Jučer sam na YouTube kanalu vidio i odslušao Vijesti RTK na bosanskom jeziku, izvještaj novinara Mustafe Balje, oko manipulacija s novom zgradom Bošnjačkog kulturnog centra u Prizrenu.
Ako je sve to istina, a iz priloga pismenog odgovora direktora kulture u Prizrenu se da vidjeti da jeste, onda je to samo grubo kršenje bošnjačkih ljudskih i nacionalnih prava i onoga što je ta ista Općina Prizren radila i u vezi čega je donosila odluke unazad desetak godina, otkad se gradi ovaj omanji objekat BKC-a.
NVO iz bošnjačke zajednice, niti pak naprasne ponude za “otvaranje” biblioteke, niti bilo čega drugog u tom Centru ne radi na taj način! Niti se treba dopustiti da se političkim nasiljem pojedinaca dodjeljuje ovaj skromni prostor za Bošnjake Kosova drugim folklornim i udruženjima, mijenjajući izvornu namjenu BKC-a.
Nekim nadobudnim pojedincima iz bošnjačke zajednice treba jasno kazati da ne uzimaju učešća u rušenju nečega za što su se 23 godine zaredom zalagali predstavnici Bošnjaka u Prizrenu!
A tom direktoru kulture treba neko od nadležnih u Općini Prizren pod hitno da kaže da je i Općina i država Kosovo demokratska i pravno uređena, i da Bošnjaci, iako su i neki među njima iz većine uspjeli da nas podijele na deset dijelova, još nisu umrli, te da su još uvijek i nacionalni i politički subjekt ovoga kosovskog društva, zasebno Općine Prizren, gdje nas ima oko deset posto.
S ovim u vezi, Demokratska stranka Bošnjaka Kosova je jučer razmatrala stanje i iskazala spremnost da se troje predsjednika parlamentarnih bošnjačkih političkih subjekata sastanu, probaju da dogovore osnove o nizu pitanja od nacionalnog bošnjačkog interesa, i oko BKC-a, i oko problematike nastave na bosanskom jeziku, i oko decentralizacije, odnosima s Bosnom i Hercegovinom, zaštite životne sredine u regijama Župi, Podgori, Gori, bošnjačkim naseljima Vitomirici, Dobruši, Rvatskoj, o Bošnjacima i njihovim problemima u naseljima u gradovima Kosova, itd.
Ako oni dogovore osnovne postavke i mogući zajednički nastup, svi mi ostali oko njih i drugi dobronamjerni iz političkih subjekata i NVO, možemo da samo doprinesemo razradi tih detalja. Usvajanje je konsenzus političkih parlamentarnih subjekata, ali kompromisa neće biti oko osnovnih nacionalnih interesa Bošnjaka, već znanih, barem se nadam, što se tiče DSB-a i Vakata.
Ovo troje ljudi na čelu političkih parlamentarnih bošnjačkih opcija treba da znaju da oni snose predstavničku i našu bošnjačku subjektivnu odgovornost za ovo što se upravo događa i oko BKC-a, ali i u nedostacima u obrazovanju na bosanskom jeziku, itd.
Naprimjer, u nastavi na bosanskom jeziku ni ove školske godine nemamo ni Početnice, ni veliki dio drugih udžbenika.
Većina zna da sam ja osobno u prethodnih sedam-osam godina (institucionalnim pokrićem) dopremao i Početnice i neke druge udžbenike iz BiH, za našu bošnjačku djecu ovdje.
Zašto to niko od njih s centralnog nivoa nije uradio niti radi ni lanjske ni ove godine, jer ja sa svoje trenutne pozicije nemam tih ingerencija?!
Odgovor je prost: Jasno je da većinu (i političkih predstavnika i dobar dio nastavnika) ne zanima nešto mnogo ni nastava na bosanskom jeziku ni bilo šta što je od krucijalnih nacionalnih i egzistencijalnih pitanja za Bošnjake Kosova. Samo postoje neki neatikulirani zahtjevi i komentari po Facebook grupama.
Od jedino mogućeg optimalnog rješenja – oslonca na BiH i dopreme (samo) nedostajućih udžbenika iz Bosne – većina njih bježi kao od gube. Zašto i gdje se to godinama zaredom bježi? Samo se s tim bježanjem može završiti u hranjenju imaginarnog uspavanog gena za nestankom jednog manjinskog naroda i vraćanjem u stanje amorfne mase za manipulacije od svih oko nas! Imali smo i još uvijek imamo sve ustavne, zakonske i faktičke predispozicije za daljnju afirmaciju svog nacionalnog kolektiviteta u Republici Kosovo, i u svojoj dijaspori, preko čvrstog držanja za svebošnjačko uže oko nacionalnih bošnjačkih pitanja.
Ovih par godina iza nas zasebna je katastrofa po svim pitanjima od zajedničkog interesa Bošnjaka Kosova. “Što gore to bolje” je “opcija” onih iz pozadine, od kojih neki i tapšu po ramenima čelnike naših političkih opcija i guraju ih u međusobne čarke, dok su predstavnici nekih albanskih političkih opcija ionako više prestali da nazdravljaju svom uspjehu podjele političkih bošnjačkih opcija, na tri-četiri dijela, jer je to već postala konstanta.
Bosna šuti, jer ima mnogo većih problema kod sebe, a ionako niko od tamo institucionalno (sem potpisnika ovih redova i još ponekog) ništa za Bošnjake Kosova i ne traži, već samo tu i tamo ponešto traže za sebe lično u ime kosovskih Bošnjaka, ili za neku javnu reklamu oko “traženja” za po Kosovo i okolo.
A naš narod ipak sve svaljuje na predstavnike, one aktuelne, čelne, jer je i zaista, već rekoh, naša subjektivna bošnjačka odgovornost na njih!
Naravno da je mnogo veća odgovornost bila i ostala na Vladi, općinskim vlasti i politički predstavnicima većinskog naroda za sve ovo što se događa i Bošnjacima i nekim drugima među nealbanskim i nesrpskim nevećinskim zajednicama.
Većina naših prava je puka ustavna i zakonska forma, tek je nešto u realnom životu sprovedeno. A to već nije bošnjacka krivica, već krivica onih koji realno drže vlast u Republici Kosovo. Albanska je riječ adekvatna za ovo stanje: “Boll mo”…
Zato, gospodo Rasim Demiri, Emilija Redžepi i Duda Balje, smognite snage i sastanite se.
Po relevantnim informacijama oko potvrde, ovo dvoje prvih je prihvatilo, ne vidim niti jedan razlog da i poslanica i predsjednica Socijaldemokratske unije Duda Balje ne ide na taj prvi sastanak.
Pokažite/mo odgovornost!
Podsjetimo, BKC je pravljen skoro deset godina, zahtjevan od bošnjačkih predstavnika još od početka 2000. godine. I formalno i pravno je odobren kao takav.
Finasiranje je bilo i s centralnog nivoa, odnosno većina sredstava su došla od dodatnih sredstava odobravanih tokom donošenja ili rebalansa budžeta u Skupštini Republike Kosovo.
S druge strane, svo to vrijeme duge gradnje, svojatanje i ideje i zgrade i svega oko nje od Nove demokratske partije, te na momente pogrešno kontriranje toj subjektivizaciji NDS-a od ostalih parlamentarnih političkih bošnjačkih subjekata, Vakata i SDU, je doprinijelo da se da prostor pojedinim antibošnjacima u vlasti da udare još na jedan od simbola naše nacionalne opstojnosti u gradu i Općini Prizren i na Kosovu!
Sadašnje naprasno navodno uzimanje prostora od pojedinaca u ime NVO, ipak zaslužnih za očuvanje i prezentaciju bošnjačkog folklora, te nadobudno “branjenje” od nekih novajlija, “bibliotekara” – koje neko od politikanata iz njihovih pozadina po svoj prilici zloupotrebljava – ne vodi ničemu, ne ustanu li u odbranu BKC-a izabrani bošnjački predstavnici s centralnog i s lokalnog nivoa u Prizrenu.
Po jučerašnjim i današnjim reakcijama bošnjačkog javnog mnijenja i u Prizrenu i u Republici Kosovo i u dijaspori i šire, prisutna je jaka zabrinutost i razočaranje ovim postupkom direktorijata općinskih vlasti.
Neki internetski “mediji” daju podstereka širenju dezinformacija, forsirajući samo jednu političku opciju – predstavnicu.
Moj prijedlog mogućeg rješenja i zajedničkog nastupa svih subjekata u Bošnjaka, zasebno onih koji su u Skupštini i Vladi na centralnom i lokalnom nivou u Prizrenu, koji je već DSB-u i nekim ljudima u bivšoj općinskoj vlasti, i ranije je u nešto kraćoj formi bio prezentiran.
Osnove:
1. BKC je Bošnjački kulturni centar;
2. Treba postaviti jasni i vidljivi natpis (firmu) iznad ulaznih vrata na bosanskom, albanskom i engleskom jeziku: BOŠNJAČKI KULTURNI CENTAR;
3. Općina Prizren, ili država Kosovo, preko Vlade i Ministarstva kulture, trebaju što prije da formiraju radnu grupu od Bošnjaka iz svih političkih opcija i jednog bošnjačkog člana KVZK (predstavnici su NVO-a), i od pravnika da se donese najbolji statut za rad BKC-a i da, poslije javne diskusije, bude izglasan u Skupštini Općine ili na Vladi;
4. Treba po dogovoru većine Bošnjaka da se što prije imenuje v. d. upravnik BKC-a i, bar za početak, minimalno još jedno tehničko lice;
5. V. d. direktora u saradnji s Bošnjacima i pravnikom(cima) Općine ili Vlade, treba da predloži Pravilnik o korištenju prostora u BKC-u;
6. Niti jednom od političkih subjekata ne treba (iz)davati kancelarije u BKC-u.
Osnovna načela sadržaja Pravilnika o radu BKC-a:
– Prostor koji je na raspolaganju, poput sale/a za manifestacije, izdaje se po blagovremenom pismenom traženju ka BKC od korisnika za kulturne prezentacije;
– Prostor za održavanje javnih kulturnih manifestacija izdaje se svima – bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost.
– Ostali prostor(rije):
a) Da se poveća prostorija za bošnjačku biblioteku, čije će popunjavanje knjigama, prije svega onih na bosanskom jeziku, ali ne i samo na njemu, kao i evidencija, izdavanje, vraćanje knjiga… biti uređeno po već važecim pravilima rada ovih institucija i uz strogi nadzor upravnika BKC-a;
b) Vježbanje i priprema bosnjačkih KUD-ova u adekvatnom prostoru BKC, bit ce omogućeno redovno i s rasporedom termina za sve njih;
c) Eventualna adekvatna prostorija/e treba biti privremeno ustupljena bošnjačkim KUD-ovima za smještaj njihove nošnje i ostalih stvari, formalno odvojeno – ako to bude za po dva bošnjačka KUD-a. Solidno opremljena garderoba, podijeljena na ženski i muški dio za članove/ce KUD-a, također treba biti dio tog prostora;
d) Administrativni prostor uprave treba biti najskromniji dio;
e) Sve ostale prostorije, mimo sala za kulturne i druge masovnije manifestacije i prostora za vježbe KUD-ova, te hola za umjetničke izložbe, trebaju biti opremljene i za okrugle stolove i slične potrebe kulturnih, NVO, političkih, biznis ili medijskih faktora, te za potencijalno održavanje seminara, i sl. Skromne finansijske nadoknade mogu biti dio za zakup ovih prostorija, ali ne samo i za njiih;
f) Održavanje, plaćanje računa za struju vodu i grijanje, te plate uposlenih ide na budžet Općine Prizren ili Ministarstva kulture Vlade Kosova;
g) Kontrola rada i funkcioniranja, periodičnih izvještaja, treba biti preko Borda BKC-a u koordinaciji s Direktorijatom kulture Općine ili Ministarstvom kulture. Sve u skladu s postojećim pozitivnim zakonodavstvom Republike Kosovo;
h) Eventualni prostor za izdvojeni caffe bar (bez alkohola) treba izdavati po ustaljenoj praksi sličnih javnih objekata kulture.
