Prošla je tačno godina dana otkako je vladavina dinastije Assad u Siriji završila nakon više od pola stoljeća – nestala je, gotovo preko noći.
Nema više muškaraca u kožnim jaknama i praznih pogleda stacioniranih na uličnim uglovima; pogled Bashara al-Assada više ne vreba s fasada škola i nadvožnjaka autocesta.
Na njihovom su mjestu nove zastave, Sirija napokon ponovno diše.
Ipak, proteklu, odnosno prvu godinu nove Sirije obilježili su burni padovi, kao i neviđeni usponi dok se zemlja bori kroz tranziciju.
Datum 8. decembar 2024. – dan kada se Assadova vladavina slomila pod munjevitom oslobodilačkom ofanzivom – sada je urezan u sjećanje svakog Sirijca.
A day #Syrians will never forget for its beauty 💚💚💚#Damascus now. pic.twitter.com/kGVTBnGi7Y
— Qusay Noor (@QUSAY_NOOR_) December 8, 2025
Dan kada je oslobođen Damask
Nije bilo epskog posljednjeg otpora, niti iscrpljujuće opsade. Više je ličilo na zavjesu koja je iznenada strgnuta. I, u trenu, grad je bio slobodan.
Tom velikom danu, prethodile su turobne noći glasina: izveštaji o pobunjenicima koji su nadirali sa juga, tenkovi koji su polako okretali svoje kupole od grada.
Zatim, u ranim jutarnjim satima, proširila se vijest: Assadov konvoj napustio je Damask. Straža u njegovoj palati se razbježala, najavljujući novu eru za zemlju.
“Ljudi su pucali u zrak, plesali, slikali se i plakali, još uvijek se moram uštinuti da se sjetim da je to bio stvaran dan”, kaže stanovnik Damaska Basel al-Khateeb.
“Vozio sam se okolo i vidio vojnike kako hodaju u civilnoj odjeći uz cestu, ne znajući kamo da idu. Kacige, uniforme, oficirske značke, sve vrste oružja samo su ležale odbačene na ulici”, rekao je 27-godišnji diplomant poslovne škole za Middle East Eye.
Vrata zatvora su razbijena. Videozapisi – koji godinu dana kasnije još uvijek kruže sirijskim društvenim mrežama – prikazivali su zatvorenike kako teturaju iz zatvora i zloglasnih pritvorskih centara, očiju zaslijepljenih sunčevom svjetlošću, držeći plastične vrećice s posljednjim tragom svojih starih života.
Međutim, čak i u tim prvim satima euforije, mnogi Sirijci su mislili na svoje ubijene prijatelje i porodice koji nikada neće izaći iz Assadovih tajnih zatvora, mjesta čiji su se užasi sada razotkrivali.
Jedan od njih je 24-godišnji Abd al-Hadi Safi, iz Bayt Sahma u južnom dijelu predgrađa Damaska, Gute.
“Nisam čuo da je režim pao; vidio sam to svojim očima, a Bashar je pobjegao”, rekao je za Middle East Eye, ubrzavajući glas. “Bio sam toliko sretan da sam plakao – teško je objasniti. Riješili smo se tiranina, kriminalca, tlačitelja.”
Safi je prelistavao svoj telefon tražeći fotografiju svog brata, Fadija. Pronašao je jednu, zaustavio se i dodirnuo sliku na svom ekranu.
Fadijevog brata su mu oduzele Assadove ozloglašene obavještajne službe zajedno s njegovim 60-godišnjim ujakom pred njegovim očima.
“Moj brat Fadi imao je 16 godina kad su ga odveli 2012.”, rekao je.
“Od tada – ništa. Nema groba, nema nadgrobnog spomenika, nema zaključka, samo nada da ćemo možda saznati. Provodimo beskrajne noći tugujući. Moja majka je izgubila sina i ne zna ni gdje da smjesti svoju tugu.”
Za Safija, pad Assada je samo pola pobjede. Assad je pobjegao u Rusiju, gdje živi sa svojom porodicom i drugim visokim članovima svoje vlade, slobodno hoda.
“Moramo vratiti Bashara i suditi mu kao ratnom zločincu”, rekao je Safi. “Bez pravde, ova priča nije završena.”
Pokušaj stvaranja haosa kroz sektaške sukobe
Prve sedmice nakon Assadovog pada bili su mješavina slavlja i obračuna.
Nova sirijska vlast na čelu sa Ahmadom al-Sharaaom, brzo je preuzela ministarstva, kooptirala lokalna vijeća i uklonila simbole baasističke moći.
Nova sirijska vlast stavljena je na veliki ispit već u prvim mjesecima, a nakon što su pojedini centri moći pokušali iskoristiti priliku da zametnu sektaške sukobe i Siriju gurnu u haos.
U napad na novu sirijsku vlast prvi su krenuli pripadnici alevitske sekte predvođeni zaostalim Assadovim lojalistima.
U martu mjesecu ove godine pokrenute su oružane pobune protiv nove sirijske vlasti, nasilje se brzo proširilo na provincije Latakiju i Tartus, dugogodišnja uporišta Assadovog režima duž mediteranske obale, gdje živi većina manjinske alavitske populacije, kojoj pripada i svrgnuti Assad.
Nakon višednevnih teških borbi, Assadovi lojalisti i alevitski teroristi su savladani i provincije su stabilizirane. Nove sirijske vlasti efikasno su položile prvi veliki ispit.
Nekoliko mjeseci kasnije na red je došao novi veliki ispit za Ahmeda al Sharaau i njegovu vlast. Izrael je uspio nahuškati sirijske Druze na pobunu na jugu Sirije, u regiji Sweida.
Druzijski banditi su počinili zločine nad sunitskim beduniskim plemenima u Sweidi, a nakon čega su intervenirale sigurnosne snage nove sirijske vlasti.
Odmah se u ovaj sukob uključio Izrael koji je napao sirijske sigurnosne snage bombardujući čak ministarstvo odbrane u Damasku.
Nakon posredovanja Amerike i Donalda Trumpa, ovaj sukob je zaustavljen, međutim problem nije riješen. Izrael je uspio preuzeti kontrolu nad južnom Sirijom, odnosno nad Druzima i regijom Sweida tako što je primorao Damask da ne šalje svoje trupe u ovu regiju. Druzijsko pitanje postaje sve veći problem na koje aktuelna sirijska vlast trenutno nema rješenje.
Izrael napada Siriju
Odmah nakon svrgavanja Bashara Assada, Izrael je pokrenuo napade na vojne lokacije u Siriji. Izraelski avioni su do danas izveli preko hiljadu zračnih napada na Siriju. U tim napadima uništene su skoro sve kasarne i skoro sva vojna oprema zaostala od svrgnutog režima.
Osim stalnih zračnih napada, Izrael je okupiorao skoro hiljadu kvadratnih kilometara sirijske teritorije, došavši svojim tenkovima 40 kilometara do Damaska. Izrael svakodnevno širi pojas svoje okupacije i pokušava uvući Siriju u otvoreni sukob. Ovo pitanje je veliko opterećenje za novu sirijsku vlast koje će veoma teško riješiti.
Pitanje Kurda
Dok su se vodili teški sukobi sa alevitskim i druzijskim banditima, nova sirijska vlast stavljena je na još jedan veliki ispit, a to je pitanje Kurda.
Mnogi su imali interes da novu sirijski vlast udare i Kurdi, naročito je takav interes iskazao Izrael. Međutim, nova sirijska vlada, u saradnji sa Turskom, sklopila je povijesni sporazum s Sirijskim demokratskim snagama (SDF) predvođenim Kurdima kako bi se regija formalno reintegrirala u državne strukture po prvi put od 2012. godine.
Naftna polja, granični prijelazi i zračne luke stavljeni su pod nominalnu središnju kontrolu, kurdski jezik i kulturna prava priznati su zakonom, a na papiru su stvorene zajedničke sigurnosne strukture.
Iako ovaj sporazum još uvijek nije doveden do nivoa realizacije, samo sklapanje sporazuma je sprečilo proširenje sukoba i na taj dio Sirije. Naravno, još ništa nije gotovo, jer mngo je neprijatelja ovog sporazuma, mnogi pokušavaju srušiti ovaj sporazum i zametnuti sukobe između Kurda i nove sirijske vlade. Međutim, vrijeme ide u korist Damnaska.
Međunarodni uspjeh
Za razliku od teških iskušenja unutar Sirije, na diplomatskom planu gledali smo potpuno drugu priču.
Saudijska Arabija, Katar i Turska pokrenuli su diplomatsku ofanzivu s ciljem stabiliziranja i oporavka Sirije.
Nakon niza uspješnih diplomatskih misija koje su Siriji donijele brojne koristi, Saudija, Katar i Turska su zaslužne što je prošlog mjeseca, Ahmed al-Sharaa postao prvi sirijski predsjednik u povijesti koji je posjetio Ovalni ured.
Također, zahvaljujući istom angažmanu, Evropska unija ublažila je većinu ekonomskih sankcija. Sjedinjene Države počele su ukidati svoje, povezujući izuzeća s saradnjom u borbi protiv terorizma i kontroli granica.
Godinu dana kasnije, zemlja još uvijek stoji u prostoru između slavlja i obračuna: srušila je svog diktatora, ali tek treba da izgradi sistem koji je sposoban da Siriju učini snažnom zemljom, kako je danas obećao predsjendik Ahmed al-Sharaa.
Turski predsjednik pozdravio napredak Sirije i obećao kontinuiranu podršku jedinstvu zemlje
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u ponedjeljak je pohvalio napredak koji su Sirijci postigli u protekloj godini “uprkos svim teškoćama, pokušajima sabotaže i provokacijama”.
U objavi podijeljenoj na turskoj platformi društvenih medija NSosyal, predsjednik Recep Tayyip Erdogan čestitao je prvu godišnjicu Revolucije 8. decembra, u kojoj je rekao da je oslobodila Sirijce nakon godina tiranije, ogromnih žrtava, duboke patnje i bezbrojnih teškoća.
Dalje je napomenuo da s milosrđem odaje počast onima koji su poginuli u napadima bivšeg režima i terorističkih grupa, dodajući: “Na Dan slobode Sirije 8. decembra, upućujem iskrene pozdrave i naklonost Turske bratskom sirijskom narodu.”
Turski predsjednik je također naglasio da će Turska “nastaviti pružati svu potrebnu podršku kako bi zaštitila teritorijalni integritet Sirije, pomogla u uspostavljanju socijalnog mira među svim segmentima unutar zemlje i osigurala da se ona istakne kao centar mira i stabilnosti u svojoj regiji.”
Bashar al-Assad, koji je bio predsjednik Sirije skoro 25 godina, pobjegao je u Rusiju prošlog decembra, čime je okončan režim Baas stranke, koja je bila na vlasti od 1963. godine. Nova prelazna administracija na čelu s Ahmadom al-Sharaom, formirana je u januaru.
