Autor: Faktor.ba
Da nije pokušaja zaustavljanja diskriminacije nesrba u entitetu RS, državna i entitetska vlast bi već bile formirane, povjerenje među narodima i njihovim političkim predstavnicima bi bilo na najvišem nivou, a pažnja bi maksimalno bila usmjerena ka “stvarnim potrebama građana”.
Spoznali smo to zahvaljujući reakcijama dijela međunarodne zajednice, prije svih OHR-a i OSCE-a, na najavu SDA da će putem svojih predstavnika pokrenuti pravnu proceduru pred Ustavnim sudom BiH radi preispitivanja naziva entiteta RS.
Zamjena teza
Visoki predstavnik Valentin Inzko se baš zabrinuo. Za razliku od, primjera radi, Faktorovog nedavnog upita za reakciju na najave o militarizaciji policije RS-a i uvođenju rezervnog policijskog sastava, kada je pojasnio da ne bi komentirao “hipotetičke situacije”, ovaj put je osjetio potrebu da kao “neodgovornu i kontraproduktivnu” oštro, a kako bi drugačije, osudi zakonsku mogućnost sudskog preispitivanja postojanja diskriminacije.
– To dodatno podriva povjerenje među konstitutivnim narodima i njihovim političkim predstavnicima – poručio je uznemireni Inzko, koji je prije samo desetak dana u intervjuu za TV1 kazao da je naziv entiteta RS “nekorektan”.
Aktivno na dnevnoj bazi diskriminirati nesrbe u entitetu RS za OHR je, sudeći prema izostanku bilo kakve reakcije, mnogo prihvatljivije nego pravnim se putem boriti protiv te diskriminacije. To, pojasnio nam je Inzko, vrlo loše utječe na povjerenje među narodima. Svakodnevno institucionalno diskriminiranje Bošnjaka i Hrvata u entitetu RS, kada zažmirite na tu činjenicu, nema nikakve posljedice po povjerenje među narodima. Stvaranje pretpostavki za realizaciju secesionističkih namjera, prijetnje silom i ugrožavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma također ne dopiru preko visokih zidova OHR-ove utvrde u Sarajevu. Ove je godine, čini se, Trebević blokirao pogled iz Inzkovog ureda ka Banjoj Luci, gdje se ponovo proslavljao neustavni “dan RS-a”.
I Inzkov nekadašnji prvi saradnik, a danas šef Misije OSCE-a u BiH Bruce Berton smatra da je inicijativa SDA “naročito nepoželjna u jeku formiranja vlasti”. Otvoreno zagovaranje nepoštivanja državnih zakona, što je stvarna prepreka za formiranje vlasti, ne brine ih. Čuvanje cijele države kao taoca raspoloženja i trenutnih političkih stavova Milorada Dodika, koji danas radije ne bi u NATO i kojem se Zakon o odbrani BiH više “ne pika”, ne iziskuje reakciju. Nema čak ni izražavanja “duboke zabrinutosti” u saopćenjima za javnost.
Stvarne potrebe građana
Bitno je, kažu Inzko i Berton, posvetiti se “stvarnim potrebama građana”. Stvarne potrebe građana su sigurnost, stabilnost i ekonomski prosperitet, sve ono što sa sobom nosi NATO kao osnovni vanjskopolitički prioritet BiH i sve ono što Milorad Dodik, uz podršku određenih struktura van entiteta RS i van granica BiH, uporno opstruira.
Stvarne potrebe građana su ekonomska trgovina sa inostranstvom, poput, primjera radi, Kosova, što je onemogućeno “zahvaljujući” Miloradu Dodiku i zvaničnicima iz entiteta RS.
Stvarna potreba građana su i otvaranje novih radnih mjesta kroz privlačenje stranih investicija, koje zaobilaze BiH zbog svakodnevnih najava novih teritorijalnih podjela, secesija i prijetnji “tokom noći uspostavljenih kontrola nad entitetskim granicama”.
Stvarna potreba građana je i vladavina prava, ona koja je trenutno u rukama Milorada Dodika i njegovih političkih partnera koji kontroliraju pravosuđe. Pod kontrolom je i Tužilaštvo BiH, zahvaljujući kojem su redom “padali” predmeti “Referendum”, “Pavlović banka”, “Bobar banka”, “kilogram zlata”, kršenje Zakona o zastavi BiH te deseci drugih predmeta u kojima su akteri SNSD-ovi i HDZ-ovi kadrovi te njima bliske osobe. Osoba kojoj duguju zahvalnost za amnestiju, ona koja tvrdi da u BiH ne postoji sistemska korupcija, prije nekoliko dana je dobila novi mandat na čelu Tužilaštva BiH, što je šef OSCE-a u BiH Bruce Berton, onaj koji se zalaže za “stvarne potrebe građana”, među prvima pozdravio. Njegov “pozdrav” imenovanju Gordane Tadić munjevitom brzinom je stigao do medija, dok još “bijeli dim” iz VSTV-a nije čestito ni “ispario”.
Stvarna potreba građana je i put ka članstvu u Evropskoj uniji, kojeg vlasti entiteta RS kontinuirano blokiraju čak i na najbenignijim pitanjima.
Potrebno je, upozorio je Berton, pronaći konstruktivne načine za unapređenje dijaloga. Što se njega i OSCE-a tiče, može se taj dijalog voditi i na “jeziku bošnjačkog naroda” jer institucionalno negiranje postojanja bosanskog jezika u entitetu RS i pojedinim kantonima u kojima vlada HDZBiH Bertonu i instituciji na čijem je čelu ne smeta.
Više od dvije decenije po potpisivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je predviđeno i postojanje institucija koje će nadgledati njegovu provedbu, BiH se suočava sa svakodnevnim negiranjem Ustava BiH kao dijela tog sporazuma, kršenjem zakona i diskriminacijom građana. Oni koji se bore protiv toga i nastoje ispraviti posljedice nerada institucija poput OHR-a bivaju, svjedočimo, optuženi za podrivanje povjerenja među narodima i odvlačenje pažnje sa “stvarnih potreba građana”. Na destrukciju države BiH treba, uvjeravaju, šutjeti i trpjeti, sve dok Dodik zaista jednog dana ne pokuša “preko noći upostaviti kontrolu nad entitetskim granicama”, a tada će za saopćenja i duboku zabrinutost koju će njima iskazati možda biti kasno.
