Kalinjingrad, enklava smještena između Poljske, Litve i Baltičkog mora, razlog zašto Litvu i Rusiju možemo zvati susjedama, iako se između te dvije zemlje nalazi Bjelorusija. A iz kratkog pogleda na kartu jasno je da je kopneni promet između ruske matice i Kalinjingrada moguć samo preko Bjelorusije i Litve ili Bjelorusije i Poljske.
Kalinjingrad je inače sjedište ruske baltičke flote i općenito visoko militarizirana zona u kojoj su, uz desetine hiljada vojnika i mornara baltičke flote, smješteni balistički projektili Iskander koji mogu nositi nuklearne bojeve glave.
Kalinjingrad je pao pod rusku vlast nakon pobjede nad nacističkom Njemačkom na kraju Drugog svjetskog rata. Prije toga se taj povijesno njemački grad zvao Königsberg i imao je većinski njemačko stanovništvo, još iz doba Kraljevine Pruske, ali tokom i nakon rata je etnički očišćen i temeljito rusificiran.
Rusija je zaprijetila posljedicama koje će imati “ozbiljan negativan utjecaj na stanovništvo Litve” zbog litvanske zabrane transporta robe pod EU sankcijama prema ruskoj enklavi Kalinjingradu.
“Odgovor neće biti diplomatski, nego praktičan”, zaprijetila je u četvrtak Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, po tko zna koji put od početka agresije na Ukrajinu. Ovog je puta zaprijetila Litvi.
Kakav je to “praktični” odgovor, nije objasnila, ali zanimljivo je da je istog dana prijetnju Litvi – koja ima oko 50 puta manje stanovnika od Rusije, teritoriju da ne spominjemo – uputio je i Nikolaj Patrušev, tajnik Vijeća sigurnosti Ruske Federacije i bliski Putinov saveznik.
U slučaju ruske invazije ključan bi bio maleni i slabo naseljeni dio Litve koji je list Politico u nedavnom članku nazvao “najopasnijim mjestom na Zemlji”.
Njegovo ime je koridor Suwałki i riječ je o najslabijoj točki, svojevrsnoj Ahilovoj peti, ne samo Litve već i cijelog NATO-a u slučaju rata s Rusijom. Ovaj uski koridor između Kalinjingrada na zapadu i bjelorusko-litvanske granice na istoku dug je stotinjak kilometara, a proteže se uz poljsko-litvansku granicu na jugu.
Map of eastern Europe showing the Suwalki Gap — a zone between Poland and Lithuania, which is squeezed between Kaliningrad and Belarus pic.twitter.com/W9m5GScU0q
— AFP News Agency (@AFP) June 12, 2017
Druskininkai, grad od oko 12.000 stanovnika u ovom koridoru, dio je onoga što Putin drži “povijesno ruskim” teritorijem – ruski car Nikola I. odredio je toplice u ovom gradiću kao službeno lječilište za svoje državne službenike. Od tog vremena do danas vlasti su se izmjenjivale kao na traci: Prusija, Poljska, Rusija, Sovjetski Savez i, posljednjih tridesetak godina, nezavisna Litva. No sve do invazije na Ukrajinu glavni posjetitelji bili su mu Rusi i Bjelorusi.
“Zajednica vjeruje u litvansku vojsku i NATO te u njihovu sposobnost da osiguraju sigurnost”, saopćila je gradska uprava u odgovoru na upit Politica.
Rusija bi osvajanjem koridora Suwałki odsjekla baltičke zemlje od ostatka NATO-a
Bivši estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves smislio je popularno ime jaz Suwałki 2015. u razgovoru s tadašnjom njemačkom ministricom odbrane, a današnjom predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen kako bi je upozorio na to da se radi o kritičnoj slaboj točki na istočnom krilu NATO-a.
On se, kao i mnogi zapadni dužnosnici i analitičari, brine da bi Rusija u sukobu sa Zapadom mogla istodobno provaliti u koridor s istoka i zapada i tako brzo i učinkovito odvojiti sve tri baltičke zemlje od Poljske i ostalih saveznika na jugu.
“To je velika ranjivost jer bi invazija odsjekla Litvu, Latviju i Estoniju od ostatka NATO-a”, objasnio je Ilves.
A baš kao što je osvajanjem u Ukrajini stvorio kopneni most između kopnene Rusije i anektiranog poluotoka Krima, Putin bi zauzimanjem koridora Suwałk mogao povezati Kalinjingrad, ključnu rusku luku na Baltiku, s Bjelorusijom koja je ionako de facto protektorat Moskve.
Mihail Kasjanov, bivši ruski premijer pod Putinom, a danas njegov oštri kritičar, i sam je upozorio da će “baltičke države biti sljedeće” ako Ukrajina padne.
Očekivani ulazak Švedske i Finske u NATO dodatno je podigao napetosti između Rusije i saveza. Njihovo pridruživanje moglo bi Rusiji otežati odsijecanje Baltika od ostatka saveza, ali bi također pretvorilo Baltičko more u ono što neki nazivaju “NATO-ovim jezerom”, što bi mogao biti dodatni motiv Putinu da zauzme kopneni most za Kalinjingrad.
Da li bi Nijemci, Francuzi i Amerikanci išli u rat za Litvu?
Najveći rizik, međutim, potencijalno proizlazi baš iz relativne nebitnosti, bar za ostatak NATO-a. Bi li sve, ili barem one najbitnije, članice NATO-a, poput SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Njemačke, zaista bile spremne ući u treći svjetski rat samo zbog ovog koridora? To bi moglo predstavljati upravo onu mutnu liniju kakve Putin voli testirati kod Zapada, uvjeren u njegovu neodlučnost i slabost.
“Jedini odgovor na taj izazov je povećana prisutnost NATO-a ovdje. Znamo kako je Rusija opsjednuta zatvaranjem kopnenih koridora”, zaključio je za Politico zamjenik ministra odbrane Litve Margiris Abukevičius.
I to će zasigurno biti jedno od pitanja oko kojih će se hitno raspravljati na nadolazećem summitu NATO-a u Madridu 29. – 30. juna.
Izvor: Index.hr
