Bivši turski premijer Ahmet Davutoglu kazao je u intervjuu za Al Jazeeru da bi Bosna i Hercegovina i Kosovo bili kao današnji Halep da nije bilo intervencije NATO-a.
„Da je NATO bio aktivan u Siriji, ne bismo imali ovaj problem“, kazao je Davutoglu u intervjuu čiji je prijenos uživo omogućen na Facebooku.
Davutoglu je kazao da režim sirijskog predsjednika Bashara al-Assada želi „etnički očistiti Halep“ tokom procesa predsjedničke tranzicije u Sjedinjenim Američkim Državama.
„Ljudi iz Halepa su heroji i želim im poručiti kao njihov brat – u Turskoj smo uvijek uz njih bez obzira na njihovu vjersku i etničku pripadnost.
Primili smo vijest da je izvršen udar na posljednju bolnicu u Halepu – ne samo na posljednju bolnicu, već na posljednju svijest čovječanstva. Dužnost Vijeća sigurnosti UN-a je da zaustavi ovaj masakr i podigne glas.
Pozivam i Rusiju. Iako imamo različite politike…svi mi se trebamo složiti o …humanitarnom pristupu i kažnjavanju ratnih zločina“, rekao je bivši turski premijer.
Halep kao Staljingrad
„Ono što se dešava u Halepu su ratni zločini i situacije je poput one u Staljingradu u Drugom svjetskom ratu“.
Davutoglu je ocijenio da su diplomatski odnosi Turske i Rusije vrlo dobri, te najavio susret premijera dviju država u decembru, tokom kojeg će u fokusu biti razgovori o ratu u Siriji.
Odgovarajući na pitanja gledalaca, Davutoglu je kazao da Turska nije uključena u rat u Siriji zbog teritorijalnih pretenzija već zbog borbe protiv terora i zaštite građana.
Davutoglu je podsjetio da je Turska primila tri miliona izbjeglica, ali i istakao da se Turska prema njima odnosi kao prema državljanima. „Oni su naši braća i sestre“, dodao je bivši turski premijer.
Prepričao je anegdotu o sirijskom izbjeglici s kojim se upoznao, a koji mu je kazao kako mu se supruga porodila u privatnoj bolnici, najbližoj njima u vrijeme njenog porođaja. Kada su Sirijci upitali koliko su dužni, uprava bolnice je kazala – ”ništa, vi ste naši gosti”. Sirijac nije imao ni novca za taksi, pa je i to platila bolnica.
Upitan o turskom članstvu u NATO-u i putu ka EU, Davutoglu je kazao da se turski pristup temelji na multinacionalnoj diplomatiji. Ta država smatra odnos sa SAD-om jednako bitnim kao odnos sa Rusijom, Kinom ili nekom drugom državom.
„NATO je jedina efikasna sigurnosna organizacija različitih nacija. To ne znači da svi imaju iste stavove. Što se tiče članstva BiH u NATO-u, mi i neke zemlje smo bili za, a drugi protiv.“
Govoreći o EU, Davutoglu je kazao: „Mnoge nacije imaju historijski afinitet prema Turskoj i Turska je dio Evrope. Pet miliona Turaka živi u EU. Turska želi biti članica EU-a i čekamo gotovo pola stoljeća. U proteklim mjesecima nismo vidjeli podršku u borbi protiv FETO-a i PKK-a te tražimo veću podršku.“
Dići glas protiv islamofobije
Bivši turski premijer je kazao kako je, uslijed rasta islamofobije i utjecaja desničara u Evropi, sve bitnije da Turska digne glas.
„Moramo otvarati diplomatske kanale te razgovarati s racionalnim evropskim vođama da zaustavimo rast desničara… Niko ne može tražiti od Alžiraca, Egipćana muslimana i drugih da napuste Evropu. Islam je u Evropi. Evropljani moraju priznati ovu realnost i Turska, kao jedina muslimanska članica NATO-a i kandidatkinja za EU, može pomoći muslimanima u Evropi i evropske vlade mogu koristiti pomoć Turske u svrhu postizanja evropske multikulturalnosti.
Ali, postoji nepredviljivost u svjetskoj politici. Razvija se ekonomska kriza paralelno s rastom desničarske politike. Stoga moramo biti vrlo oprezni. Svi političari spremni da rade protiv islamofobije i ksenofobije trebaju imati isti stav protiv ovakvih politika“, rekao je Davutoglu.
Upitan o izboru Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a, Davutoglu je kazao da će njegove odluke, kao predsjednika najjače svjetske supersile, utjecati na cijeli svijet.
Kazao je kako se nada da će racionalni savjetnici u toku tranzicije ukazati Trumpu, koji je koristio zapaljivu retoriku tokom izbora, na ozbiljnost djela američkog predsjednika.
Otvoreno s Trumpom
Drugo, smatra Davutoglu, predsjednička funkcija naučit će Trumpa šta je pravi smjer, jer „lako je nekom ko je kandidat da se služi retorikom“.
„Sljedeća godina je izborna u Njemačkoj i Francuskoj. Trumpova politika utjecat će i na ove izbore… Pozivam sve svjetske vođe da budu otvorene i da govore s američkom administracijom na vrlo odgovoran način kako bi on [Trump] uvidio realnost na terenu. Ali, ako pogriješi, moramo biti glasni. Ako se muslimanima zabrani ulazak u SAD, ako Meksikanci budu protjerani kao Jevreji iz Evrope tokom Drugog svjetskog rata, ne smijemo šutjeti. Ali, moramo vidjeti razliku između retorike i djela gospodina Trumpa.“
Upitan da prokomentariše kritike turskim vlastima zbog masovnih hapšenja nakon neuspjelog pokušaja vojnog udara ranije ove godine, Davutoglu je kazao kako kritičari često zaboravljaju važne činjenice – da je Turska demokratija gdje se predsjednik i parlament biraju na slobodnim izborima, a njih je avionima napala vojna grupa na najbrutalniji način.
„Dvjesto četrdeset jedan građanin je ubijen. Više od 2.000 je povrijeđeno. Očekivali smo solidarnost od demokratskog svijeta. Nije bilo prave podrške. Ako ne podržavaju vladu, trebali su bar podržati naciju koja se suprotstavila puču. Neke države su čekale i sedmicama da osude pučiste. Nikad nećemo odustati od naše države i demokratije“, rekao je Davutoglu.
On je podsjetio kako postoji žalbeni proces ukoliko se organizatori puča i oni koji ih podržavaju protive optužnicama.
Izvor: Al Jazeera
