Klečeći na žutom poljskom cvijeću, čečenski vojnik pažljivo pričvršćuje eksplozivnu napravu na dno malog drona. Nekoliko sekundi kasnije, pušta ga, a naprava eksplodira pokraj dvije stare lutke postavljene 200 metara dalje, od kojih je jedna na glavi ima vojnu kapu u ruskom stilu.
Nakon ove i drugih obuka blizu ukrajinske prijestolnice Kijeva, čečenski vojnici, u prikladnoj maskirnoj obući i zaštitnoj opremi, uputit će se na ratište u Ukrajini, obećavajući da će nastaviti borbu protiv Rusije, čije su snage godinama harale u njihovoj domovini na Sjevernom Kavkazu. Borci iz Čečenije, ratom pogođene republike u južnoj Rusiji, sudjeluju tako na obje strane sukoba u Ukrajini, prenosi agencija AP.
Prokijevski dobrovoljci lojalni su Džoharu Dudajevu, legendarnom čečenskom vođi koji je predvodio borbu te republike za nezavisnost od Rusije. Oni su formirali “Bataljon Dudajev” i zakleti su neprijatelji čečenskih snaga i njihovog vođe Ramzana Kadirova koje podržavaju ruskog predsjednika Vladimira Putina i koje su se pridružile Rusiji u višemjesečnoj opsadi ključne ukrajinske luke Mariupolj te drugih žarišta u istočnoj i južnoj Ukrajini.
Jedna skupina novopridošlih Čečena, od kojih mnogi žive u zapadnoj Evropi, bila je na obuci na improviziranom poligonu u okolici Kijeva prije nego što je krenula na istok. Na treningu u subotu sudjelovali su novi regruti, svi muškarci muslimani, uzvikujući “Allahu ekbar!”, držeći svoje puške u zraku, prije nego što su im uručene vojne iskaznice koje se izdaju dobrovoljcima.
‘Rusi nikada ne staju‘
Ukrajinski dužnosnici kažu da čečenski bataljon trenutačno broji nekoliko stotina članova koji se bore uz ukrajinske snage, ali nisu formalno pod nacionalnim zapovjedništvom.
Instruktori podučavaju nove pripadnike bataljona temeljima borbe, uključujući i kako baratati oružjem, zauzeti borbeni položaj i kako djelovati u timovima. Među njima su i veterani ratova u Čečeniji koji su završili 2009. godine, a neki od njih su se pridružili ukrajinskim snagama nakon što su u toj zemlji 2014. godine započele borbe protiv separatista na istoku koje podržava Rusija, a Krim anektiran.
Tor, dobrovoljac koji je tražio da ga se identificira samo po nadimku s bojnog polja, kaže da ne vidi razliku između ta dva sukoba.
“Ljudi moraju shvatiti da nemamo izbora”, rekao je Tor, govoreći na engleskom jeziku i prekrivenog lica. “Ako oni (ruske snage) dobiju ovaj rat, nastavit će. Oni nikada ne staju. Ne znam. Baltičke zemlje će biti sljedeće, ili Gruzija ili Kazahstan. Putin otvoreno i apsolutno kaže da želi ponovno izgraditi sovjetski imperij”.
Rusija je pokrenula dva rata kako bi spriječila Čečeniju, većinski muslimansku pokrajinu, da stekne nezavisnost nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine. Prvi sukob izbio je 1994. godine.
Drugi čečenski rat započeo je 1999. godine i kulminirao je opsadom Groznog, glavnog grada Čečenije, koji je bio razoren teškim ruskim bombardiranjem. Nakon godina borbe s pobunjenicima, ruski dužnosnici proglasili su sukob u Čečeniji završenim 2017. godine.
Muslim Madiev, veteran čečenskih sukoba, predstavlja se kao savjetnik dragovoljačkog bataljona u Ukrajini. Pridružio se vojnicima u subotu na vježbama gađanja, gađajući plastičnu bocu na štapu. Čahure su odletjele iz njegove automatske puške na polje koje je već bilo prepuno metaka, patrona za sačmarice i kartonskih ploča za mete.
‘Moramo pobijediti‘
“Pobijedit ćemo u ovom ratu. Cijeli svijet već stoji u našoj odbrani”, kaže on, govoreći na ruskom jeziku. “Bili smo jedini koji su se borili za sebe (u Čečeniji). Niko nije stao uz nas. Ali sada cijeli svijet stoji iza Ukrajine. Moramo pobijediti, moramo pobijediti”, odlučan je Madiev.
S druge strane, zločlasni čečenski vođa i vjerni Putinov saveznik Ramzan Kadirov ponudio je milion američkih dolara za informacije o lokaciji čečenskog “Bataljona Dudajev”. “Objavljujem da dajem milion dolara svakome ko mi kaže koordinate tzv. čečenskog bataljona. Ne smijemo ih pustiti. Trebamo ih uništiti. Oni moraju pasti na koljena i tražiti oprost Čečena i ostalih muslimana ili ćemo im odrubiti glave”, poručio je ranije Kadirov.
(Jutarnji.hr)
