Piše: Ramiz Hodžić
Skandinavska turneja započela je u Danskoj u bošnjačkom džematu u Kopenhagenu na čijem čelu je agilni imam Nermin ef. Babić. U petak, 21. februara Bušatlić je održao hutbu i predvodio džuma-namaz. Bila je to njegova treća ili četvrta hutba, koju je predvodio u tom bošnjačkom džematu do sada. U mesdžidu je prizor bio impresivan. Petak je, radni dan, zapad je to, al’ su, pored svega toga, Bošnjaci muslimani ispunili prostorije mesdžida do posljednjeg mjesta (negdje oko 150 Bošnjaka bilo je prisutno na džuma-namazu), tako da smo imali osjećaj da se zapravo nalazimo u nekoj sarajevskoj, zeničkoj, tuzlanskoj, travničkoj ili mostarskoj džamiji, a ne u srcu Skandinavije, u toj tuđini gdje su se Bošnjaci skrasili kao muhadžiri pred barbarskom najezdom srbo-četničkih koljača.
Nakon klanjanja džuma-namaza Abdusamed je morao požuriti da zajedno sa Nermin ef. stigne na tribinu u Malmeu u Švedskoj.
U Malmeu nas je dočekao naš domaćin, glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj, Idriz ef. Karaman sa svojim džematlijama koji su se i ovaj put u velikom broju okupili na tribini i promociji knjige. I opet ona ista, prepoznatljiva, topla i bratska atmosfera kao i u Kopenhagenu, ustalom, kao i svakom drugom bošnjačkom džematu. „ Ono što mene kao muslimana, kao Bošnjaka, posebno u ulozi musafira, raduje, jeste činjenica da su, za razliku od prvih poratnih godina kada su se Bošnjaci većinom okupljali po tzv. klubovima, danas mesdžidi postali centralna mjesta okupljanja Bošnjaka u dijaspori. Upravo ta činjenica me svaki put iznova podsjeti na kur'anski ajet: Oni žele da utrnu Allahovo svjetlo ustima svojim, a Allah će učiniti da svjetla Njegova uvijek bude, makar krivo bilo nevjernicima. (Es-Saff, 8.). Kao i kur'anski ajet: Oholost na Zemlji i ružno spletkarenje – a spletke će pogoditi upravo one koji se njima služe. (Fatir, 43.)
Bošnjački džemati širom Evrope živa su slika i prilika i potvrda ovih kur'anskih istina”, prenosi nam Abdusamed svoje impresije i nastavlja.
„ Bošnjaci muslimani, koji su silom prilika rasuti po dunjaluku, a koji svoj vjerski i nacionalni identitet grade, afirmiraju i čuvaju kroz svoje mesdžide, dokaz su da din-dušmani mogu spaliti naša ognjišta, mogu činiti zločin, klati i ubijati, ali nam nikada ne mogu uzeti najveću vrijednost i svetinju, naš lijepi islam, naše svjetlo koje nam osvjetljava mračne puteve dunjalučke, daje smisao našem životu i vodi nas do konačnog cilja, Allahovog zadovoljstva i Njegove nagrade u vječnom Džennetu. Naravno, za organiziranje vjerskog života, formiranje džemata i sve vjerske aktivnosti, zasluge ponajprije pripadaju Islamskoj zajednici Bošnjaka u dijaspori, vrijednim imamima, daijama koji djeluju i rade na polju da've, ali i ostalim Bošnjacima, posebno našoj omladini koja s ponosom živi islam po mnogobrojnim evropskim metropolama i ljubomorno čuva svoju bošnjačko-islamsku kulturu i tradiciju”.
Nema sumnje da je jedan od pionira i utemeljitelja bošnjačkih džemata u dijaspori i Idriz ef. Karaman, glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj. Njegov ahlak, skromnost, inteligencija, nadarenost i spremnost na žrtvu i odricanje za ideal islama i jedinstvo Bošnjaka, učinili su ga istinskim autoritetom Bošnjaka u Švedskoj, kako kod džematlija tako isto i kod imama u bošnjačkim džematima u Švedskoj. Nemoguće je doći u bošnjačke džemate u Švedskoj a ne primijetiti iskrene bratske odnose i izvanrednu saradnju među imamima i njihovo uvažavanje glavnog imama Idriza ef. Upravo je to ono što ohrabruje, daje nadu, ulijeva samopouzdanje i sigurnost kod njihovih džematlija, i oni sa oduševljenjem pričaju o dobrim međuljudskim odnosima i saradnji njihovih imama.
Idriz-efendija nije samo uspostavio lijepe odnose sa imamima kojima je on nadređen (mada se po njegovom ponašanju to uopće ne primjećuje), već i sa kolegama imamima u drugim državama, kao što je Nermin ef. Babić, glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Danskoj i Aziz ef. Šabić, glavni imam u Finskoj, koji mi je, između ostaloga, u našem razgovoru sa posebnim pijetetom i zadovoljstvom govorio o saradnji i podršci koju dobija od svog kolege Idriz ef. Karamana.
U subotu, 22. 02. 2014. upriličeno je druženje sa bošnjačkom omladinom, članovima Udruženja BEMUF u gradu Jänkӧpingu. Naime, toga dana oni su održavali svoju redovnu skupštinu na kojoj su, između ostaloga, birali i novo rukovodstvo Udruženja, a u sklopu jednodnevnog druženja najavljeno je i predavanje Abdusameda Bušatlića. Nakon završenog druženja upitali smo Bušatlića kako je doživio susret sa bošnjačkom omladinom. „ Ono što me toga dana posebno zadivilo i ganulo do suza jeste to što sam imao priliku gledati i slušati bošnjačku omladinu, mladiće i djevojke, kako usred Švedske, u Gradskoj biblioteci grada Jänkӧpinga, prilikom izlaska za govornicu, svi do jednog, svoj govor počinju bismillom, zahvalom Allahu i salavatom na Muhammeda, a.s., a sve su to studenti ili svršenici prestižnih fakulteta u Švedskoj (medicinari, ekonomi, pravnici, politolozi, pedagozi itd.).
Kako je to samo veličanstven prizor! Bošnjačka omladina, usred Švedske, tako ponosno, dostojanstveno i iskreno svjedoče i potvrđuju svoju samosvjesnost, te vjerski i nacionalni identitet. Upravo je to dokaz da mi Bošnjaci imamo itekako razloga za optimizam i da u naše bolje sutra možemo ići samo sa takvom omladinom: svjesnom, moralnom, školovanom i neiskompleksiranom. To je snaga i potencijal koji čeka da bude iskorišten u izgradnji i očuvanju jedinstvene, prosperitetne i pravedne države Bosne i Hercegovine. Stoga sam, u toku svog predavanja, iskoristio priliku da rukovodstvu BEMUF-a predložim da postanu članica Koordinacije bošnjačkih nevladinih organizacija koja, hvala Allahu, uspješno i sve više uzima zamaha u svom radu na ostvarivanju gore spomenutog cilja, što su oni sa zadovoljstvom prihvatili”.
U naredna četiri dana posjetili smo bošnjački džemat u Telleborgu, zatim džemat u Helsingborgu u kojem imamsku dužnost obavlja mladi i nadasve ambiciozni i aktivni imam Nezir ef. Spiolić, zatim džemat u Halmstadu koji predvodi također mladi imam Almedin ef. Spahić, zatim džemat u Gislavedu na čijem čelu je imam Bizat ef. Abdurahmanoski, a u kojem su naši vrijedni Bošnjaci zajedno sa drugim džematlijama, kupili crkvu i preuredili je u prekrasnu džamiju, odnosno mesdžid, sa prostranom salom za klanjanje, te posebnim dijelom za žene, i drugim pratećim objektima. Na kraju smo posjetili bošnjački džemat u gradu Växjӧ u kojem imamsku dužnost obavlja mladi imam Benjamin ef. Dučić.
Tribine su u svim džematima solidno posjećene, posebno ako se uzme u obzir da je većina tribina održana radnim danima.
Bosna je majka Bošnjacima
U četvrtak, 27. 02. 2014. godine, sa aerodroma u Kopenhagenu otputovali smo u Finsku, tačnije u sjedište Islamske zajedinice Bošnjaka u Helsinkiju, koju predvodi glavni imam Aziz ef. Šabić.
U bošnjačkom džematu u Helsinkiju boravili smo u vrijeme državnog praznika, odnosno Dana nezavisnosti drage nam i jedine domovine Bosne i Hercegovine.
Dan nezavisnosti obilježen je nizom značajnih događaja, a među njima je, svakako, jedan od najznačajnijih onaj koji se dogodio u novijoj povijesti – Referendum na kome su se građani BiH, 29. februara i 1. marta 1992. godine, odlučno izjasnili za njezinu nezavisnost.
“Bošnjacima je Bosna k'o majka, ona je nama u srcu, ma gdje bili. Stoga, nije ni bitno što smo mi koji živimo i radimo u Finskoj preko tri hiljade kilometara daleko od rodne grude, mi i na ovaj način obilježavajući značajne datume svoje zemlje, hoćemo pokazati da je, zbilja, tako, da mi svoju domovinu nikada i nigdje ne zaboravljamo”, s ponosom kazuje Aziz ef. Šabić, glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Finskoj.
Zajedništvom protiv asimilacije
Iako je bošnjačka zajednica u Finskoj malobrojna, njih tek dvije-tri hiljade živi u ovoj lijepoj skandinavskoj zemlji; iako je zajednica Bošnjaka u Finskoj relativno mlada, oni su u ovu zemlju počeli masovnije pristizati tek u zadnjoj deceniji minuloga stoljeća, posebice u vrijeme agresije na Bosnu i stravičnoga genocida nad najbrojnijim njezinim narodom. Bh. doseljenici u Finskoj osnovali su Islamsku zajednicu Bošnjaka, s ciljem da svojim zajedništvom čuvaju i njeguju vlastiti nacionalni i duhovni identitet, zarad uspješnoga integriranja u finsko društvo i zarad zaštite od asimilacije.
“Malo je Bošnjaka koji su u Finsku doselili prije agresije na našu zemlju”, objašnjava Aziz-efendija, “ponajprije zbog činjenica da je ova zemlja poprilično nepristupačna ostalim Evropljanima, a Bošnjacima i daleka”.
I Aziz-efendija je u Finsku stigao u toku agresije na BiH. Došao je na liječenje, ne bi li sačuvao zdravo oko. Nažalost, ni zdravo oko nije izdržalo, potpuno je oslijepio. Uprkos tako teškom hendikepu, Aziz-efendija nije zaboravio svoj poziv imama. Odlučno se prihvatio posla oko okupljanja Bošnjaka, pa je najprije nastao bošnjački džemat u Helsinkiju, koji će vremenom, kako se povećavao broj njegovih sunarodnjaka, prerasti u Islamsku zajednicu Bošnjaka u Finskoj.
Danas Islamska zajednica Bošnjaka u Finskoj ima četiri džemata sa sjedištima u Helsinkiju, Turkuu, Tampereu i Korsnesu, i džematlije iz svih ovih džemata došli su na naše trodnevno druženje u prostorijama Islamske zajednice Bošnjaka u Helsinkiju.
Nepresušni entuzijazam glavnoga imama, treba li naglašavati da Aziz-efendija ovu časnu i odgovornu dužnost obavlja bez plaće, učinio je da IZBuF svake godine bilježi napredak. I zašto to ne reći, Aziz ef. je berićetli insan, on je jednostavno sebe uvakufio za islam i rad na okupljanju Bošnjaka u Finskoj oko Islamske zajednice i ujedinjavanju njihovog saffa.
Napredak IZBuF na čelu sa Aziz ef. Šabićem, očituje se i kroz manifestacije obilježavanja značajnih datuma iz bh. povijesti, koje upotpunjavaju uvaženi gosti iz naše zemlje, poput direktora Ureda za dijasporu Riaseta IZ u BiH Mirsada ef. Kalajdžića, dr. Šefika Kurdića, Nezima ef. Halilovića Muderisa i drugih.
Ove godine, povodom 1. marta – Dana nezavisnosti naše domovine, čast druženja u Helsinkiju sa našim Bošnjacima pripala je Abdusamedu Bušatliću, koji je tom prilikom održao šest predavanja, od kojih su dva bila posebno za žene u kojima je bilo riječi o nezamjenjivoj ulozi žene u izgradnji zdrave islamske porodice i očuvanju, kako vjerskog, tako isto i nacionalnog i kulturnog bića Bošnjaka koji žive daleko od svoje matične države Bosne i Hercegovine.
Četiri dana bratskog druženja uz predavanja i razgovore u pauzama predavanja i za bosanskom sofrom bogatom domaćim, bosanskim specijalitetima, prošla su kao tren. Prilikom rastanka sa našim dragim Bošnjacima u Finskoj, vidjela se i osjetila tuga i žal zbog rastanka, ali i želja i nada da će takvih susreta i druženja biti i u budućnosti i sa različitim predavačima i daijama.
” Zahvaljujem se mojim domaćinima imamima u Švedskoj, Danskoj i Finskoj, kao i njihovim džematlijama, a posebno bratu Edinu Sandiću kod kojeg sam proveo većinu vremena u Švedskoj, zatim Emdžadu, Nerminu, Nesibu, Bahriji, Amelu, Zahidu, Muameru, Mithatu, Nedžadu i drugima, uz dovu Allahu da ih učvrsti na putu islama i da ih obilato nagradi za njihov trud i hizmet islamu i muslimanima”, kaže nam na kraju Abdusamed Nasuf Bušatlić.
