Međunarodna zajednica sada ne mora samo finansijski pomoći BiH u borbi protiv pandemije, nego mora spriječiti kolaps cjelokupne države BiH, smatra Christian Schwarz-Schilling.
Velika globalna pandemija korone je tu. Odjednom su sve važne teme otišle u drugi plan, a države svakodnevno vode ogorčenu borbu protiv brzog širenja virusa.
Politički odgovorne osobe u različitim evropskim zemljama djeluju dosta različito. Kako u EU tako i na Balkanu. Neki moraju shvatiti da se sada radi o ljudima, a ne o njima samim. Drugi nastavljaju kuhati svoju vlastitu supu i hvale se vlastitim mjerama protiv korone, umjesto da, što je više moguće, prikupe stručnih mišljenja i na osnovu toga, što brže izvrše potrebne korekcije dosadašnjih mjera.
Među notorno nejedinstvenim političarima u BiH se kroz pandemiju razvila iznenađujuća spremnost za povratak na saradnju i to među obje administrativne jedinice i oba entiteta, Republika Srpska i Federacija BiH. Međutim, situacija u cijeloj Bosni i dalje ostaje problematična.
Vodeći političari iz RS i FBiH su se nakon jednogodišnjeg međusobnog blokiranja oko formiranja nove vlade sada prvi put sastali zbog koronavirusa. Razgovaralo se o hitnim mjerama i vanrednom stanju. Čak je i Milorad Dodik, član tročlanog Predsjedništva cijele Bosne i najveći zagovornik uništenja zajedničke države, odustao od svoje notorne blokade zajedničkih institucija – ali samo u vezi s odlukama o pandemiji. Međutim, blokada državnih institucija i dalje ostaje.
Stanje u Bosni dakle i dalje ostaje problematično. Neodgovorni političari i dalje blokiraju funkcioniranje zajedničke države.
Podsjećanja radi: Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u februaru presudio da je država vlasnik poljoprivrednog zemljišta, a ne entiteti. Prethodno je parlament Republike Srpske usvojio zakon kojim je to zemljište dato srpskom entitetu.
Milorad Dodik je odbio tu presudu. Od tada blokira saradnju u institucijama cijele Bosne kako bi na silu promijenio sastav Ustavnog suda – i time omogućio novu, drugačiju presudu. U Ustavnom sudu su do sada sjedila dva Bošnjaka, dva Srbina i dva Hrvata i tri međunarodna suca koje bira Evropski sud za ljudska prava. Nedavno je njemačka sutkinja, prof. Angelika Nussberger, bivša potpredsjednica EUGM-a, imenovana za novu sutkinju Ustavnog suda BiH. Dodik želi promijeniti ovaj sastav Ustavnog suda – i time ukinuti jedinu državni instituciju koja nezavisno funkcioniše.
Usred krize sa koronavirusom Dodik razmatra otvoreni državni udar: Bosna bi trebala nestati kako bi on mogao vladati nezavisnom Republikom Srpskom. S obzirom na pandemiju, u EU je sada porasla spremnost pružanja financijske podrške zdravstvenim sistemima zemalja na Zapadnom Balkanu.
Komisija EU želi preko Fonda solidarnosti EU pružiti brzu pomoć ne samo državama članicama već i zemljama kandidatima Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj. To ne pomaže Bosni i Hercegovini. Tonino Picula, socijaldemokrat, bivši hrvatski ministar vanjskih poslova i zastupnik u Evropskom parlamentu, predlaže da se višak sredstava EU iz lonca za podršku zemljama kandidatkinjama treba na nebirokratski način dati i zemljama Zapadnog Balkana koje nisu članice EU, poput Bosne, Kosova, Albanije i Sjeverne Makedonije.
Ali pošto zbog Dodikove blokade cijela bosanska vlada do sada nije bila u stanju usvojiti budžet, zemlja ne može iskoristiti takvu financijsku pomoć. Čak i u vrijeme vanrednog stanja, Milorad Dodik svoje etničko-nacionalne interese otvoreno postavlja iznad potrebnih interesa građana Bosne i Hercegovine. On ne želi samo da vanjske granice BiH, već i entitetske linije razgraničenja, osiguravaju pripadnici policije RS što je očito kršenje Ustava, jer prema Dejtonu ne postoje granice između bosanskih entiteta, već samo “linije razdvajanja”. Milorad Dodik čak ni u kriznim vremenima ne gubi vrijeme već radi na ostvarenju svojih ciljeva.
Bosna i Hercegovina je već izgubila sposobnost funkcioniranja kao cjelokupna država. Zemlji je potrebna pomoć iz vana.S obzirom na pandemiju koronavirusa međunarodna zajednica sada ne samo da mora pružiti medicinsku, već i neposrednu financijsku podršku za jačanje jedinstva zemlje kako bi spriječila prijeteće konflikte i raspad Bosne.
(DW)
