teško pretučen od strane više lica. Najviše me udarao Goran Jelisić, zatim Dragan Živković, te Kosta Simonović i njegova sestra Monika – izjavio je za Fenu član Udruženja logoraša Brčko Distrikta BiH Amir Didić.
Didić i Andrija Tufekčić su logoraši koji su, prema svjedočenjima drugih logoraša, pretrpjeli najveće torture i premlaćivanja. Andrija je prije nekoliko godina preminuo u SAD-u, a Didić ni danas ne zna zašto su baš njih dvojica najviše maltretirani u logoru.
Didić je svjedočio pred Međunarodnim sudom u Hagu 1999. godine u suđenju Goranu Jelisiću, te više puta pred Osnovnim sudom u Brčko Distriktu BiH u procesima protiv Koste Simeunovića, Monike Karan Ilić, Dragana Živkovića. Pred Sudom BiH svjedočio je u procesu protiv Đorđa Ristanića.
Didić naglašava da su logoraši frustrirani zbog svog statusa u zajednici i nemogućnosti ostvarivanja prava koja bi trebali imati kao žrtve torture, te zbog toga često i ne žele svjedočiti. Osim toga, bivši logoraši se često susreću s licima koja su ih maltretirala u logoru, a postoje i pritisci na svjedoke i zastrašivanja kako bi se bivši logoraši odvratili od svjedočenja.
– Kada sam svjedočio protiv Koleta (Kosta Simonović), nepoznati čovjek mi je donosio fotografije na kojima se vidi da sam praćen. Obavijestio sam policiju o tome, njihov odgovor je bio da znaju za to, i nakon toga nikakva zaštita mi nije pružena – izjavio je Didić.
Za ratne zločine nad civilnim stanovništvom u Brčkom, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju suđeno je Slobodanu Miloševiću, Vojislavu Šešelju, Biljani Plavšić, Radovanu Karadžiću, Momčilu Krajišniku, Goranu Jelisiću i Ranku Češiću, dok su pred sudovima u Bosni i Hercegovini krivično odgovarali Kosta Kostić, Konsatantin Simonović, Pero Mišić, Fikret Hasanović, Pepo Pavić, Pero Rikanović, Monika Karan Ilić, Dimče Ivčev, Dražen Urošević Cicin i Branko Pudić, Nikola Vujić, Fikret Smajlović Piklić i Džemal Zahirović Špajzer.
Pred Sudom Bosne i Hercegovine u toku je suđenje Đorđu Ristaniću, predsjedniku ratnog predsjedništva tzv. srpske opštine Brčko, koji se tereti da je kao predsjednik ratnog predsjedništva Brčko od aprila do decembra 1992. godine svjesno učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao progon civila Bošnjaka i Hrvata s područja Brčkog.
Ristanić se po 11 tačaka optužnice tereti za progon stanovništva ubistvima, zatvaranjem, prisilnim preseljenjem, mučenjem i drugim nečovječnim djelima, kao i za uništavanje religijskih objekata.
O stradanjima u logoru Luka do sada je objavljeno više publikacija, a među najvrednijim svjedočanstvima tog tipa je knjiga “Očevidac – Moj put u Hag”, zajednički rad bivšeg logoraša i poznatog kajakaškog reprezentativca Jugoslavije Isaka Gašija i američkog historičara i pisca Shauna Koosa. Knjiga je najprije objavljena na engleskom, a prošle godine je doživjela i svoje bosansko izdanje.
Savez logoraša u Bosni i Hercegovini je 2014. godine u jednom od hangara logora Luka otvorio prvu Spomen-sobu: Muzej logoraša kao podsjetnik na bivše logoraše. U muzeju je izložen materijal iz više logora u Bosni i Hercegovini, a riječ je o fotografijama i dokumentima koji si korišteni kao dokazni materijal na suđenjima pred Međunarodnim sudom u Hagu i pred sudovima u Bosni i Hercegovini.
