Stranke Hrvatskog narodnog sabora na ovim lokalnim izborima nastojat će, osim zadržavanja dosadašnjih načelničkih mjesta, dobiti i bolje pozicije u nekim nacionalno mješovitim sredinama, piše Večernji list, medij vrlo blizak HDZ-u BiH.
Zadržati pa i ojačati političke pozicije u lokalnim zajednicama središnje Bosne, poput Viteza i Novog Travnika, te popraviti brojčanu zastupljenost u Bugojnu, Fojnici, Gornjem Vakufu/Uskoplju, Jajcu, ali i u općinama u RS-u poput Pelagićeva, Šamca i Dervente, neki su od strateških ciljeva stranaka Hrvatskog narodnog sabora koje su u različitim modalitetima na ovim izborima preuzele zadaću poboljšati poziciju u onim lokalnim zajednicama koje, uslijed nacionalnog mješovitog stanovništva ili pak strateškog značaja za popunjavanje nekih drugih tijela na višim razinama, imaju osobitu važnost, piše Večernji list BiH, medij vrlo blizak HDZ-u BiH.
U potonjem slučaju riječ je o općinama i gradovima u Republici Srpskoj o kojima jednim dijelom ovisi i popunjavanje klubova u Vijeću naroda, a samim tim i zastupljenost legitimnih predstavnika, u ovom slučaju hrvatskog naroda, u Klubu. Kao jedan od primjera na kojima se potvrdila strateška suradnja stranaka Hrvatskog narodnog sabora je i općina Šamac u Republici Srpskoj, a u kojoj su HDZ BiH i HDZ 1990. dogovorili zajedničku listu za Općinsko vijeće, što je jedan od načina sprječavanja rasipanja glasova, ali i snažnije mobilizacije birača. Posebno to vrijedi za one koji će na ovim izborima glasati poštom, navodi Večernji list.
Borba za pozicije
Kada govorimo o Federaciji BiH, namjera je zajedničkim nastupom za općinska i gradska vijeća, odnosno podrškom za zajedničke kandidate, osigurati što bolju političku zastupljenost hrvatskog naroda u nacionalno mješovitim sredinama.
Jedan od primjera je općina Gornji Vakuf/Uskoplje, u kojoj je Marin Novaković kandidat koalicije HDZ BiH, HDZ 1990., HSS Stjepana Radića za načelnika, dok je Goran Batinić na čelu liste iste koalicije za Općinsko vijeće. S obzorom na činjenicu da su u utrci za načelnika dva bošnjačka kandidata, postoje realne mogućnosti da onaj hrvatski osvoji poziciju.
Na izborima 2020. takav scenarij bio je umalo i ostvaren, a ako bi ove godine veći broj Uskopljaka glasao poštom, hrvatske političke stranke mogle bi računati na dobre vijesti.Prilika za dobiti načelničku poziciju ove godine postoji i u Fojnici – u utrci za načelnika je četvero kandidata, a od toga tri bošnjačka i jedan hrvatski – Mirjana Golub uime HDZ-a BiH. Valja napraviti i usporedbu s izborima 2020. godine kada su u utrci bila tri kandidata, dva bošnjačka i jedan hrvatski. Potonji je bio na drugom mjestu po broju osvojenih glasova sa zaostatkom od oko 1500 glasova u odnosu na pobjednika. No, ove godine Bošnjaci imaju jednog kandidata više, a upravo se tu otvara prostor za rezultat koji će donijeti pobjedu, piše Večernji list.
Nešto sjevernije, u Jajcu, HDZ BiH kandidirao je Božanu Bilandžiju za načelnicu koja ima realne izglede, pogotovo kada se uzme u obzir činjenica da u Jajcu tradicionalno značajan broj glasova stiže poštom iz dijaspore.
Značaj izbora
U Novom Travniku Stjepan Dujo je kandidat koalicije HDZ BiH, HDZ 1990., HSS Stjepana Radića za još jedan gradonačelnički mandat, a suparnici su mu kandidati uime SDA i SDP-a. U utrku za još jedan mandat ušao je Boris Marjanović, trenutačno načelnik općine Vitez, i to kao zajednički kandidat koalicije HDZ BiH, HDZ 1990., HSS Stjepana Radića, a politički suparnik mu je kandidat SDA. Kada govorimo o Busovači, također su u utrci dva kandidata: Ivana Smoljo uime HDZ-a BiH te Asim Mekić uime SDA. Unatoč činjenici da je bit lokalnih izbora u teoriji, ali i praksi, uglavnom vezana uz svakodnevne infrastrukturne i komunalne izazove s kojima se suočavaju pojedine jedinice lokalne samouprave, ustavnopravno uređenje BiH, ali i niz specifičnosti proisteklih uslijed nekih neriješenih međunacionalnih odnosa dovode do primjera gdje su takvi izbori u značajnoj mjeri i nacionalnog karaktera. Budući da će svaki glas biti važan u kreiranju lokalnih politika i aktivnosti samouprava, općina i gradova, i kada je riječ o projektima osobito važnim za svaki od konstitutivnih naroda, raste potreba za što većom izlaznošću, zaključuje Večernji list.
