U Vitezu je održana dvodnevna klauzura HDZ-a BiH, koja je okupila zvaničnike sa svih nivoa izvršne i zakonodavne vlasti, kao i kandidate ove stranke na predstojećim izborima za sve nivoe vlasti.
Rezultat klazure je da će HDZ, odnosno HNS biti uvjerljivi pobjednici izbora 2022. godine, izjavio je lider HDZ-a Dragan Čović, osvrčući se i na izmjene Izbornog zakona BiH, te skorašnje istupe visokog predstavnika Christiana Schmidta. Ponovio je kako HNS neće odustati od teritorijalne reorganizacije ukoliko ne bude “potpune ustavne ravnopravnosti i legitimnog predstavljanja”.
Čović je medijima pojasnio kako je u Vitezu usvojena i strategija koja je upotpunila vizije HDZ-a do 2030. godine.
Definisan je i aktualni program koji će javnosti biti prezentovan od drugog septembra, kada zvanično započinje predizborna kampanja.
Zajednički nastup HNS-a ima brojne prednosti, naveo je Čović, no ima i nedostatke, s obzirom da je, kako je dodao Čović, sužen pluralizam.
Definisane su, pojasnio je, različite koalicije kojima nisu davali nazive, nego je, kako je saopšteno na konferenciji, definisan redoslijed stranaka koji prate pojedine dijelove.
Kandidatkinju za člana Predsjedništva BiH Borjanu Krišto su podržale sve stranke HNS-a, podsjetio je Čović.
“Formalno, imamo jednog kandidata u ime hrvatskog naroda”, izjavio je.
Klauzura je, pojasnio je dodatno, poslužila na neki način da se uredi i borba protiv govora mržnje u kampanji, za koju planiraju da bude potpuno afirmativna.
“Vjerujem da je politika koju predlažemo vrh evropske politike u smislu izričaja, i ona će do kraja biti pozitivna. Naše ponašanje će biti prepoznatljivo u obraćanju javnosti”, najavio je lider HDZ-a.
2018. godinu su, napominje, proglasili povijesnom sa aspekta broja glasova koje su dobili, a u ovom izornom ciklusu cilj je da se te brojke prevaziđu.
Stoga se, dodao je, paralelno odvijaju lagane pripreme za razgovore za uspostavu vlasti sa partnerima koji mogu zajednički promišljati budućnost Bosne i Hercegovine.
O Izbornom zakonu BiH
Ranije, kaže, nije bio pobornik toga da OHR nameće bilo kakva rješenja.
“BiH sama treba donositi odluke u svojim institucijama. Međutim, ako je visoki predstavnik u posljednje vrijeme već dva puta intervenirao u Izborni zakon BiH, onda očekujemo da taj proces završi na takav način i tu se ne želimo uplitati”, naveo je Čović.
Podsjetio je i na proteste koji su se zbog Schmidtovih najava nekoliko dana održavali ispred OHR-a u Sarajevu.
“Razočarani što smo gledali slike ispred OHR-a, mislim da su nezapamćeni takvi protesti u posljednjih dvadesetak godina u BiH. Rekli smo da nas neće uvesti u to blato, ne želimo se valjati s njima u tom dijelu”, naveo je.
O Schmidtovim istupima: “Ako ne dođe do izmjena, HNS će odgvoriti jasno
Upitan je i o tome šta se može očekivati ukoliko do izmjena Izbornog zakona ne dođe, a, podsjetimo, Schmidt je u jednom od posljednjih medijskih istupa to dao naslutiti.
“Mi smo jasno poručili na vanrednom Saboru HNS-a da ako ne bude rješenja oko ustavne jednakosti i legitimnog predstavljanja, da ćemo jasno odgovoriti. Predložit ćemo drugačija rješenja ustroja, pa i teritorijalne reorganizacije, što su neki različito protumačili. Mi već na tome radimo u cilju da to bude racionalno rješenje. Ako je ikada Bosna i Hercegovina bila podijeljena, onda je danas snažno podijeljena”,, odgovorio je.
Time će se, naveo je Čović, HNS baviti čim završi izborni proces. Izmijenjen izborni zakon će, tvrdi on, biti podloga za kandidatski status BiH.
Još jednom je ponovio da stranke okupljene oko HNS-a aktuelni saziv Centralne izborne komisije BiH smatraju nelegalnim i nelegitimnim.
“Nema nikakvo povjerenje HNS-a. Prihvatamo sve njene odluke, ali nismo se s tim pomirili i nećemo šutiti. Ne očekujem da oni išta urade i ne dao im Bog da išta urade. Svjesni smo da i zadnje izmjene Izbornog zakona BiH koje je uveo visoki predstavnik daje ogromne ovlasti tim ljudima”, izjavio je Čović, dodajući da će odmah nakon što se obznane izborni rezultati posvetiti svim ranije navedenim pitanjima.