Anna Luhrmann, njemačka državna sekretarka zadužena za Evropu, tokom rasprave u Bundestagu o Bosni i Hercegovini, istakla je kako je Njemačka “šokirana brutalnošću napada Rusije, nevini građani su ubijeni u pokušaju da pobjegnu i to nas podsjeća na genocid u Srebrenici”.
– Dejtonski mirovni sporazum je doveo do toga da je rat završen, ali vidimo da je etnička podjela u zemlji prisutna, dominira u politici i blokira napredak. Umjesto aktivnog bavljena historijom i pomirenjem, danas ponovo imamo nacionalnističku retoriku unutar političkog diskursa. Tu spada i negiranje ratnih zločina i genocida pa čak i njihovo veličanje – navela je ova njemačka državna sekretarka, prenosi N1.
Kazala je kako je entitet Republika Srpska poduzeo konkretne korake koje vode ka odvajanju od države Bosne i Hercegovine i da to predstavlja napad na jedinstvenu državu BiH, napad na mir i sigurnost, napad na cijelu Evropu.
– To ne smije ostati bez posljedica, bilateralna podrška za RS je zadržana, a u okviru EU se zalažemo za zaustavljanje pomoći kako bismo zaustavili taj destruktivni kurs, posebno Milorada Dodika. Unutar vlade ispitujemo opcije za ponovno uključenje naših snaga u ovoj operaciji ( EUFOR) – poručila je Luhrmann.
“Zapadni Balkan težište rada nove vlade”
Luhrmann je zaključila kako je važno da “pokažemo prisustvo na mjestu događaja i da damo podršku Christianu Schmidtu”, visokom predsatvniku u Bosni i Hercegovini.
– Proces reformi je veoma spor. Jasno je da bez reforme neće biti ni kandidatskog statusa za EU. Tu obavezu imaju političari ne samo prema EU nego i prema svojoj zemlji. Kada govorimo o Ustavu i izborima, mora se ukloniti diskriminacija i važna preporuka vezana za sprečavanje zloupotreba se mora provesti. Etnička podjela se ne smije produbljavati. Ukoliko ne uspije dogovor vezano za reformu Izbornog zakona izbori se moraju održati u oktobru. Pokušaj da se bojkotiraju ili pomjere bi samo doveli do pojačanja tenzija, a zemlja bi imala i dodatno zaostajanje – ocijenila je ona.
Na kraju svoga obraćanja u Bundestagu, Anna Luhrmann je kazala da “današnje prisjećanje na rat nas podsjeća na dug put koji je zemlja prošla tokom zadnjih trideset godina u pravcu EU”.
– Svi politički odgovorni lideri moraju zaista da idu u tom pravcu, a savezna vlada će podržati BiH i njeno građanstvo na tom putu – zaključila je njemačka državna sekretarka zadužena za Evropu.
Snažne osude postupaka NSRS
Ministrica za ekonomsku saradnju i razvoj Svenja Schulze zatražila je od Evropske komisije da uvedu sankcije i obustave pomoć Republici Srpskoj. U tom trenutku u sali odjeknuo je aplauz.
Peter Beyer iz CDU-a je tokom rasprave o BiH podsjetio kako postoje nastojanja RS da se odvoji.
– Dodik ima podršku Kremlja. Izjave ruskog ambasadora u BiH o NATO perspektivi su prijeteće – naveo je Beyer.
Ranije je Michael Roth, zastupnik SPD-a, iznio ozbiljna upozorenja kako bi se rat mogao proširiti i na područje Zapadnog Balkana.
– Ako Rusija ovaj grozni rat dobije, onda prijete dodatni, novi vojni konflikti, u Gruziji, Moldaviji, a proširit će se sve do Zapadnog Balkana gdje u ovim trenucima svjedočimo težnjama ka secesionizmu u Bosni i Hercegovini, a koju aktivno, potpuno nemoralno i potpuno hladnokrvo i brutalno podržava Putin – poručio je Roth.
Emotivno obraćanje Ahmetovića
Adis Ahmetović, izvjestitelj njemačkog SPD-a u odboru za vanjsku politiku, tokom današnje rasprave u Bundestagu o Bosni i Hercegovini poručio je kako je ovo vrlo lična tema za njega jer je i sam dijete izbjeglica, koje su spas od rata u BiH pronašle u ovoj zemlji Evropske unije.
Ahmetović je podsjetio kako se 4. aprila 1992. otvorilo novo tamno poglavlje u historiji Starog kontinenta.
– To je bio rat protiv suverene zemlje u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi, počinjen je masakr u Prijedoru i genocid u Srebrenici, opsada Sarajeva trajala je godinama, a protjerano je preko dva miliona ljudi. To je bio rat protiv evropskih vrijednosti. Ljudi u BiH su se nadali da će Evropa, da će Njemačka reagovati – kazao je na početku svoga obraćanja Ahmetović.
Dodao je kako su među izbjeglicama bili i njegovi roditelji i brat koji su pobjegli iz, kako je istakao, multietničkog grada Kotor Varoši u Njemačku. U ratu je izgubio djeda, koji je pronađen u masovnoj grobnici.
– Rođen sam u Hanoveru i imam sreću da sada govorim pred vama i nisam zahvala samo za to, nego se radi i o historijskom signalu koji šaljemo iz ove demokratske kuće – poručio je mladi političar porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Podsjetio je kako su mnogi širom Evrope i svijeta posljednjih dana ostali bez teksta zbog slika iz Ukrajine i mnogi to, kako je dodao Ahmetović, upoređuju sa Srebrenicom.
– Moramo se pitati kako to utiče na Zapadni Balkan. Ruski ambasador u BiH je prijetio da će se i Bosni i Hercegovini desiti isto kao i Ukrajini (ako nastavi sa NATO putem). U regiji etno-nacionalističke snage koriste ovakve stvari kako bi uništile demokratiju i budućnost – rekao je Ahmetović i dodao kako “nam treba konkretan plan” da se zaustave ovakve retrogradne aktivnosti.