Cijena dizela na pojedinim benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini dostigla je čak četiri marke za litar, a rast cijene goriva teško može ostati samo problem vozača.
Energetski stručnjak Nihad Harbaš upozorava da se skuplje gorivo vrlo brzo prelijeva na transport, proizvodnju, trgovinu i na kraju – džepove građana.
Prema njegovoj procjeni, ukoliko se ovakav trend nastavi, robe i usluge mogle bi poskupjeti između 10 i 15 posto.
To znači da bi novi udar na cijene građani mogli osjetiti i tamo gdje gorivo uopće ne kupuju.
Od goriva do police u prodavnici
Dizel je jedan od ključnih troškova cestovnog transporta. Kamioni kojima se prevoze hrana, piće, lijekovi, građevinski materijal, namještaj i gotovo sva druga roba troše dizel.
– Kada prijevoznik plaća više gorivo, raste cijena transporta. Trgovac potom dobija skuplju robu, a dio tog troška mora uračunati u krajnju cijenu – kaže Harbaš.
Tako nastaje lančana reakcija: skuplja nafta – skuplji dizel – skuplji transport – veći troškovi trgovaca i proizvođača – skuplja roba i usluge.
Harbaš upozorava upravo na takav efekat, navodeći da rast cijene energenata ne ostaje izoliran na benzinskim pumpama, već se prenosi kroz cijelu ekonomiju.
Šta bi moglo poskupjeti?
Prvi na udaru su proizvodi koji svakodnevno putuju od proizvođača do trgovine.
To su prije svega hrana i piće – meso, mlijeko i mliječni proizvodi, hljeb i pekarski proizvodi, voće i povrće, ulje, brašno, šećer, voda i druga roba široke potrošnje.
Skuplji transport može povećati i cijene proizvoda koji se dopremaju iz drugih dijelova BiH ili iz inostranstva.
Ali lanac se tu ne završava.
– Skuplje gorivo znači veće troškove za taksi prijevoz, dostavu, kurirske službe i javni prijevoz i drumski, ali i za firme koje svakodnevno koriste vozila. Posredno bi mogli rasti i troškovi građevine, poljoprivrede, proizvodnje, servisa i različitih usluga, jer gotovo svaka djelatnost ima trošak transporta ili nabavke – kaže Harbaš.
Sličan efekat već se mogao vidjeti ranije: struka je upozoravala da rast cijene goriva prvo povećava troškove transporta, a zatim se kroz logistiku prelijeva na cijene proizvoda i usluga.
Prema nekim procjenama, cijene prijeva bi mogle poskupjeti i do 60 posto.
Građani će skuplje gorivo plaćati i kada ne sjednu za volan
Upravo je to najveći problem ovakvog rasta cijena.
Vozač koji danas natoči 50 litara dizela po četiri marke za gorivo će izdvojiti 200 KM. Ali posljedice će osjetiti i građanin koji automobil gotovo uopće ne koristi.
– Hrana mora biti dopremljena do prodavnice. Građevinski materijal mora stići na gradilište. Roba iz uvoza mora proći kroz transport i distribuciju. Dostavljači moraju voziti, a firme moraju prevoziti radnike, materijal ili gotove proizvode – kaže Harbaš.
Zato se poskupljenje goriva često opisuje kao generator novih poskupljenja.
Harbaš je ranije upozorio da je BiH posebno osjetljiva na ovakve šokove jer zavisi od uvoza energenata, dok nema velike domaće rezerve niti rafinerijski kapacitet kojim bi mogla ublažiti nagle poremećaje na tržištu.
Četiri marke možda nisu kraj
Harbaš je još sredinom septembra govorio o mogućnosti da dizel u BiH dosegne raspon od 3,70 do 4,20 KM po litru, uz napomenu da bi u ekstremnom scenariju cijena mogla biti i viša.
Upravo zbog toga, Harbaš upozorava da bi cijene dizela mogle dostići i pet KM po litru.
U međuvremenu je granica od četiri marke na pojedinim pumpama dostignuta.
Istovremeno, Harbaš upozorava da će buduće cijene zavisiti od razvoja događaja na svjetskom tržištu nafte, poremećaja u snabdijevanju i geopolitičke situacije.
Cijene fosilnih goriva u BiH u proteklih šest godina u pikovima gotovo udvostručile – sa otprilike 1,80 KM na blizu četiri marke po litru.
Za pun rezervoar dizela danas je potrebno izdvojiti i do 70 KM više u odnosu na početak godine.
Dok susjedne i evropske zemlje donose mjere zaštite potrošača, vlasti u BiH i dalje ne reaguju.
Zato četiri marke za litar dizela nisu samo nova cijena na benzinskoj pumpi.
Ako se rast nastavi, pitanje je koliko će građani na kraju platiti hranu, prijevoz, dostavu, usluge i sve ono što do njih dolazi – na četiri točka.

