Priznavanje separatističkih zona Luganska i Donjecka koje je izvršila Rusija podsjeća na podršku Srbije separatističkim regijama “Republika Srpska Krajina” i “Republika Srpska” početkom 1990-ih godina, što je dovelo do dalekosežnih posljedica, navodi austrijski Der Standard.
“Priznanje separatističkih zona Ukrajine u Lugansku i Donjecku koje je izvršila Rusija pod vodstvom Vladimira Putina zapanjujuće je slično uspostavljanju i vojnoj i političkoj podršci separatističkih regija ‘Republika Srpska Krajina’ unutar Hrvatske i ‘Republika Srpska’ u Bosni i Hercegovini 1992. godine u okviru desničarskog režima Slobodana Miloševića u Srbiji. Posljedice su do danas dalekosežne,” piše autorica Adelheid Wolfl za Der Standard.
Ona navodi da mnogi u BiH strahuju da bi Putin sada mogao priznati i Republiku Srpsku kao nezavisnu republiku, te da mnogi posmatrači ocjenjuju da su krize u Ukrajini i Bosni i Hercegovini povezane.
“Jedno je jasno: NATO i druge zapadne organizacije teže se nose s dvije krize nego s jednom”, piše ona.
Mađarska i Hrvatska djeluju suprotno dosadašnjoj politici EU
Wolfl piše da, uprkos velikoj podršci u Evropskom parlamentu uvođenje sankcije članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, vjerovatno neće do toga doći.
“Dvije zemlje članice EU, Mađarska i Hrvatska, sada žele spriječiti sankcije Dodiku i stoga insistiraju na principu jednoglasnosti okvira sankcija EU, koji bi Vijeće EU trebalo ponovo izglasati krajem marta. U suprotnom bi EU već mogla uvesti sankcije uz saglasnost 17 država”, piše ona, te navodi da “desničarski populistički mađarski premijer Viktor Orban podržava etničke nacionaliste u jugoistočnoj Evropi.”
Wolfl navodi da Dodik dobija također podršku od Komesara za proširenje Olivera Varhelyija.
Ona navodi da je “prema riječima diplomata” Varhelyi čak tokom sastanka Vijeća EU u ponedjeljak rekao da lično ne smatra da su Dodikovi pokušaji da se vrati originalnom dejtonskom ustavu “neustavni”.
Ocjenjuje da “Varhelyi tako preuzima političku agendu separatista” te da bi “povratak” na prvobitni ustav iz 1995. godine značio bi da bi mnoge državne institucije, koje su takođe bile uspostavljene uz evropski angažman, bile uništene.
“Varhelyijeva politika prema Bosni i Hercegovini predstavlja otklon od politike EU u proteklih 20 godina”, zaključila je ona.
Navodi da su Dodik i njegovi saradnici svojim djelovanjem “već napravili institucionalni haos” s kojim se teško nositi, te da se zato njemačka vlada posebno zalaže za brze i jasne sankcije protiv njega.
Ponovno oživljavanje Herceg-Bosne
“U sjeni ukrajinske krize, Bosna i Hercegovina je trenutno napadnuta sa svih strana”, podcrtala je Wolfl.
Ona navodi da HDZ BiH, “dugogodišnji saveznik Dodika”, sada prijeti ponovnim uspostavljanjem starog ratnog konstrukta u Hercegovini, tzv. “Hrvatske Republike Herceg-Bosni”, što bi bio treći entitet unutar BiH.
Objašnjava da su “Herceg-Bosnu” proglasili ekstremni hrvatski nacionalisti 1993. godine, uz mogućnost kasnijeg pripajanja Republici Hrvatskoj, te da je to područje bilo mjesto masakra civila, etničkog čišćenja i pljačke.
Prijetnju ponovnom uspostavljanjem Herceg-Bosne i bojkotom izbora koji trebaju biti održani u oktobru “podržava i Hrvatska, iako se Hrvatska Dejtonskim mirovnim sporazumom obavezala da se više neće miješati u Bosnu i Hercegovinu i da će ustupiti poštovanje suvereniteta države”, piše ona, te dodaje da sestrinska stranka HDZ-a u Hrvatskoj “godinama pokušava da lobira u institucijama EU da se izborni zakon i ustav u Bosni i Hercegovini mijenjaju na način da ubuduće samo jedan predstavnik HDZ-a može biti u tročlanom državnom Predsjedništvu kao hrvatski predstavnik”.
Ona ocjenjuje da bi i prema trenutnom načinu izbora članova Predsjedništva HDZ BiH imao sigurno dobre šanse da njihov kandidat bude izabran, što je često i bio slučaj, “da ne vodi tako izrazito nacionalističku politiku”.
“U Bosni i Hercegovini, međutim, nema većine za promjenu ustava u skladu sa željama HDZ-a. Posljednjih mjeseci EU i SAD sve više vode kampanju za ovakvu ustavnu promjenu i time nacionalistički program čine svojim. Sadašnje reakcije stoga odražavaju razočaranje koje se zasniva na očekivanjima za koja je zaslužna i EU”, navodi Wolfl.
Ona piše da su bosanskohercegovačke stranke “pod velikim pritiskom” da popuste željama HDZ-a.
Djelovanje EU članica u svrhu vlastitih interesa kao što to trenutno čini Hrvatska nije predviđeno po ugovorima unutar EU, navodi Wolfl.
(Izvor: N1)
